Rohinje čekaju presudu: Međunarodni sud pravde odlučuje o optužbama za genocid

Međunarodni sud pravde u Hagu objavit će 19. novembra presudu u postupku koji je Gambija pokrenula protiv Mijanmara zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida nad Rohinjama. Sud je datum objavio 3. novembra. Riječ je o odluci o odgovornosti države, a ne o suđenju pojedincima za krivična djela.

Ko su Rohinje i kako je počelo

Rohinje su muslimanska etnička zajednica iz mijanmarske savezne države Rakhine. Već decenijama suočavaju se s diskriminacijom, ograničenjem kretanja i uskraćivanjem državljanstva. Zakon o državljanstvu iz 1982. godine ostavio je veliki broj Rohinja bez državljanstva.

U augustu 2017. mijanmarske snage pokrenule su veliku vojnu operaciju u Rakhineu. Više od 700.000 Rohinja prešlo je granicu u Bangladeš, a izbjeglice su svjedočile o ubistvima, silovanjima i paljenju sela. Vlasti Mijanmara odbacuju optužbu za genocid i tadašnju operaciju predstavljaju kao odgovor na napade oružane grupe Rohinja.

Gambija je 2019. pokrenula postupak uz podršku Organizacije islamske saradnje. U januaru 2020. Sud je Mijanmaru naredio da preduzme mjere za sprečavanje djela obuhvaćenih Konvencijom o genocidu i da sačuva dokaze. Nakon višegodišnjeg razmatranja, javna saslušanja o meritumu održana su u januaru ove godine.

Više od milion ljudi i dalje je u izbjeglištvu

Prema podacima UNHCR-a, u Bangladešu je krajem septembra bilo oko 1,2 miliona izbjeglica Rohinja, većinom smještenih u prenapučenim kampovima. Povratak u Mijanmar zasad nije siguran: UN-ov istražni mehanizam upozorio je da se u Rakhineu nastavljaju sukobi i napadi na civile te da uslovi ne omogućavaju siguran, dobrovoljan i dostojanstven povratak.

Predstojeća presuda mogla bi utvrditi da li je Mijanmar prekršio svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu. Postupak se odnosi na odgovornost države; ne određuje krivičnu odgovornost pojedinih vojnih ili političkih čelnika. Za Rohinje u izbjeglištvu presuda neće sama po sebi značiti povratak kući, ali će predstavljati važnu odluku o tome kako međunarodno pravo odgovara na optužbe za genocid nad jednom muslimanskom zajednicom.

akos.ba