Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Šta je taj bosanski, da prostiš, rekti

Šta je taj bosanski, da prostiš, rekti

Uprkos brojnim pokazateljima historijskog kontinuiteta bosanskog jezika i bosanske jezičke nominacije potvrđenim u povijesnim izvorima na različitim stranama, bosanski jezik predmet je direktnog osporavanja već gotovo dva stoljeća. On se danas dovodi u pitanje, odnosno relativizira, osporava i negira i s pozicija koje se predstavljaju kao “liberalne”, “demokratske”, “antinacionalističke”

Piše: dr. Sanjin Kodrić

U čemu je uopće problem s bosanskim jezikom – ima li ga ikako, ili je riječ o problemu bez problema?!

Na ovo pitanje ne može odgovoriti samo lingvistika kao nauka o jeziku, pa ni samo filologija kao širi okvir naučnog proučavanja jezika i književnosti. Jezik je, naime, i izrazito važna društvena i kulturalna pojava, pa tako i znatno šire društveno i kulturološko pitanje. Da je jezik samo komunikacijsko sredstvo i da su pitanja o jeziku samo lingvistička, problema s jezikom ne bi bilo, niti bi ih moglo biti.

Pogotovo, pak, ne bi moglo biti problema s bosanskim jezikom ili bosanskim jezičkim standardom. Jer, standardni bosanski jezik u ponajboljoj je poziciji u odnosu na druge južnoslavenske standardne jezike s kojima dijeli isti, zajednički jezički sistem, tj. u odnosu na standardni hrvatski i srpski te crnogorski jezik. Kao što je poznato, zvanična standardizacija jezika na Slavenskom jugu započela je, naime, Bečkim književnim dogovorom iz 1850. godine, a kojim je kao osnova za standardni jezik središnjih južnoslavenskih naroda uzet istočnohercegovački dijalekt. Zato se standardni i bosanski, ali i hrvatski i srpski, kao i crnogorski jezik, temelje, zapravo, na dijalekatskoj osnovi koja izvorno pripada upravo prvenstveno bosanskom jeziku. Ova dijalekatska osnova prilično je, otud, daleka, manje ili više strana većini izvanbosanskih hrvatskih i srpskih narodnih govora, odnosno hrvatskoj i srpskoj jezičkoj tradiciji, crnogorskim je znatno bliža i vrlo srodna, a u bosanskom slučaju ona je potpuno svoja, odnosno dio je dijalekatskog sistema bosanskog jezika u najužem smislu. Pa ipak, krajnje paradoksalno, od svih južnoslavenskih jezika ponajviše se dovodi u pitanje te direktno osporava i negira upravo bosanski.

Opširnije na web stranci magazina Stav.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top