Podizanje amaterskih voćnjaka

Zemlište za podizanje amaterskih voćnjaka treba poravnati i očistiti od ostataka ranije zasađenih biljaka,kamenja,granja i slično,zatim unijeti organsko i mineralno đubrivo,iskopati kanale za odvođenje suvišne vode ukoliko je to potrebno,a na nagnutim terenima uraditi terase.

Na ovako pripremljenom zemljištu se u oktobru pristupi obradi površinskog sloja,ravnanju,oranju,tanjiranju na oko 20 cm dubine.Poslije toga se vrši ravnanje i kopanje rupa za sadnju.

Danas čemo se upoznati s izborom,nabavkom i pripremom sadnica,kao i vremenom i tehnikom sadnje voćnih sadnica.

 

-IZBOR,NABAVKA I PRIPREMA SADNICA

 

Sadnive treba nabavljati iz rasadnika u najbližoj okolini,a samo izuzetni i iz rasadnika udaljenih od mjesta na kome se podiže voćnjak.Sadnice iz udaljenih mjesta su manje prilagođene postojećim klimatskim i zemljišnim uslovima.Sadnice moraju biti određene sorte i obilježene deklaracijom.Treba da su na podlozi koja odgovara zemljištu na kome se sade-ukolio se radi o kalemljenim sadnicama,da imaju dobro razvijen korijen bez obzira da li se radi o sijancu ili sadnici proizvedenoj iz izdanka ili reznice,da nisu oštećene ili oboljele i da nisu starije od 1 ili najviše 2 godine.

Ukoliko se odmah ne sade,sadnice treba utrapiti ili korijen omotati vlažnim supstratom,kako se ne bi osušio.Najbolje je da vrijeme između vađenja i sađenja sadnica bude što kraće.

Pred sađenje,sadnicu treba pripremiti:polomljene i suviše oštećene žile odsjeći,a zdrave pravilno i ravnomjerno skratiti oštrim makazama ili nožem.Presjeci moraju biti ravni.Osnovni korijen treba skratiti više,a tanke žile ostaviti ili skratiti samo tolikoda se mogu nesmetano zasaditi.

Preporučljivo je,naročito pri proljećnoj sadnji,da se korijen sadnice poslije skraćivanja žila potopi u 2% -ni rastvor plavog kamena,a zatim u kašu napravljenu od jednog dijela svježe goveđe balege i dva dijela gline i tako ostave oko 24 sata.

 

-VRIJEME I TEHNIKA SAĐENJA VOĆAKA

 

Sadnju voćaka možemo izvršiti u jesen ili rano proljeće i to samo u toku mirovanja vegetacije.Zasađena voćka treba da bude na istoj dubini kao što je bila u rasadniku.

Dubina rupa za sadnju mora biti najmanje 40 cm,a širina 1-1,2 m.Pri kopanju rupa površinski sloj-prvi ašov,stavljati na jednu,a donji sloj-drugi ašov na drugu stranu.Rupe za sadnju su obično okrugle.Pri sadnji se postupa tako što se u rupu prethodno stavi zemlja koja je pri kopanju bila u površinskom sloju,zatim se postavi kolac,a zatim sadnica,tako da žile budu pravilno raspoređene,poslije čega se na žile nabacuje površinska zemlja i sadnica se nekoliko puta prodrma da zemlja zapadne između žila.Poslije ovoga se nabacuje novi sloj zemlje i dobro nagazi i na kraju se rupa poravna preostalom zemljom,čime je sađenje završeno.

Preporučljivo je da se za popunjavanje rupa ne koristi zemlja drugog ašova,već površinska iz neposredne blizine,a mjesto odakle je uzeta popuni zemljom drugog ašova.

Poslije završene sadnje,oko sadnice se može napraviti tzv.zdjelica sa uzdignutim ivicama,koja će zadržavati vodu.Na malo nagnutim terenima donja ivica zdjelice mora biti ojačana,postavljanjem busena zemlje.

Za uspješan rast i donošenje kvalitetnih plodova voćke troše velike količine hranjivih materija iz zemljišta,koje im se moraju u većini slučajeva,dodavati đubrenjem.Đubrenje voćaka može biti i preko lišća,ali se ono rjeđe primjenjuje.Đubrivo se može rasturati po cijeloj površini ili samo na površini koju zahvata obim krošnje voćaka.

 

-GAJENJE MEĐUKULTURA U MLADIM ZASADIMA

 

Kao međukulture u voćnjacima se sade jagode,maline,ribizle i ogrozdi.U mladim zasadima dok ne stignu u rod,zemljište između redova može se koristiti za gajene drugih kultura.Gaje se prvenstveno leguminozne biljke za ishranu ljudi-grah,grašak,zatim crveni i bijeli luk,krastavci,tikvice,buranija,lubenice i slične biljke.

Ne preporučuju se biljke koje imaju dubok korijenov sistem ili traže dosta vode-kukuruz,šećerna i stočna repa,lucerka isl.

Međukulture ne treba gajiti na pojasu zemljišta koje zauzimaju voćke,računajući 1 m s jedne i druge strane reda.

U mladim voćnjacima,u cilju popravke zemljišta,mogu se gajiti i biljke za zelenišno đubrenje-uljana repica,grahorica,stočni grašak i sl.

Posebno je preporučljivo da se na prostoru između redova voćaka,ako se gaje pčele,zasije neka medonosna biljka-bijela djetelina,facelija,heljda i sl.koje će se poslije precvjetavanja zaorati i poslužiti kao zelenišno đubrivo.

U toku prve godine poslije sadnje potrebno je preduzeti sve mjere kako bi zasađene voćkice rasle u najpovoljnijim uslovima,zemljište se najracionalnije iskoristilo,a mladi voćnjak lijepo izgledao.

 

Za AKOS:Saima Trako-Silajdžić,

                dipl.ing.poljoprivrede voćarstva i vinogradarstva

 

Telefon:061 469 971