Proljetni uzgoj jagoda: Rane sorte vole južnije položaje

Svake godine dolazak proljeća asocira nas na jagode. Nema tog sladokusca koji može odoljeti crvenom sočnom plodu slatkog mirisa koji prvi dozrijeva u proljeće.

Inače, jagode su višegodišnje zeljaste biljke koje pripadaju porodici Rosaceae. Postoje divlje jagode i mnogobrojne kultivirane sorte koje se dijele na jednorodne i stalnorađajuće.

Plod jagode kao prirodan lijek

Plod je najčešće crvene boje, ali danas postoje selekcionirane sorte s bijelim i žutim plodovima. Konzumacija jagoda može spriječiti nastanak raka dojke, jednjaka, gušterače, kože, debelog crijeva i prostate. Također, poboljšavaju zdravlje krvnih žila, odličan su izvor vitamina C i smanjuju rizik od nastajanja katarakte koja može uzrokovati sljepoću.

Možemo ih saditi tokom cijele godine, a tome doprinosi i njihovo lako vegetativno razmnožvanje.

Na biljkama se stvara velik broj stolona na kome se razvijaju nove biljke – vriježe. Sadnja ovisi o vrsti materijala, klimi, zemljištu kao i načinu uzgoja.

Priprema tla

Prije sadnje jagoda potrebno je dobro pripremiti tlo i očistiti od korova jer se korijen jagode plitko razvija. Nije ih poželjno uzgajati na tlu na kojem su već prije uzgajane jer dosta iscrpljuju tlo. Također, postoji mogućnost oboljenja različitim bolestima i napada različitih štetnika.

Najpovoljniji položaji za uzgoj su zemljišta koja nisu izložena vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Rane sorte više vole južnije položaje, bez kasnih proljetih mrazeva, srednje rastuće sjeverne i istočne položaje, dok kasne sorte najviše vole sjeverne i ravničarske površine. Ukoliko udio elemenata u tlu nije siguran, potrebno je upotrijebiti organsko gnojivo. Danas na tržištu postoje takva gnojiva specijalizirana za jagode.

Najbolji predusjevi jagodama su mahunarke, žitrice, pašnjaci, dinja i lubenica, a loši predusjevi su jagoda, krumpir, repa, rajčica i patlidžan. Sadimo ih u razmacima 20 – 30cm u “cik – cak” formi ili redovima u jamice.

Navodnjavanje i ishrana

Idealno navodnjavanje je sistemom “kap po kap”. Površinski sloj zemlje brzo se isušuje, a korijen ne doseže veliku dubinu, stoga površinu svakodnevno treba održavati vlažnom. Najveća potreba za navodnjavanjem je početkom cvjetanja, tokom zrenja i po završetku berbe. Sade se u gust sklop pa je vlažnost tla potrebno održavati na 75 – 80%.

Ishranu treba bazirati na dušiku i kaliju u fazi intenzivnog rasta, te na fosforu i kaliju u fazi zametanja plodova i zriobe.

Jagoda se može uzgajati kao monokultura ili kao međukultura. Uzgoj kao međukulture ne preporuča se prvenstveno iz razloga što je u takvim nasadima nemoguće u potpunosti izvršiti međurednu mehanizaciju i obradu tla. U tom slučaju dolazi do problema u zaštiti, održavanju tla, gaženju prilikom berbe.  Ne preporuča se ni uzgoj s povrtnim kulturama zbog različitih bolesti i napada štetnika.

U kućnim nasadima postoji mogućnost uzgoja bijelog luka kao međuredne kulture jer je korisna povrtnica koja svojim baktericidnim i fungicidnim djelovanjem sprječava razvoj bolesti.

Uzgoj uz pomoć folije ili bez nje?

Danas se jagode uglavnom uzgajaju na polju, a broj i raspored sadnica ovisi o namjeni nasada, veličini i mogućnosti navodnjavanja čime se postiže veći i obilniji urod, bujnije sadnice i sočniji plodovi. Nasade bez folije najbolje je rasporediti po površini s razmakom 25 – 30cm u redu i 100cm između redova. Takav uzgoj namijenjen je industrijskoj proizvodnji.

Crnu plastičnu foliju u nasadu moguće je uspješno rabiti dvije godine, a urod je izuzetno velik. Svaki nasad jagode potrebno je natkriti folijom debljine 0,05 –  0,07mm. Folija potiče ranu zriobu plodova, čuva postojeću vlagu u tlu, sprječava rast korova i isušivanje tla. Međuredna kultivacija nije potrebna, dok se korov smanjuje primjenom herbicida ili malčiranjem slamom. Crna plastična folija može se postaviti prije sadnje ili na već posađeni nasad. Ovakav način uzgoja moguć je na ravnim terenima. Nasad na folijama na humcima daje najveći postotak plodova za svježu potrošnju.

www.agroklub.com