Odnos bh medija prema islamu i Islamskoj zajednici u BiH
2. POGLAVLJE
1.1. ODNOS BH MEDIJA PREMA ISLAMU I ISLAMSKOJ ZAJEDNICI U BIH
Svi mediji današnjice kojima se koristimo imaju svoj cilj. Najvažniji cilj medija jest da pokrenu i informiraju mase. Zapravo, mediji danas formiraju i mišljenje ljudi u društvu. Najbolji primjer za to su Sjedinjene Američke Države koje su svoj narod čisto zaglupile plasiranjem monogih laži putem medija do te mjere da mnogi ne znaju ni šta da vjeruju.
Ništa bolje stanje nije ni kod nas, jer mnogi ljudi ono što vide na TV-u uzimaju kao istinu i na osnovu toga grade svoj stav. Zapravo, mediji su glavni kreatori podjele naroda u našoj državi i u tome prednjače više nego političari. Naročito su aktivni kada je u pitanju kreiranje iskrivljene slike islama i muslimana na našim prostorima. Svakodnevno plasiranje neistina i obmana postalo je ustaljena praksa naših bh. novinara.
Kada je riječ o izvještavanju o islamu na našem području, situacija se dodatno usložnila nakon 11. septembra 2001. godine i terorističkog napada na SAD[1], iza kojih je stajala teroristička organizacija Al-Kaida[2] koja se predstavlja da nastupa u ime islama. Skoro svakodnevno se u značajnom dijelu domaćih i regionalnih medija počelo pisati o islamu kroz prizmu onog što je američka administracija bivšeg predsjednika Georga Busha nazvala „ratom protiv terorizma“, i kroz stavove tzv. pripadnika vehabijskog ili selefijskog pokreta. Predstavnici tih manjinskih skupina unutar muslimanske zajednice u BiH su dobivali više medijskog prostora nego svi ostali zvanični predstavnici Islamske zajednice u BiH.
Vremenom se pitanje navodnog islamističkog ekstremizma i povezanosti bh muslimana sa Al-Kaidom pretvorilo u političko pitanje i čitavu jednu kampanju nastojala sve što ima veze s islamom predstaviti kao potencijalnu prijetnju „zapadnom načinu života“. Na neki način islam je od duhovnog i vjerskog postao sigurnosno pitanje i ta slika islama u bh. medijima je dobrim dijelom aktuelna i danas.
1.1.2. Kako izvještavati o islamu kao vjeri?
S obzirom da se novinarstvo prije svega bavi događajima i djelomično ličnostima, tako se izvještavanje o vjeri pa i islamu, svodi na izvještavanje o redovnim vjerskim manifestacijama. Rijetki su primjeri novinarskih priloga, bilo u štampanim ili elektronskim medijima, koji se religijom bave s ciljem da se javnost educira i upozna s vjerskom praksom i učenjem. Naravno da se od medija koji nisu u vlasništvu vjerskih zajednica ne može tražiti da promovišu i tumače učenje određene vjere, ali bi se u njihovim sadržajima trebalo naći prostora za priloge koji educiraju i rasvjetljuju pojedine aspekte vjere i vjerske tradicije. Ovo je bitnije imajući na umu da istraživanja pokazuju da ljudi u bh društvu jako malo znaju o vjeri drugog i da je to jedan od glavnih razloga netrpeljivosti.
Na privatnim i javnim televizijskim stanicama postoje izdvojeni posebni termini u kojima se tretiraju vjerske teme, ali ni tu stvari ne stoje puno bolje. Tzv. vjerski program se, naročito tokom mjeseca ramazana kada neke privatne televizije imaju višesatni specijalni program, sve češće pretvara u nešto što je neko nazvao infotimentu kojem sve više prostora zauzimaju koncerti tzv. duhovne muzike, spotovi novokomponovanih izvođača ilahija i kasida, te reportaža iz „neke muslimanske zemlje“.
Istovremeno u vjerskim emisijama na javnom servisu, kada je konkretno riječ o Islamskoj zajednici BiH, mogle su se čuti kritike kako se islam u takvim emisijama na RTRS- upredstavlja kao novi i manjinski fenomen na tom dijelu BiH, dok je jedan od imama na stranicama zvaničnog glasila IZ BiH Preporodurednicima srodne emisije na FTV-uzamjerio što se islam u tim emisijama predstavlja kao nešto što se isključivo povezuje sa ruralnim stanovništvom, te mu se time oduzima urbana dimenzija.
Urednici tih medija, ne samo na javnom servisu, nego i na brojnim lokalnim medijima se žale kako im nedostaje saradnje i kvalitetnih sadržaja koje oni ne mogu pripremiti bez podrške, u konkretnom slučaju, Islamske zajednice. Sve to još jednom dokazuje tezu da se o islamu u bh medijima izvještava sporadično, senzacionalistički, nerijetko bez posebnih profesionalnih standarda i kroz prizmu dnevnopolitičkih interesa, dok istovremeno Islamska zajednica skoro da nema bilo kakvu jasnu strategiju odnosa s medijima.
1.2. KAKO BH MEDIJI IZVJEŠTAVAJU O ISLAMU?
Način na koji bh mediji izještavaju o islamu, pokazuje monitoring[3], kojeg je na zahtjev Fondacije Konrad Adenauer[4] proveo Media Plan Institut[5] iz Sarajeva. Monitoring se odvijao u periodu od 1.marta do 31.marta 2007. godine. Zadatak monitoringa je bio pokazati kakvi su bh mediji kao promotori međureligijskog dijaloga. Pored islama, monitoring je uključivao kršćanstvo, pravoslavlje i judaizam.
Predmet monitoringa su bili :
dnevni listovi; Dnevni avaz, Oslobođenjei Nezavisne novine; javni TV-servisi: BHT, TVRSi FTV; privatne TV-stanice: NTV Hayati ATV;
radiostanice: BH Radio 1, Radio Republike Srpskei Radio Federacije BiH.
2.2.1. BHT (Televizija Bosne i Hercegovine)
BHT[6]je u spomenutom periodu monitoringa u Dnevniku koji se emitira u 19 sati o islamu izvještavao 24 puta. No umjesto Dnevnika, odlučio sam se za analizu emisije „Duhovni mostovi’[7]koja je emitovana 4.marta 2007. godine.
U emisiji je emitovan prilog o Gazi Husrev-begovoj medresi. Prilog nudi historijat medrese, a potom fazni sklop izjava direktora Zijada Ljevakovića, koji naglašava kako se škola prilagođavala historijskim i kulturološkim procesima od Turske, preko Austro-Ugarske i Jugoslavije do samostalne BiH.
Ljveaković također kaže: „ da škola nastoji da islam proučava bez predrasuda, da se bolje razumije“.Ističe i da se u Medresi proučavaju sve religije svijeta „i to ne iz naše percepcije, već onako kako one same sebe definiraju.“.
U prilogu su se mogle vidjeti i izjave učenika Medrese, te profesorice Amre Memišević. Prilog je svojom zanimljivošću i obradom je pogodan za emitiranje na većini TV-stanica.[8]
2.2.2. FTV (Federalna televizija)
FTVSje u centralnom Dnevniku koji se emitira u 19 sati i 30 minuta, u toku monitoringa, o islamu izvještavala 25 puta. Fokus monitoringa usmjeren je na emisiju „Mozaik religija“[9], koja je na programu bila 10. marta 2007. godine.
U emisiji je zabilježena interesantna reportaža iz Bosanskog Petrovca. Domaćin je bio glavni imam Mirzet Spahić, koji u uvodnom dijelu iznosi kratku historiju ovog gradića te naglašava kako je: „grad podario veliki broj poznatih ličnosti umjetnika poput Mersada Berbera, Skendera Kulenovića i Mustafe Nadarevića“.Praćeno snimcima mjesta, njegovih džamija i vjerskih obreda, dalje slušamo opisivanje grada i s vjerske strane – broj džamija, džemata, džematlija. Bilježi se i izjava učitelja iz mekteba, koji ističe: „da ono što djeca nauče na vjeronauci, u mektebu dodatno prodube". Naglašava i to kako: „ U Petrovcu nije tradicija da djeca idu u mekteb i da je stoga jako važno da vjeronauka ostane u školama“.Prilog se potkrepljuje i dijelom u kojem djeca iz mekteba uče sure, prvo na arapskom, a zatim i na bosanskom j eziku.[10]
2.2.3. TV RS (Televizija Republike Srpske)
Kada je u pitanju TVRS[11], islam je tretiran kao nesamostalni subjekt i uglavnom se o njemu izvještava posredstvom agencijskih vijesti. U toku monitoringa islam je u Dnevniku TV RS-aspomenut 17 puta.
U Dnevniku emitiranom 19.marta 2007. godine jedan urednički potez daje negativan novinarski uklon prema islamu.
Tako voditeljica otvara emisiju informacijom da „ islamski ekstremisti iz BiH preko Ukrajine dolaze na Kavkaz kako bi se borili protiv Rusije i njene vojske“. Vješto zatim prelazi na drugu vijest: „Istovremeno Ali Abdul Sahin, visoki funkcioner Islamskog džihada rekao je da će islamski ekstremisti, ako bude potrebno, ponovo ratovati u BiH“.Ove dvije vijesti su objavljene prije flash najave, čak i prije uobičajenog pozdrava na početku emisije, što ukazuje na to da su imale političku težinu koja prikazuje islam kao ratobornu vjeru, a Bošnjake veže za narode koji na neki način podržavaju svjetski terorizam.[12]
2.2.4. NTV Hayat
NTV HayaPnema specijalističke vjerske emisije tako da je fokus u toku monitoringa bio na centralnim informativnim emisijama „ Vijesti u7“ i „Centralni dnevnik“ O islamu se u toku monitoringa izvještavalo 19 puta. Sedamnaest puta se radilo o neutralnom izvještavanju, dok se dva puta radilo o afirmativnom odnosu. U oba slučaja riječ je o borbi za samostalnost bošnjačkog naroda i stradanjima muslimana s prostora bivše Jugoslavije.
Cijela jedna emisija „Centralni dnevnik" od 24. marta 2007. godine je bila posvećena izjavi reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića[13] datoj u Beču da je: „Očito da jedino bosanski muslimani treba da dijele svoju zemlju, svoju političku vlast i svoju budućnost sa onima koji su počinili genocid protiv njih"i „kako su svi narodi bivše Jugoslavije ostvarili pravo na svoju državu, osim bosanskih mu.slimana“.Voditelj emisije je izjavu prokomentirao kao: „Bio je to nastup Cerića u njegovom stilif"[14]
2.2.5. ATV (Alternativna televizija)
ATV"6nema poseban medijski prostor niti emisiju za vjerske sadržaje. Veća zastupljenost vjerskih sadržaja vidljiva je jedino u vrijeme vjerskih praznika. Islam (IZ) je u toku monitoringa na ATV-uspomenut 8 puta. Gledano po minutaži najduže je trajao prilog o izjavi reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića o Srebrenici. Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić izjavio je da bi „ Srebrenica trebalo da bude izuzeta izRSi dobiti specijalni status u teritorijalno-administrativnoj organizaciji BiH zbog zločina počinjenih na području te opstine.
2.2.6. BH Radio 1
BH Radio 1[15]objavio je u martu 2007. godine ukupno devet novinarskih radova u vezi sa aktivnostima vjerskih zajednica, od toga se jedan odnosio na islam (IZ). Kontekst u kojem su objavljene informacije uglavnom se odnosio na ljudska prava. Novinari BH Radija 1 uglavnom su neutralni prema događajima i osobama o kojima izvještavaju.
Punu pažnju i pohvale za koncepciju zaslužuje emisija „ Vjerski program“ BH Radija 1.[16] U emisije od 8. marta 2007. godine obrađena je tema opraštanja u svim religijskim tradicijama.
Kako se objašnjava fenomen opraštanja, kada i kako oprostiti, kako zatražiti oprost, pitanja su koja su predstavnici vjerskih zajednica postavili i sebi vjernicima i pokušali na njih dati odgovore na temelju vjerskih pouka. Svoje stavove su ilustrirali primjerima iz života poslanika Muhammeda, Josifa, kralja Salomona, Josipa Pravednog… [17]
2.2.7. Radio Federacije BiH
Radio Federacije[18]je u izvještajnom periodu objavio 13 novinarskih radova o religijskim zajednicama od toga se šest odnosilo na događaje i ličnosti u vezi sa islamom. Jedan od priloga koji je i afirmativno ocijenjen je intervju sa ljubljanskim muftijom Nedžadom ef. Grabusom, u kojem se dijelom govori o poziciji muslimana u Sloveniji i ulozi Islamske zajednice u pripremama za izgradnju Islamskog centra u Ljubljani.
Kada je u pitanju emisija vjerskog karaktera, na Radiju Federacijese emitira emisija „Islamsketeme"[19]. Emisije u toku monitoringa su uglavnom bile posvećene pripremama za obilježavanje godišnjice rođenja poslanika Muhammeda a.s. Izuzetak je jedino bila emisija emitirana 9. marta 2007. godine, u kojoj je uz stručnu pomoć profesora sa Poljoprivrednog fakulteta bilo govora o odnosu islama prema ljudskoj prehrani.[20]
2.2.8. Radio Republike Srpske
Radio Republike Srpskeje u toku monitoringa objavio 11 novinarskih radova o religijskim zajednicama u BiH. Četiri su bile posvećene islamu, odnosno djelovanju reisa Mustafe ef. Cerića. Urednički odnos prema reisu Ceriću može se posmatrati kao negativan. Istina njegove izjave su korektno prenesene, ali uglavnom objavljene s ciljem ukazivanja na njegov politički angažman, koji je usmjeren protiv RS-a. Treba naglasiti da Radio Republike Srpskeu svom programu emituje emisije vjerskog sadržaja, ali se one odnose na pravoslavnu i katoličku vjeru, islam se u njima ne spominje.[21]
2.2.9. Nezavisne novine
Nezavisne novine[22]nemaju poseban medijski prostor niti rubriku posvećenu vjerskim sadržajima. Od 48 tekstova popraćenih monitoringom, na islam (IZ) odnosilo se njih 18. U tim tekstovima, Nezavisne novinesu pisale o početku gradnje džamije u Zvorniku, o obilježavanju nekolicine sarajevskih džamija kao nacionalnih spomenika kulture, o sprečavanju ukopa Bošnjaka, stradalih 1992. godine kod džamije u Bratuncu.
Nezavisne novinetakođer donose tekst o Agenciji za certificiranje halal kvalitete u Tuzli kao jedine te vrste u regiji, agencijskim vijestima pokrivaju konferenciju „Islam u Europi" održanu u Beču kao i susret reisa Cerića i predsjednika Srbije Borisa Tadića.[23]
2.2.10. Dnevni avaz
Dnevni avaz[24]je bio među vodećim dnevnim novinama po broju objavljenih tekstova o temi religije. Od 111 tekstova, najviše se odnosilo na islam (IZ) 63, od toga je 29 puta bilo putem izvještaja, 27 u vijestima, objavljena su četiri intervjua, dva komentara i jedan je tekst svrstan u rubriku „ostalo". Najčešći je bio zastupljen društveno – politički kontekst, dok je nešto manje dominantan bio vjerski kontekst.
U izdanju 2. marta 2007. godine objavljen je intervju sa reisom Mustafom ef. Cerićem, a povod je bila presuda suda u Haagu o zločinima u BiH. Reis Cerić je između ostalog rekao slijedeće: „ Presudu Den Haaga će Srbija i Crna Gora zauvijek nositi na svojim leđima kao sintagmu holokausta"",te u istom intervjuu rekao da „pojedini novinari i časopisi utrkuju se u vrijeđanju muslimana"".U broju 24. marta Dnevni avazizvještava kako dekan Filozofskog fakulteta nije dozvolio da ova institucija omogući muslimanima sobu za molitvu. „Mi smo državna, obrazovna, a ne vjerska institucija. Kada bismo tako nešto uveli, nakon izvjesnog vremena imali bismo problema s pripadnicima različitih sekti",komentarisao je dekan.[25]
2.2.11. Oslobođenje
U razdoblju kada se nisu obilježavali vjerski praznici, Oslobođenje[26]je najviše pisalo o islamu (IZ), a razlog za toliku zastupljenost bili su konkretni događaji: incidenti u selu Baričići, sukobi IZ-a i pristalica vehabijskog pokreta, zatim Objediniteljski sabor IZ-e u Srbiji. O islamu se pisalo 51 put, i to najviše u vijestima (28) i izvještajima (9), s mnogo komentara (6), svega jednim intervjuom i šest puta „ostalim" formama. Najviše je dominirao društveno – politički kontekst 25 puta, dok je vjerski kontekst dominirao 18 puta.
U većini tekstova stav novinara je bio neutralan, dok su samo dva zabilježena u negativnom kontekstu, a oba su se odnosila na reisa Cerića. Već spomenuti jedini intervju je bio sa sandžačkim muftijom, Muamerom ef. Zukorlićem, koji je govorio o problemima koje izazivaju vehabije, ostatku Miloševićevog režima, te položaju muslimana u Srbiji (24.mart 2007.g.).[27]
2.2.12. Generalni zaključci monitoringa
Ukupan dojam na osnovu analize jeste da je iskorištenost vodećih bh medija u promociji islama i njegovih vrijednosti veoma mala. Kao što se da zaključiti iz samog monitoringa, uglavnom kada je riječ o islamu, radi se o klasičnom izvještavanju o određenim događajima. U većini slučajeva preovladava društveno – politički kontekst, dok se vrlo rijetko radi o vjerskom kontekstu. No, ono što je svakako pozitivno je to što ni u jednom mediju nije zabilježen negativan novinarski izvještaj ili komentar kada se radi o cjelokupnoj vjeri, njenom prakticiranju ili njenim vrijednostima. Što se tiče javnih radio i TV-servisa (BHT, FTV, TV RS, BH Radio 1, Radio RS,i Radio Federacije), oni imaju specijalne religijske programe, dok ATVi NTV Hayatto nemaju. Ali problem kod tih emisija je što su u njihov sadržaj „upakovane“ sve monoteističke religije u BiH, pa se postavlja pitanje da li je takav program prihvatljiv svim vjernicima. Primjera radi, na francuskoj javnoj televiziji, emisije o islamu i katoličanstvu se emitiraju odvojeno i u posebnim vremenskim terminima, jer autori emisija ističu da ono što katolike u vjerskom smislu interesira, muslimanima apsolutno nezanimljivo, i obratno. Kada su u pitanju novine, one nemaju poseban medijski prostor niti rubriku posvećenu vjerskom sadržaju. Jedina emisija sa izrazito islamskim sadržajem je „Islamske teme“, koja se emituje svakog petka u programu Radija Federacije.
Ostali mediji u BiH, izuzevši islamske medije, imaju poprilično isti odnos prema islamu kao i vodeći mediji. Rijetki su primjeri da mediji imaju emisije islamskog karaktera kao što ja bila emisija „Islam u vremenit‘ emitovana na RTV USK-a, koja je zamijenjena sa emisijom „Duhovni svijet,te emisija Radija USK-a koja se emituje svakog petka, a voditelji i gosti su studenti i profesori Islamskog pedagoškog fakultetea u Bihaću. Ista radio-stanica emituje svakog ramazana emisiju „Zore Allahove milosti “,koja se emituje već duži niz godina.
[1] Teroristički napad na SAD, serija koordiniranih napada protiv SAD-a, koji su se dogodili u utorak 11.septembra 2001. godine. Prema izvještaju 911 Komisije, 19 osoba u službi Al-Kaide otelo je četiri američka aviona. Dva su udarila u Svjetski Trgovački Centar, po jedan u svaki neboder. Treći avion je udario u Pentagon, a četvrti se srušio u Pensilvaniji. (Wikipedija)
[2] Al-Kaida od arapske riječi al-Qaidah što znači „baza", je ime dato savezu terorističkih organizacija. Osnovana je od strane arapskih dobrovoljaca koji su 80-tih godina odlazili u Afganistan boriti se protiv SSSR-a.
[3] Monitoring je redovno posmatranje i bilježenje aktivnosti koje se odvijaju u okviru nekog projekta ili programa. To je proces rutinskog prikupljanja informacija o svim aspektima projekta.
[4] Fondacija Konrad Adenauer je aktivna duže od 50 godina, a ime je dobila po prvom njemačkom kancelaru. Svoja predstavništva ima u 67 država, a predstavništvo u Sarajevu je otvoreno u februaru 1997. godine. Oblici djelovanja Fondacije su organiziranje seminara, okruglih stolova, konferencija, savjetovanja, političkih programa, te posjeta zemljama u regiji.
[5] Media Plan Institut je privatna organizacija za razvoj medija u BiH, osnovana 1995. godine. Media Plan je institucija sa velikim iskustvom u medijskim istraživanjima, edukaciji profesionalaca, on line informisanju, audio i video produkciji, te različitim komunikacijskim projektima.
[6] BHT je naziv za državnu televiziju BiH. U periodu od 1992. do 1998. nosila je naziv RTV BiH, program se emituje na području cijele BiH iz RTV doma u Sarajevu, te iz informativno tehničkih centara u Bihaću, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Zenici.
[7] „Duhovni mostovi" je naziv programa o religijskim temama koji BHT emitira svake nedjelje u 12 sati i 10 minuta. Emisija traje 50 minuta, a uređuje je Žana Vukosavljević. Emisija se radi u koprodukciji sa RTRS-om.
[8] Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, Fondacija izdavač, Sarajevo, 2007. str.21.
[9] „Mozaik religija" je sedmična tematska emisija koja se na FTV-u emitira subotom u 11:30. Riječ je o polusatnom vjerskom programu, čiji su urednici Marina Knežević i Nedim Hrbat.
[10]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.31.
[11]TV RS je entitetska televizija Republike Srpske. Sa radom je počela 19. aprila 1992. godine, kada je emitiran prvi Dnevnik. Osnivač je Republika Srpska, a sjedište je u Banjoj Luci.
[12]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.38.
[13] Mustafa ef. Cerić je rođen 1952. godine u Visokom. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Univerzitetu al-Azhar u Kairu 1978. godine. U Čikagu završava postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije gdje i doktorira pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlur Rahmanom s tezom: (Studija o teolokom učenju Ebu Mensura el-Maturidije) 24. 09. 1986. godine. Na funkciju reisa izabran je 1993.godine. Mustafa ef. Cerić predstavlja jednu od najutjecajnijih islamskih ličnosti kako u svijetu.
[14]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.46.
[15]BH Radio 1 je vodeća stanica za vijesti i informacije namijenjene cijeloj BiH. Sa emitovanjem programa je počeo nakon gašenja nekadašnjeg Radija BiH u maju 2001. godine.
[16]„Vjerskiprogram" je emisija na BH radiju 1 koja se emitira jednom sedmično. Predstavnici zvaničnih religija u BiH u tom programu donose mnoge podatke i zanimljivosti iz povijesti vjerskih knjiga. Autori ove emisije potenciraju sličnosti i govore o vjeri iz perspektive vjernika.
[17]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.70.
[18]Radio Federacije je transformirani radijski program iz nekadašnjeg Radija BiH. Emitovanje radija je počelo u maju 2001. godine, a prvi glavni i odgovorni urednik bio je Esad Cerović.
[19]„Islamske teme" je emisija koja se emitira na Radiju Federacije svakog petka. Predmet njenog interesovanja su teme iz vjerskih knjiga – teološke, tradicijske i povijesne. Autori emisije su Zehra Alispahić i Remzija Pitić.
[20]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.77.
[21]Radio Republike Srpske je kao i TV RS osnovala Vlada RS 1992. godine, sa sjedištem u Banjoj Luci.
[22]Nezavisne novine su dnevne novine koje se štampaju u Banjoj Luci. Jedine su novine koje punu distribuciju imaju u oba entiteta i jedine novine iz RS-a koje su pisale o zločinima Srba nad Bošnjacima i Hrvatima.
[23]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.98.
[24]Dnevni avaz je dnevna novina, osnovana 1993. godine u Sarajevu. Trenutno je najtiražnija novina u BiH, a prema tvrdnji novine tiraž je 100.000 primjeraka.
[25]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.106.
[26]Oslobođenje je dnevna novina koja se štampa u Sarajevu. Oslobođenje je novina sa najdužom tradicijom u BiH. Novine su prvi put štampane 30.augusta 1943. godine u Ugljeviku kao antinacističke novine.
[27]Fondacija Konrad Adenauer, Mediji i religija, str.134.
Za Akos.bA piše: Esmin Mehić
O autoru:
Esmin Mehić, rođen 28.10.1988. godine u Bosanskoj Krupi, Jezerski.
Završio je medresu Džemaludin ef. Čaušević u Cazinu, a potom Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, smjer Islamska vjeronauka.
Živi u Jezerskom i trenutno radi u OŠ „Jezerski“ kao nastavnik Islamske vjeronauke.
Nastavio je studiranje, te pohađa drugu godinu Master studija na IPF-u Bihać, smjer Islamska vjeronauka, odnosno religijska edukacije.
Akos.bA
