Sigurno na put: Kako pripremiti automobil, kada krenuti, šta jesti i piti

Vožnja u vrelim danima zahtijeva posebnu pažnju vozača, kako o automobilu, tako i o sebi i saputnicima. Na šta treba obratiti pažnju prije nego se i kada krene limenim ljubimcem na destinaciju za odmor?

Automobil

Vozilo pregledati i pripremiti za sva iskušenja na putu: prekontrolisati nivo ulja, tekućine za brisače, pritisak guma, dubinu profila, kočnice i svjetla. Ukoliko vozač nije stručan da sâm provjeri auto, posao treba prepustiti serviserima.

Gume trebaju imati dovoljnu dubinu profila, a stručnjaci savjetuju minimalno 2 milimetra, odnosno 3 milimetra za široke pneumatike. U toku brze vožnje autoputem provjeriti pritisak u gumama svaka dva sata ili pređenih 200 km.

U rezervoaru uvijek imati dovoljno goriva, jer na dugim putovanjima najbliža benzinska pumpa može biti udaljena i više od 100 km.

Prtljag

Preporučuje se da spremanje prtljaga u automobil počne dan prije putovanja, uz korištenje spiska da se nešto ne zaboravi. Paziti da težina tereta ne premaši nosivost vozila. Teški i oštri komadi prtljaga trebaju biti pohranjeni u prtljažnik – na dno ili tik uz zadnju klupu.

Trokut za slučaj opasnosti i pribor za prvu pomoć trebaju biti na vrhu ili nekom drugom pristupačnom mjestu kako bi se lako mogli upotrijebiti u slučaju potrebe. U putnoj kabini smije ostati samo lakši prtljag. Ako nedostaje prostora za torbe, pomaže krovni prtljažnik.

Vrijeme polaska

Od toga koliko će duga biti relacija, zavisi i optimalno vrijeme polaska. Bitno je biti odmoran i naspavan!

Svaka osoba ima različitu krivulju “dnevne spremnosti”, ali se u principu računa da je top-snaga “normalanog putnika-namjernika” dostupna između 8 i 12 sati prijepodne, odnosno između 16 i 19 sati predveče.

U slučaju ranog polaska preporučuje se duža pauza oko 14 sati i izbjegavanje vožnje do kasno u noć.

Umjesto vrelog dana, za dugu ljetnu vožnju može se odabrati i noć, ali je ova opcija prihvatljiva samo ukoliko je vozač fizički i zdravstveno izuzetno spreman za ovakvo iskušenje.

Stručnjaci nikako ne savjetuje polazak na put direktno poslije radnog vremena.

Pauze

Vozač u svakom trenutku mora biti “fit” jer analize pokazuju da je premorenost uzrok svakog četvrtog udesa. Stoga se, posebno na dužim relacijama, preporučuje pauza nakon svaka dva sata vožnje.

Ukoliko su u automobilu i djeca, trebalo bi se i češće zaustavljati. Svaku pauzu vozač treba iskoristiti za malo vježbi istezanja i protezanja.

Djeca 

Visoke temperature u automobilu najteže podnose djeca i kućni ljubimci. Njih nikako ne treba ostavljati u autu parkiranom na suncu čak i u slučaju da vozač napušta vozilo samo na trenutak.

Armature i kolo upravljača mogu se zagrijati i do temperature od 70 stupnjeva Celzija. Stoga automobil valja parkirati u hladu a djecu i kućne ljubimce povesti sa sobom.

Jelo i piće

Vrlo bitno je pravilno jesti i piti. Izbjegavati tešku i masnu hranu, jesti malo i često,najbolje za vrijeme svakog odmora. Preporučuje se konzumiranje svježeg voća i tankih sendviča sa salatom.

Piti mnogo tekućine – i do tri litra dnevno! Savjetuje se obična voda, jače razrijeđeni voćni sokovi i biljni čajevi. Kafa je manje preporučljiva. Kako bi piće bilo što hladnije, a hrana upotrebljivija ponijeti hladnjak – kutijasti ili tašnu.

Saobraćajni propisi

Poštovati saobraćajne propise. U gotovo svim europskim zemljama trend je drakonskog povećanja kazni za prekršioce saobraćajnih propisa.

Prekoračenje brzine kao najčešći prekršaj ne znači samo opasnost od plaćanja novčanih kazni već i povećanje potrošnje goriva. Ali, i ono najbitnije: Povećanje rizika od nesreća. Bolje je na cilj stići sa zakašnjenjem nego nikako…

https://www.radiosarajevo.ba