Planiran i realiziran genocid – kako se odvijala tragedija u Srebrenici, juli 1995.

Historija Srebrenice je strašno upozorenje, ali i lekcija kako planirani zločini eskaliraju do genocida, potvrđenog pravosnažnim presudama.
📅 28. juni – Pripreme za napad
Lideri bosanskih Srba—Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Radislav Krstić—dogovara ulogu napada na Srebrenicu. VRS Drinski korpus započinje pripreme plana borbe.
📅 6. juli – Pokretanje „Krivaja 95“
U ranim jutarnjim satima počinje djelovanje operacije kodnog imena Krivaja 95, usmjereno na zauzimanje enklave i razoružavanje UN-ovih položaja uokolo.
U sljedećih pet dana, vojska RS preuzima sve položaje oko enklave i kreće na grad. UNPROFOR i ABiH otpor su minimalni.
📅 9–10. juli – Izvršena naredba za osvajanje
Po naredbi Karadžića, VRS intenzivira granatiranje i kreće na osvajanje grada. Strah i haos raseljavaju bošnjačko stanovništvo.
📅 11. juli – Pad Srebrenice
Srbija ulazi u Srebrenicu. U sklopu odluka donesenih na sastanku u Hotelu Fontana kod Bratunca, naređuje se transport žena i djece, a muškarci i dječaci su odvojeni.
📅 12. juli – Odvajanje i transport
U Potočarima desetine hiljada civila traže zaštitu UN-a. Odmah započinje prisilno odvajanje muškaraca i dječaka, koji bivaju prevezeni u logore brateći se o njihovoj sudbini.
📅 13–16. juli – Masovna pogubljenja
Pravilo je bilo da su odvojeni muškarci prenošeni u grupne zatočeničke centre – Bratunac, Sandiće, Kravicu, Orahovac, Kozluk i Drinu – i tamo posebni nalog Ratka Mladića i VRS jedinica izvršavaju masovna smaknuća. U masakru u Kravici strijeljano je 1000–1500 osoba , dok su stotine drugih izvedene i ubijene u Petkovcima, Kozluku, Branjevu i Pilici.
📅 septembar–oktobar – Sakrivanje tragova
VRS pokušava zataškati zločin – ekshumira tijela, prebacuje ih u sekundarne grobnice, što je dokaz pokrivanja genocida.
Genocid priznat i međunarodno sankcionisan
-
Sudska presuda: ICTY i ICJ zaključili su da je Srebrenica bio genocid.
-
Kazne: Više od 16 odgovornih osoba, uključujući Mladića, Karadžića i Krstića, osuđeno je za genocid i ratne zločine
-
Žrtve: Više od 8 372 muškarca i dječaka ubijeno je u genocidu, dok su žene i djeca sistematski preseljeni – preko 30 000 ih je prisilno odvedeno iz enklave
Važnost sjećanja
Srebrenica ostaje ključna tačka sjećanja i ogledalo međunarodne pravde:
- Genocid je zvanično prepoznat, ali negiranje i dalje opstaje lokalno.
- Razotkrivanje istine, rehabilitacija žrtava i obaveza da se „ponovi nikad više” ostaju osnovne lekcije.
Genocid u Srebrenici nije bio spontani zločin, već planska vojna operacija – od strateških odluka u Sarajevu do masovnih smaknuća. Međunarodna priznanja, presude i sjećanja moraju ostati živi i djelotvorni, kako se takvo stanje nikada ne bi ponovilo.
Akos.ba