Šta znači tužba Južnoafričke republike protiv Izraela sudu u Haagu?

Južna Afrika pokrenula je slučaj pred najvišim sudom Ujedinjenih naroda, tvrdeći da je izraelska vojna kampanja u Gazi jednaka genocidu. Izrael je odlučio da će se braniti pred Međunarodnim sudom. Slučaj će se vjerojatno vući godinama. Temelji se na konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, razvijenoj nakon Drugog svjetskog rata i Holokausta. Konvencija definira kao genocid djela poput ubistava “počinjenih s namjerom da se u cijelosti ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina”.

Južnoafrički dokument na 84 stranice kaže da su izraelske akcije “genocidne jer su usmjerene na uništavanje velikog dijela” Palestinaca u Gazi. Traže od Međunarodnog suda pravde da donese niz pravno obvezujućih presuda. Želi da sud proglasi da je Izrael “prekršio i nastavlja kršiti svoje obveze prema Konvenciji o genocidu” i naloži Izraelu da zaustavi neprijateljstva u Gazi koja bi se mogla izjednačiti s kršenjem konvencije, ponuditi reparacije i osigurati obnovu onoga što je uništio u Gazi.

Mnogi Južnoafrikanci, uključujući predsjednika Cyirila Ramaphosa, uporedili su izraelsku politiku prema Palestincima u Gazi i na zapadnoj obali s prethodnim režimom apartheida i rasne segregacije u Južnoj Africi. Izrael odbacuje takve optužbe. Izraelska vlada brzo je odbacila tvrdnju o genocidu. Južnoafrički slučaj nema pravnu osnovu i predstavlja “podlo iskorištavanje” suda, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova. Eilon Levi, zvaničnik ureda izraelskog premijera, optužio je u utorak Južnu Afriku za “političko i pravno prikrivanje” napada Hamasa sedmog oktobra koji je pokrenuo izraelsku kampanju. Ali potvrdio je da će Izrael poslati pravni tim u Haag “kako bi odagnao apsurdnu krvavu klevetu Južne Afrike”, dodao je.

Izraelski zvaničnik rekao je da se zemlja koja ima historiju ignoriranja međunarodnih sudova odlučila braniti iz nekoliko razloga. Među njima je uloga Izraela u izvornoj konvenciji o genocidu nakon holokausta i njihovo uvjerenje da “imamo valjane argumente”.  Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će nastaviti rat sve dok Hamas ne bude poražen a više od 100 talaca koje još uvijek drži militantna skupina u Gazi ne bude oslobođeno. Rekao je da bi to moglo potrajati još nekoliko mjeseci.

Južnoafrička izjava uključuje zahtjev sudu da hitno izda pravno obavezujuća privremena naredba Izraelu da “odmah obustavi svoje vojne operacije u Gazi i protiv nje”. Takve naredbe, poznate kao privremene mjere, bit će na snazi dok se slučaj ne sasluša. Oni su pravno obavezujući, ali se ne provode uvijek. Godine 2022. u slučaju tužbe za genocid koji je Ukrajina podnijela protiv Rusije, sud je naložio Moskvi da odmah obustavi svoju invaziju. Naredba je ignorirana.

Sud je zakazao javnu raspravu. Pravnici Južne Afrike i Izraela mogu iznijeti argumente. Sudijama regrutiranim iz cijelog svijeta vjerojatno će trebati dani ili sedmice da donesu odluku o preliminarnim mjerama. Sud će tada nastaviti s dugotrajnim postupkom u cijelosti. Izrael bi mogao osporiti nadležnost Haaga i postići da se slučaj odbaci.

Na sudu su još dva slučaja tužbi za genocid. Slučaj koji je Ukrajina povela ubrzo nakon ruske invazije, Kijev optužuje Moskvu za pokretanje vojne operacije temeljene na izmišljenim tvrdnjama o genocidu i optužuje Rusiju za planiranje djela genocida u Ukrajini. Još jedan slučaj koji je u toku odnosi se na Gambiju koja, djelujući u ime muslimanskih zemalja, optužuje Mjanmar za genocid nad muslimanskom manjinom Rohinjama.

U slučaju koji je pokrenula Bosna i Hercegovina, sud je 2007. godine presudio da je Srbija “prekršila obavezu sprječavanja genocida … u vezi s genocidom koji se dogodio u Srebrenici u julu 1995.” Sud je odbio naložiti Srbiji da plati odštetu. Hrvatska je također tužila Srbiju 2015. godine, ali je sud odbacio tužbu.

Haag sebe naziva međunarodnim gradom mira i pravde. U njemu se nalazi ne samo Međunarodni sud pravde, već i Međunarodni krivični sud, udaljeni samo nekoliko kilometara jedan od drugog, ik uz obalu Sjevernog mora. Dva suda imaju različite mandate. Međunarodni sud pravde, koji je održao svoje prvo zasjedanje 1946. godine, dok se svijet oporavljao od pokolja Drugog svjetskog rata, razmatra slučajeve između zemalja. To su često sporovi oko kopnenih i pomorskih granica, kao i neslaganja oko tumačenja međunarodnih ugovora.

Međunarodni krivični sud je mnogo mlađi. Započeo je s radom 2002. godine s plemenitim ciljem okončanja globalne nekažnjivosti za zločine. Za razliku od Međunarodnog suda pravde, on nastoji krivično goniti pojedince za odgovorne genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Dva sada ugašena suda UN-a također su održala značajna suđenja za genocid. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je niz visokih bosanskih Srba, uključujući bivšeg predsjednika Radovana Karadžića i komandanta Vojske Republike srpske, generala Ratka Mladića za njihovu ulogu u masakru više od 8000 muškaraca i dječaka u Srebrenici u julu 1995. I Karadžić i mladić osuđeni su na doživotni zatvor. Međunarodni krivični sud za Ruandu osudio je brojne čelnike koji su sudjelovali u genocidu u toj afričkoj zemlji 1994.godine, u kojem je ubijeno oko 800 000 ljudi, uglavnom etničkih Tutsija.(stav.ba)

akos.ba