Sarajevo Business Forum 2018: Kreativna industrija u fokusu
Piše: Jakub SALKIĆ
Deveti “Sarajevo Business Forum”, koji organizira BBI banka, ove će godine biti održan 25. i 26. aprila. Kao i prethodnih osam godina, prvi dan bit će protokolaran. Tom će prilikom biti održane sesije u Parlamentarnoj skupštini BiH. Svakako da je dobro to što Forum okuplja visoke zvaničnike iz zemalja širom svijeta, kao i državne dužnosnike iz Bosne i Hercegovine, kako bi međusobno razgovarali o institucionalnom povezivanju država i o ambijentu za bolji protok investicija. Međutim, organizator se iz godine u godinu trudi da, ono što se događa drugi dan Foruma, taj biznis-segment SBF-a – organiziranje sastanaka, povezivanje kompanija, pronalazak investitora, prezentaciju projekata – stavi u fokus.
Govoreći o programu ovogodišnjeg SBF-a, direktor marketinga i komunikacija BBI banke Dino Selimović kazao je da će ove godine na SBF-u u većem obimu biti zastupljena Evropska unija, u smislu integracije BiH u njen ekonomski prostor i povezivanja bosanskohercegovačkih i kompanija iz susjednih država u lanac snabdijevanja EU. Svjedoci smo da je bosanskohercegovačka autoindustrija izrazito bitan faktor u autoindustriji Njemačke i cijele Evrope i trebamo vidjeti kako te dobre prakse prenijeti i na druge industrije. Tokom panela posvećenog EU pokušat će se dobiti odgovor na pitanje šta naša država treba učiniti da se što prije integrira u EU i dođe ondje gdje pripada.
U fokusu ovogodišnjeg SBF-a bit će i žensko poduzetništvo, odnosno predstavljanje dobrih rezultata žena poduzetnica, kako u BiH i zemljama bivše Jugoslavije, tako i širom svijeta. To je jedan od segmenata koji je prethodnih godina bio nepravedno zapostavljen na SBF-u.
Jedan okrugli sto bit će posvećen dijaspori, sportu, kulturi, umjetnosti – općenito kreativnim industrijama, i to u kontekstu pronalažanje načina da naše poznate osobe širom svijeta animiramo tako da budu u funkciji promjene imidža BiH, a u cilju poticanja vanjskih investicija.
PROMJENA IMIDŽA DRŽAVE
“Ove industrije ne smatraju se industrijama u poslovnom smislu, a u nekim državama razvijenog svijeta ostvaruju ogromne prihode. Na kraju krajeva, i u Bosni i Hercegovini vidimo određene pomake kada je riječ o sportu, kulturi… U svijetu i zemljama iz okruženja poznati smo po Danisu Tanoviću, Edinu Džeki, Miralemu Pjaniću, Adnanu Ćatiću, Dini Merlinu, Emiru Hadžihafizbegoviću. Ove godine želimo o tome govoriti na dva različita panela. Prvi ćemo dan u Parlamentu s našim sponzorom ‘Dubai Exportom’ imati panel na kojem će učestvovati studenti sa, da tako kažem, kreativnih fakulteta. Razgovarat ćemo s ljudima koji su iz tih industrija razvili kvalitetne biznise, da vidimo kako se to radi i šta se može primijeniti u BiH”, kazao je Selimović.
Drugog dana Foruma bit će održan i panel o turizmu kao jednoj od najbrže rastućih grana privrede u BiH. Učesnici će ovu granu privrede sagledati iz nekoliko aspekata, između ostalog, i kroz infrastrukturno povezivanje zemalja regije cestama, željeznicama, aviolinijama, te ulaganje u turističku infrastrukturu poput hotela i turističkih sadržaja raznih vrsta.
Jedan panel bit će posvećen IT industriji i digitalnoj ekonomiji. To je jedna od rijetkih industrija koja uspijeva zadržati mlade stručnjake u BiH jer ostvaruje natprosječno visoke prihode. Međutim, to je ujedno i industrija u koju se mnogo više mora ulagati, ali i osiguravati joj stručni kadar kroz obrazovni sistem izmjenom određenih zakona, jer upravo IT industrija ima hronični nedostatak kadrova.
Paralelno s ovim dešavanjima bit će održavani i sastanci privrednika. “S tim u vezi, napomenut ću da smo napravili online sistem preko web-stranice SBF-a, tako da svi zainteresirani privrednici mogu napraviti svoje profile kako bi obilježili industrije koje ih zanimaju, odnosno segmente u poslu za koje su zainteresirani, čime će se lakše povezati s učesnicima iz drugih zemalja”, objasnio je Selimović.
Od samog početka SBF-a uočeno je da projekti koji se prijavljuju nisu dovoljno dobro pripremljeni, te da na tome treba dodatno raditi. Stoga je BBI banka konstantno radila s privrednicima pomažući im da pripreme svoje projekte za investitore. Međutim, ove je godine pristup malo promijenjen.
“Umjesto radionica za pripremu projekata, napravili smo seriju okruglih stolova o temi kako povećati konkurentnost određene regije, a u kontekstu internacionalizacije poslovanja, odnosno kako podsticati izvozno orijentirane aktivnosti, kako se povezati s inostranim tržištima, kako pronaći nove partnere, otvoriti nova tržišta, pa i u kontekstu potrebe za dodatnim ulaganjima kako pripremiti ideju za investitora koji želi uložiti u određenu industrijsku granu u BiH. Izuzetno smo zadovoljni odzivom. Bili smo zaista dosta na terenu, obišli smo svaki dio BiH i održali deset okruglih stolova. Imali smo približno 600 učesnika iz 300 organizacija i kompanija različitih profila, od velikih, srednjih i malih kompanija, nevladinih organizacija, komora, udruženja poslodavaca, općina i kantona.
Bilo je zanimljivo čuti koji su to glavni problemi u određenim regijama, a koje su šanse tih regija. Pokušat ćemo to sumirati u jedan interni dokument koji će nam pomoći da bolje kanališemo interes inostranih ulagača prema određenim regijama i gradovima. I dalje imamo problem nedostatka kvalitetno pripremljenih poslovnih ideja i projekata. To je donekle razumljivo jer, da bi se projekt kvalitetno pripremio, treba vremena, truda i ulaganja, a ne znate šta će biti od toga, ne znate hoćete li dobiti investitora. S druge strane, bez adekvatno pripremljenih dokumenata, studije izvodljivosti, studije opravdanosti ulaganja, teško da će se neko odlučiti ulagati u taj projekt. Morate mu dati odgovore na sva pitanja”, kazao je Selimović.
PLOČICA U MOZAIKU PRIVLAČENJA INVESTICIJA
Svi koji rade u organizaciji SBF-a mogu biti sretni jer vjeruju da su barem dijelom doprinijeli da se ekonomska situacija u zemlji poboljša. SBF je, prema Selimovićevim riječima, samo jedna pločica u mozaiku privlačenja investicija, koje su, prema podacima Agencije za promociju stranih investicija u BiH, prošle godine bile najviše u proteklih nekoliko godina i iznosile su 758,4 miliona maraka.
“SBF je događaj koji iz godine u godinu uspijeva okupiti eminentne stručnjake, državnike, privrednike, ulagače i povezati ih s regijom, predstaviti im šanse. Pitanje je kako svi oni koji su uključeni u taj projekt iskoriste tu platformu. Mi smo sretni što su ekonomski pokazatelji u BiH pozitivni, da idu u smjeru u kojem želimo, ali moramo se brže razvijati, stopa od tri posto jeste dobra, ali nije zadovoljavajuća jer se svjetska ekonomija razvija bržim tempom, tako da će ta razlika između BiH i ostatka svijeta postajati sve veća. Nama su potrebni veliki infrastrukturni radovi, nove ideje, kreativna industrija, trebamo izaći iz tog okvira istih industrija u koje treba ulagati jer znamo koje su šanse i resursi, trebamo pokušati izvoziti pamet i skuplje je naplaćivati nego neka prirodna bogatstva”, istaknuo je Selimović.
On je objasnio da je SBF nastao kao odgovor na ekonomsku krizu 2008. godine. Naime, investicije iz Zapadne Evrope u BiH bile su dominantne, što je i logično jer nam je EU najznačajniji vanjskotrgovinski partner. Ali, kada je nastupila kriza, investicije su stale i privreda je osjetila povlačenje investitora. Tada se pojavila potreba da se investicije diverzificiraju, da pokušamo pronaći nove izvore investicija širom svijeta, a da to nije nužno EU. Tako se rodila ideja o SBF-u, te su posredstvom SBF-a počele stizati i investicije iz Kuvajta, Saudijske Arabije, Turske, Azerbejdžana, Kine, Indije… To još nije dovoljno, ali ipak je stvoren jedan balans.
S obzirom na to da se uvijek postavlja pitanje kakvi su rezultati SBF-a, Selimović je istaknuo da je, prema njegovoj procjeni, najznačajniji rezultat kreditna linija Ziraat banke iz Ankare, koja je plasirana preko Ziraat banke Sarajevo i BBI banke, u iznosu od 300 miliona maraka. Taj je novac plasiran, vraćen, pa ponovo plasiran, tako da je mnogo više od 300 miliona maraka uloženo u održivi povratak i razvoj privrede.
Među značajne rezultate SBF-a Selimović ubraja i to što je posredstvom dioničara BBI banke inicirana vizna liberalizacija, uspostavljane su direktne aviolinije s Bliskim istokom. Konkretno, “Fly Dubai” počeo je letjeti u Podgoricu, Sarajevo i Zagreb.
“To je isto kao da napravite cestu do Dubaija. Ljudi lakše dolaze u BiH, a onda se to odražava i na investiranje. Bilo je dosta slučajeva kada su ljudi prvi put došli u Sarajevo na SBF i svidjelo im se, pa su se poslije vraćali, vidjeli svoje šanse i investirali u turistička naselja, industriju itd. Rezultati su tu, vidljivi su. Na kraju krajeva, ako ništa, popune se u ta tri dana hotelski kapaciteti, ljudi troše, turizam ima koristi. Ko god želi gledati dobronamjernim očima, može vidjeti da je SBF koristan za BiH”, kazao je direktor marketinga i komunikacija BBI banke Dino Selimović.
No, treba imati u vidu i to da ljudi koji dolaze na SBF nisu obavezni izvještavati organizatora o tome koga su upoznali, šta su realizirali i hoće li uopće nešto realizirati preko BBI banke.
To jeste možda nelogično, ali BBI banka, zaključuje Selimović, nije htjela privatizirati ovu platformu pa da se sve mora događati isključivo preko BBI banke.
