Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Kutak za ženu > Svjetska sedmica dojenja: Dojenje djece u prvom satu po porodu moglo bi spriječiti umiranje svakog petog novorođenčeta

Svjetska sedmica dojenja: Dojenje djece u prvom satu po porodu moglo bi spriječiti umiranje svakog petog novorođenčeta

Mozak BEBA koje su hranjene isključivo dojenjem ima brži razvoj u ključnim dijelovima

U BiH se tokom ovih dana odvijaju brojne aktivnosti u okviru kojih zdravstveni radnici i ljekari promoviraju dojenje kao najzdraviji način ishrane i razvoja beba. Osim što beba jača i raste, dojenjem se stvara posebna veza između majke i bebe, te ovaj čin ima i psihološku korist.

Emotivna veza

“Hormoni koji se otpuštaju u majčinom tijelu prilikom dojenja pomažu i podstiču emocionalno povezivanje majke s bebom, što je u uskoj vezi s djetetovim psihološkim i emocionalnim razvojem. Naravno, ovo ne znači da majke koje ne doje svoju djecu neće razviti vezu sa svojim djetetom, ali im taj put može biti znatno otežan”, kazala je za Klix.ba Nataša Gligorić iz Udruženja “Djeca, roditelji i porodilje – DRIP”.

Prema ranijim istraživanjima SteadyHealtha, Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska su članice Svjetske zdravstvene organizacije s najnižom stopom dojenja. Blizu 4,2 posto majki iz FBiH i 8,33 posto iz Republike Srpske nisu uopće dojile svoje bebe. UNICEF apeluje na majke širom svijeta da shvate da je upravo dojenje najzdraviji način da beba započne svoj život i porede ga s vakcinom koja je najbolji izvor hranjivih tvari koje, između ostalog, podstiču razvoj mozga. Sam čin dojenja može spasiti 520.000 dječijih života u narednih 10 godina.

“Dojenje nije samo posao žene, potrebna je podrška stručnjaka, porodice, zdravstvenog sistema, poslodavaca, zakonodavaca i drugih. Vlade i donatori moraju raditi zajedno jer investiranjem 570 miliona dolara godišnje u sljedećih 10 godina može se povećati procenat dojilja za 50 posto”, kazali su iz UNUCEF-a.

Sve manje dojilja

Iako se radi na promociji dojenja, ne radi se dovoljno. Žene u BiH nerijetko budu u neugodnoj situaciji kada žele dojiti na javnom mjestu, a modna industrija i predrasude zasnovane na pogrešnim informacijama nerijetko dovedu do toga da majke vrlo rano prestanu dojiti. Dosta ih i ne zna kako podojiti bebu, zbog toga je vrlo bitno da mlade majke imaju podršku. Na tome radi i udruženje DRIP.

“U vremenu kada mlade žene i majke nemaju od koga da vide kako se doji i nisu imale priliku uvjeriti se u prednosti dojenja na primjerima iz bliske okoline, svakako postoji velika potreba za obukama o dojenju. Polaznicama naše školice omogućili smo da slušaju predavanje certifikovane savjetnice za dojenje. Imaju jedinstvenu priliku da u Banjoj Luci dobiju savjete koji su zasnovani na relevantnim i aktuelnim istraživanjima. Nastojimo im uliti vjeru u njihova tijela i njihovu sposobnost da svoje bebe hrane na idealan način. Osim toga, stojimo im na raspolaganju i poslije porođaja i pružamo apsolutnu podršku”, kazala je Gligorić.

Podići svijest o dojenju

Dojenje na javnom mjestu je posebna tabu tema na Balkanu, dok je u EU itekako dobrodošlo. Majke bez problema mogu dojiti djecu u Australiji, Kanadi, Njemačkoj, Filipinima, Tajvanu i Velikoj Britaniji, jer će se osjećati ugodno i niko im neće uputiti kritike jer je svijest javnosti dovoljno razvijena i dojenje je prepoznato kao prirodna stvar koja je najbolja za bebu.

U zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i Balkana žene i majke je većinom “stid” da to rade u javnosti, a nerijetko budu i opomenute u ugostiteljskim objektima. Ali, to je veoma pogrešno.

“Smatramo da je bespredmetno uopće raspravljati o toj temi. Ne vidimo nikakvu moralnu dilemu kada je riječ o dojenju na javnom mjestu. Majka treba dojiti svoje dijete kad i gdje to odgovara njoj i njenoj bebi. Naravno, društvo u cjelini treba osvijestiti o značaju dojenja i ukazati tom činu poštovanje koje zaslužuje”, upozorila je Gligorić.

Dojenje djece u prvom satu po porodu moglo bi spriječiti umiranje svakog petog novorođenčeta. To je više od 1.500 djece dnevno, a više od 500.000 djece svake godine. Dojenje ne pomaže samo u preživljavanju, već i u kasnijem razvoju djeteta. Isključivo dojenje i adekvatna nadohrana ključni su načini potencijalnog povećanja opstanka blizu 20 posto djece mlađe od pet godina. Dojenje smanjuje rizik od bakterijskih infekcija, astme, alergija, dijareje, gojaznosti i dijabetesa.

klix

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top