U Fokusu

Postepenost u primjeni šerijata

Dr. Yusuf el-Qaradawi u ciklusu „Šerijat i život“ katarske televizije El-Džezira, emitovano 9. 12. 2012. godine

Dr. Yusuf el-Qaradawi

 „I Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo-pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.“ (El-Isra,106)

Kur’an Časni je objavljivan postepeno, u etapama, ponekad prema potrebi novonastale situacije ili kao odgovor na konkretan problem. Na taj način, prvi muslimani su se upoznali sa metodom postepenosti u procesu učenja i saznavanja novog i nepoznatog. U brojnim ajetima Kur’an Časni otkriva postepenost kao princip i metodu u procesu učenja i usvajanja novih znanja i spoznaja. I ne samo to. Brojni su ajeti koji nam otkrivaju da se i samo stvaranje kosmosa i Zemlje desilo postepeno, tj. tokom nekoliko vremenskih etapa. S druge strane, Kur’an Časni nam opisuje narav i odliku ljudske psihe, koja je u suprotnosti sa navedenim principom postepenosti u procesu učenja i samog stvaranja svijeta, definišući čovjeka kao biće koje voli brzinu i naglost: „Čovjek je stvoren od žurbe.“ (El-Enbija,17) Kako pomiriti čovjekovu sklonost ka žurbi sa principom postepenosti u procesu primjene šerijata i izgradnje islamskog društva?

Prije nego li odgovorim na samo pitanje, dozvolite mi da se osvrnem na posljednja dešavanja u Egiptu. Egipat je najveća arapska zemlja i u njoj je počela „Nehda“ – buđenje i reforma islamskog svijeta, u Egiptu se nalazi El-Azhar koji hiljadu godina širi riječ islama i podučava muslimane njihovoj vjeri. Oči svih muslimana na svijetu su uprte u Egipat sa velikim interesovanjem i brigom za budućnost ove zemlje i njenih građana. I ne samo muslimana, jer i  nemuslimanske zemlje koje vode glavnu riječ u današnjem svijetu kada je u pitanju tehnološki i vojni napredak i razvoj, takođe pokazuju veliku brigu i zanimanje za političku situaciju u Egiptu.

Više od 50 godina, Egipat je živio neprirodnim životom pod upravom političkog sistema koji je bio protiv samog Egipta i njegovih građana. Nepojmljivo je i veoma teško razumjeti činjenicu da se Egipat danas smatra siromašnom i nerazvijenom zemljom a posjeduje ogromna prirodna bogatstva, veliki broj stanovnika, pomorski put na kojem mu zavide sve zemlje svijeta (Suecki kanal), široki pojas koji izlazi na Sredozemno more i td. Uprkos svemu tome, Egipat je siromašan i nerazvijen. Zašto? Zato što je živio neprirodnim životom pod upravom pljačkaškog i izrabljivačkog političkog sistema koji je na sve moguće načine zloupotrebljavao i iskorištavao ovu zemlju kako bi nahranio svoje vlastite apetite. Nisu u pitanju milioni opljačkane imovine, radi se o milijardama i trilionima. Egipat je danas jedna od najzaduženijih zemalja svijeta.

Ipak, uprkos svemu, Egipat ima snage i potencijala da stane na svoje noge, da se trgne i probudi, da bude primjer drugima. Naši prijatelji su spremni pomoći da Egipat bude jak, razvijen, pravedan i otvorenih vrata prema svima.

Ali, prije svega toga, Egipat mora učiniti sve kako bi ostvario svoju unutrašnju stabilnost i sigurnost. Zato, obradovali smo se kada smo čuli da je predsjednik Egipta Muhammed Mursi pozvao na dijalog, dogovor i definiranje jasnih ciljeva kojima je cilj ostvarenje sigurnosti unutar egipatskog društva. Većina uglednih i važnih ličnosti iz egipatskog političkog, vjerskog, naučnog i vojnog života  se odazvala predsjednikovom pozivu. Rezultat savjetovanja se očitovao u objavljenom predsjedničkom ustavnom dekretu koji je jamčio nastavak demokratskog procesa u Egiptu, oslobađanje od ostataka Mubarekove diktature, opći referendum o ustavnim reformama i sl.

Upućujem apel svim  Egipćanima da na referendumu o izmjenama Ustava kažu svoje „Da“ i pomognu na taj način u daljnem razvoju i unapređenju općeg stanja.  Ja sam od onih Egipćana koji će kazati „Da“ ustavnim reformama jer sadašnji Ustav Egipta u sebi sadrži određene stvari koje ne mogu prihvatiti i s njima se pomiriti. Referendumom će se to, ako Bog da, promijeniti. Ja ne znam iz kojeg razloga danas neki pozivaju na demonstracije protiv referenduma a već su se ranije složili i pristali. Tu se radi o ostacima prošlog režima koji se plaše promjena i ne žele da Egipat živi u miru i stabilnosti.

Razumijevanje postepenosti u vjeri

Postepenost podrazumijeva dugotrajni proces koji se odvija prema principu „korak po korak“ sve dok se ne ostvari krajnji cilj. Suprotno postepenosti je nastojanje da se odmah, istog trenutka, ostvari zadani cilj ili interes. Postepenost je princip po kojem je Allah Uzvišeni stvorio čitav kosmos i islam kao sistem života baštini ovaj princip kao Božiji zakon. Sav biljni i životinjski svijet i život oko nas je uređen na pricipu postepenosti; na početku je sjemenka, zatim klica i korijeni, stabljika, cvjetovi, i na kraju plodovi koji postepeno sazrijevaju. Niti jedna biljka ne donosi svoje plodove odmah, odjednom. Takav je slučaj i sa samim čovjekom:

„Mi čovjeka od bîti zemlje stvaramo, zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavljamo, pa onda kap sjemena ugruškom učinimo, zatim od ugruška grudu mesa stvorimo, pa od grude mesa kosti napravimo, a onda kosti mesom zaodjenemo, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oživimo – pa neka je uzvišen Allah, najljepši Stvoritelj!“ (El-Mu’minun,12-14)

Osim u stvaranju, postepenost je prisutna i u svijetu zabranjivanja i naređivanja. Vjera islam nije odjednom propisana. Kur’an Časni je objavljivan postepeno, prvo u Mekki a zatim u Medini. Ajeti koji su objavljeni u Mekki se razlikuju od onih objavljenih u Medini. Mekkanski ajeti se u glavnom tiču akide – vjerovanja i ahlaka – moralnih načela. Dok medinski ajeti su puni detalja i propisa kojima se uređuje obredoslovlje i društveni život.

Ljudi su učili o islamu počevši od akide, zatim obredoslovlja, međuljudskih odnosa … kasnije dolazi zabrana kamate, alkohola … post je u početku bio dobrovoljan, kasnije se propisuje obavezni ramazanski post kao farz i jedan od temelja islama.

Opće poznat slučaj koji se uzima kao primjer postepenosti u šerijatu je zabrana alkohola.

Cjelokupnost islama i postepenost

Samo objavljivanje Kur’ana Časnog koje se desilo postepeno je samo za sebe dokaz da je postepenost Allahov zakon i kao takav se mora uvažavati i primjenjivati u svim stvarima. Neki nastoje unijeti pometnju i izazvati nejasnoće kada je u pitanju postepenost govoreći kako je vjera islam već kompletirana i upotpunjenja, pri tome se pozivajući na ajet: „Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio…“ (El-Maide,3)

Islam jeste upotpunjen i kompletan i niko nema pravo sada doći i kazati: ja ću piti alkohol pa ću klanjati kada sam trijezan, pa ću zatim nakon nekog vremena u potpunosti ostaviti alkohol… ili: ja živim u periodu koji je kao onaj mekkanski kada namaz još nije bio propisan pa zato neću klanjati ….. i tome slično. Kur’anski ajet znači da je islam kompletan, da je Kur’an Časni kompletirana cjelina kojoj ništa ne fali niti ima kakav nedostatak ili mahanu. To je poruka ajeta.

Postepenost u šerijatu koja se od nas zahtijeva i koja je nezaobilazna je  postepenost  u  „tenfiz“-u;  u ispunjenju, u ostvarenju, u sprovođenju u život cjeline obuhvaćene šerijatom!

Tu se mora voditi računa o postepenosti. Zatim, moramo znati da određene propise možda nećemo nikada moći ispuniti i sprovesti u životu, ali to ne znači da je šerijat manjkav ili sa mahanom. Ne! To samo znači da još nismo stigli do tog stepena kada je moguće primijeniti određeni propis u životnoj realnosti.

Norme i pravila postepenosti u primjeni šerijata

Prvo i osnovno pravilo u postepenosti primjene šerijata je konsultacija stručnih lica ili institucija. Na primjer: ukoliko želimo primijeniti šerijat u savremenom bankarskom sistemu, moramo konsultovati i posavjetovati se sa stručnjacima ekonomije i bankarstva i s njima zajedno pokušati pronači način i modus putem kojeg bi primijenili šerijatska pravila i principe u modernom bankarstvu na osnovu kojih će se odvijati međuljudski ekonomski odnosi.

Islamski učenjaci bi zajedno sa ekonomskim sručnjacima pokušali naći rješenje i vidjeti šta se može učiniti kako bi se savremena ekonomija i bankarstvo približili šerijatu i koliko je vremena potrebno da bi se sve to uskladilo na najoptimalniji mogući način.

Međutim, veoma je važno ukazati na to da princip postepenosti primjene šerijata u životu nipošto ne znači nezainteresiranost, nemarnost ili popustljivost. Postepenost ne znači odgađanje zbog lijenosti i nebrige.

Postepenost podrazumijeva tri veoma bitna segmenta: 1- jasno definiranje željenog cilja, 2 – pribavljanje neophodnih sredstava i pomagala, i 3 – određivanje, ako je moguće, broja i dužine trajanja vremenskih etapa kroz koje moramo proći dok ne stignemo do realizacije!

Znamo da je kamata strogo zabranjena šerijatom. Znamo da je kamata veliki haram bez obzira da li se radilo o malom ili velikom iznosu. Oni koji rade sa kamatom su u ratu sa Allahom Uzvišenim i Njegovim poslanikom, s.a.v.s.. Allahov poslanik, s.a.v.s., je prokleo onog ko se hrani kamatom.

Problem koji imamo pred sobom je: kako izbrisati i ukinuti kamatu? Je li dovoljno samo kazati da ne želimo kamatu i na taj način ćemo se uspješno riješiti ovog velikog zla? Da bi ukinuli kamatu i izbrisali je iz života, moramo na prvom mjestu tražiti savjet i upute od ljudi koji su stručni u  ekonomiji, bankarastvu, trgovini, proizvodnji i td. Zatim, slijedi određivanje jasnih ciljeva i pribavljanje neophodnih sredstava. Cilj nam je uvođenje i uspostava islamskog načina bankarstva umjesto trenutnog koji počiva na kamati. U Arapskim Emiratima i Sudanu već postoji razrađen i provjeren bankarski sistem koji je u potpunosti čist od kamate! Hajde da vidimo koje reforme i mjere su poduzeli ti ljudi pa su uspjeli u tome. Prvi korak je bio buđenje svijesti i spoznaje da je sasvim moguće ponuditi alternativu postojećem kamatnom sistemu. Nakon toga, pristupili su obuci i obrazovanju potrebnog kadra, a nakon toga se desila i sama promjena, odnosno u potpunosti je zaživio islamski način bankarskog poslovanja čist od kamate.

Rukom, jezikom, srcem

Poznat je hadis u kojem Allahov poslanik, s.a.v.s., traži od nas da rukom sprječavamo zlo, pa ako nismo u mogućnosti onda lijepim riječima, a ako ni to ne možemo, onda svojim srcem osuditi i prezreti pojavu koja je u suprotnosti sa šerijatom i nipošto je neodobravati. Rukom, odnosno, svojom snagom i direktno zabranjivat ću zlo ondje gdje sam ja nadležan i odgovoran. Neću nipošto dozvoliti i rukom ću spriječiti da moja djeca kupuju ili konzumiraju alkohol, duhan, drogu i sl. Oni su moja odgovornost i ja sam dužan rukom svojom uklonuti i spriječiti zlo koje oni čine. Zato u tumačenju ovog hadisa kažemo da je sprječavanje zla rukom u širem smislu u nadležnosti islamske vlasti jer je ona odgovorna za sve one koji žive u njenom okrilju i ima potpuno pravo i legitimitet  da čak i silom, zakonom i zabranom spriječi dešavanje zla u društvu.

Druga stepenica je savjetovanje i ukazivanje na najljepši mogući način na one pojave koje su štetne i opasne po društvo ili pojedince. Ovo pravo, pravo savjetovanja ili pravo sprječavanja dešavanja zla jezikom pripada svima onima koji su u prilici na taj način utjecati i djelovati. Međutim, čovjek se često nađe u situaciji u kojoj je spriječen da čak i jezikom, odnosno lijepim riječima spriječi zlo pa mu preostaje jedino to da određenu lošu pojavu prezre u srcu i osudi je. Ali, ovo posljednje, osuda srcem, je znak najslabijeg imana!

Kako pomiriti „žurbu“ od koje je čovjek stvoren i postepenost

Istina je da postoje određene stvari koje moramo odmah ili što prije ostvariti i učiniti. Na primjer, ne smijemo odlagati i gubiti vrijeme u poučavanju ljudi onome što je najveći prioritet u našoj vjeri. Odmah moramo pristupiti poučavanju drugih tome šta je to islam, kakva je njegova akida, kako se klanja, posti i sl. To se ne smije odlagati jer svakog trena čovjeka može zadesiti smrt a on nije naučio najosnovnije i najvažnije stvari vezane za svoju vjeru! Čovjeku koji je tek pristupio islamu i ušao u ovu vjeru mora se odmah pojasniti šta je akida i kakav treba da bude ahlak jednog muslimana. U tom slučaju se mora požuriti, ne smije se s tim otezati niti za to tražiti nekakav pogodniji momenat.

Postepenost u preuzimanju vlasti

Svjedoci smo tome da su islamisti u nekoliko zemalja demokratskim putem i voljom naroda došli na vlast. Veoma je važno skrenuti pažnju ovim ljudima, koji uživaju naše bezrezervno povjerenje, da se naoružaju mudrošću i oprezom!

Navest ću kao primjer Egipat. Odmah nakon izbora, pojavili su se brojni prijedlozi zakona kojima bi se zabranile određene pojave koje su zaista u suprotnosti sa šerijatom. Međutim, nakon uvida u stvarno stanje u kojem se egipatsko društvo nalazi, egipatski parlament se suočio sa brojnim problemima i komplikacijama koji su u potpunosti onemogućili donošenje i primjenu određenih zakona i propisa. Uvidjeli su da se stvarnost razlikuje od onog što oni zamišljaju i žele. Uvidjeli su da je neophodno, prije donošenja zakona, probuditi svijest i otvoriti oči ljudima kako bi i sami spoznali situaciju i prihvatili zakone i propise. Kakva je korist od zakona koji se neće poštovati i primjenjivati? Ljudi moraju prvo nešto shvatiti i prihvatiti. Nakon toga, donošenje zakona ili propisa je samo obična formalnost. Moramo  maksimalno upotrijebiti naše mozgove i sve intelektualne sposobnosti kojima nas je Allah Uzvišeni darovao umjesto štapa i sirove sile.

Od nas se traži da ljude poučimo islamu. Ummet se udaljio od islamskih propisa u svom svakodnevnom životu. Na žalost, veliki je broj onih koji islam shvataju kao rat, borbu, nametanje silom i kao takav islam prezentiraju drugima i uče ih tome.

Allah Uzvišeni kaže: „Allah je nevjernike pune srdžbe odbio – nisu nimalo uspjeli – i vjernike

je Allah borbe poštedio – Allah je, uistinu, moćan i silan.“ (El-Ahzab,25) Vidite, Allah Uzvišeni je nevjernike odbio a vjernike poštedio borbe – to je blagodat!

Zatim, jedna kur’anska sura je objavljena povodom mirovnog ugovora sklopljenog na Hudejbiji, sura El-Feth: „Mi ćemo ti dati sigurnu pobjedu da bi ti Allah ranije i kasnije krivice oprostio, da bi blagodat Svoju tebi potpunom učinio, da bi te na Pravi put uputio i da bi te Allah pobjedonosnom pomoći pomogao.“ (El-Feth,1-3)

Koja je to i kakva „sigurna pobjeda“ koju je Allah Uzvišeni darovao Svome poslaniku, s.a.v.s.? Sam mirovni ugovor sklopljen između Muhammeda, s.a.v.s., i Kurejšija, njegovih protivnika, na period od deset godina je „sigurna pobjeda“!

Opozicija u Egiptu se protivi referendumu jer se boje ustavnih promjena, plaše se da, na kraju, egipatski Ustav ne bude u potpunosti u skladu sa šerijatom. Naš osnovni zadatak je da učinimo sve što možemo kako bi ljudi razumjeli, shvatili i na kraju prihvatili ustavne promjene kao nešto dobro za njih. A za to treba mnogo vremena i truda. Allah Uzvišeni nije nebesa i Zemlju stvorio odmah, istog trena. Stvorio ih je u šest dana, a taj jedan dan nije bio kao ovaj naš dan od 24 sahata: „Samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po vašem računanju!“ Allah Uzvišeni je mogao da je to htio sve stvoriti odjednom: „Budi! – i ono bude!“ (Ja Sin,82)

Je li moguće primijeniti princip postepenosti kada je u pitanju izvršenje šerijatskih kazni (hudud)?

Naravno da je moguće. Sjetimo se samo Omera, r.a., koji je „odgodio“ primjenu šerijatske kazne odsijecanja ruke zbog krađe u vrijeme gladi i ekonomske krize! Svoju odluku je obrazložio na sljedeči način: onaj koji je ukrao u vrijeme krize i gladi, možda je bio primoran na to kako bi spasio vlastiti život ili život svoje porodice.

Preveo i priredio: Omer Sikira

akos.ba