Obnova vakufa: Sarajevo dobija arheološki park sa Kalin hadži Alijinom džamijom FOTO

Ideja o izgradnji male džamije postoji već dvije decenije iako su tek u posljednjih dvije godine intenzivirani radovi na arheološkom iskopavanju gdje su pronađeni temelji nekadašnje džamije, bašluci i ostaci gradske česme

 U skorije vrijeme će u Sarajevu, na uglu ulica Kulovića i Branilaca Sarajeva, započeti nastavak arheoloških radova na Trgu herem Kalin hadži Alijine džamije gdje bi, na prostoru koji danas prekriva samo neuređena trava, trebala biti izgrađena i mala džamija sa haremom i zidanom česmom, te podzemnom garažom.

Ideja o izgradnji male džamije postoji već dvije decenije iako su tek u posljednjih dvije godine intenzivirani radovi na arheološkom iskopavanju gdje su pronađeni temelji nekadašnje džamije, bašluci i ostaci gradske česme.

Naime, na tom mjestu je Vakif Kalin hadži Alija, za kojeg se zna da je bio imućni trgovac, dao sagraditi, prije skoro 500 godina, tačnije 1535., džamiju i mekteb. Fotografije Sarajeva iz perioda koji je uslijedio, svjedoče o postajanju ove džamije koja je bila osrednje veličine, sa kamenom munarom i krovom od šindre i ćeramide, dok je enterijer bio od drveta. Harem džamije je bio ograđen zidom od ćerpiča, sa nekoliko prozora sa gvozdenim demirima dok se u zidu harema, prema ulici, nalazila kamena zidana česma namijenjena prolaznicima.

– Džamija srušena, mezarluci ostali –

Ova džamija srušena je 1947. godine, podsjetio je Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije koja je glavni pokretač inicijative o uređenju arheološkog parka i izgradnje male džamije, replike stare.

Prema njegovim riječima, na temeljima džamije koji su i danas vidljivi, od njenog rušenja do danas nikad nije izgrađen nijedan drugi objekat, ali je pored sazidana višespratnica za potrebe tadašnjeg sistema.

“Džamija je slovila kao jedna od ljepših džamija u Sarajevu, a njena kamena munara je krasila ukupni ambijent ovog prostora. Džamija je preboljela sve sisteme i nakon osmanlijskog perioda dolazi Austro-ugarska koja pored džamije gradi zgradu Narodnog pozorišta, zgradu Pošte, zgradu suda, ali nisu dirali džamiju. Nije im smetalo da džamija ostane ovdje i nije smetala čak ni Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca (SHS). Bila je ovdje sve do 1947. godine kada je ruše socijalističke vlasti zbog izgradnje stambenih objekata za potrebe činovnika i vojnih oficira tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Pitanje je da li je bilo potrebno da se sruši ta džamija. Od tada do sada, nije postojala nijedna inicijativa za njenu ponovnu obnovu jer je na sceni bio socijalistički sistem koji je u Sarajevu uklonio nekoliko džamija za potrebe šire društvene zajednice”, rekao je Zajimović.

Kako kaže, nakon rušenja džamije, svi ostaci zadržani su na istom mjestu do sada poput nekoliko pronađenih mezaristana u haremu gdje je ukopana i kćerka osnivača džamije te braća Kulović po kojima ulica sada i nosi naziv.

“Tu su nišani uglednih sarajevskih porodica. Tim vlastima se očito žurilo pa su ovo samo zatrpali, nisu ekshumirali. To smo saznali 2006. godine to kad smo počeli sa areheološkim istraživanjima, ali smo stali zbog nedostatka sredstava, to planiramo sada nastaviti”, istako je Zajimović.

On je podsjetio kako je u bh. javnosti prije nekoliko godina postojala inicijativa da se na mjestu nekadašnje Kalin hadži Alijine džamije izgradi spomenik slovenačkom pjesniku Francu Prešernu po kojem je tada i trg dobio naziv.

– Ponovna izradnja džamije kao dug Kalin hadži Aliji –

“Kada smo mi saznali za tu ideju angažovali smo se sa udruženjima građana i poveli smo šire aktivnosti. Uz dužno poštovanje i sve što je Prešern značio za bivšu Jugoslaviju, a najviše za Sloveniju, smatrali smo da on ne zaslužuje da se nađe na prostoru vakufa, pogotovo jer je tu srušena džamija. Uspjeli smo sačuvati taj lokalitet i Trg Franca Prešerna je preimenovan u Trg harem Kalin hadži Alijine džamije”, dodao je Zajimović.

Istakao je kako je u Općini Centar naišao na razumijevanje u pogledu nastavka arheoloških radova i ideje o izgradnji džamije što naziva “jedinim pravednim rješenjem” i “dugom prema Kalin hadži Aliji”.

Iako su, kako ističe Zajimović, ranije postojale ideje da se džamija izgradi u vidu replike, sa njenim stvarnim dimenzijama, takav prijedlog je odbijen. Obnova džamije u autentičnom obliku, kako kaže, nije moguća, jer bi, u tom slučaju, munara bila preblizu stambenoj zgradi.

“Naša namjera nije rušiti zgradu, iako bi na to možda imali pravo, ali ne želimo to, ljudi tu stanuju. Naša inicijativa je da se tu napravi mala replika džamije koja se uklapa u ambijent. Da bismo izašli ususret građanima, odlučili smo ispod džamije sagraditi parking, podzemnu garažu. To su idejni projekti, nisu konačni. Prvi korak je da nastavimo arheološka istraživanja, ovdje bi bio arheološki park sa ostacima. To može i potrajati, ali to je jedino pravedno rješenje. Planiramo obnoviti i česmu koja će biti dostupna građanima Sarajeva”, zaključuje Zajimović

– Arheološki park Kalin hadži Alijine džamije po uzoru na At Mejdan –

Sarajevski arhitekta Mufid Garibija, koji je uzeo učešće u projektu formiranja arheološkog parka i izgradnji džamije, napravio je idejno rješenje cijelog lokaliteta.

Ističe da bi džamija trebala biti jedinstvena i da će se sigurno uklopiti u cijeli eksterijer budući da je duž ulica pokraj Trga harem Kalin hadži Alijine džamije izgrađen više u pseudomaurskom arhitektonskom stilu.

“Bit će replika džamije, ali samo u lukovima jer je ona džamija imala drvene lukove. Koncept je mala džamija s manjom munarom. Tu imamo pozorište, pa smo rekli da na tom mjestu imamo lukove okolo džamije sa 12 stubova koji je značajan broj u islamu. Stubovi će biti vani, a unutra će biti staklena konstrukcija. Džamija će biti napravljena od bračkog kamena, sve će biti obloženo bračom, čak i krov pa će džamija biti bijela da bi se uklopila u renesansni dio pozorišta. Napravit ćemo arheološki park. Pošto je riječ o maloj džamiji, tu će faliti mjesta pa bar u ljetnom periodu da ljudi mogu klanjati ispred u haremu. To će biti otvoreno”, rekao je Garibija za AA.

Podsjetio je kako je cijenjeni islamski učenjak rahmetli hadži hafiz Halid efendija Hadžimulić, glavni imam i hatib Careve džamije u Sarajevu, godinama unazad govorio kako u Sarajevu postoje dvije lokacije gdje su sačuvani temelji dviju džamija.

Jedna od njih je lokacija na At Mejdanu gdje je 2011. godine, nakon arheoloških radova izrađena Bakr-babina džamija i preuređen arheološki park, nakon čega je krenula inicijativa da se isto uradio i sa lokalitetom Kalin hadži Alijine džamije.

“Mene je Hadžimulić zamolio tada da se uključim u projekat i napravim idejno rješenje. Napravili smo džamiju, napravili arheološke iskopine ovdje u parku na At Mejdanu, projektovali smo ovo i rađeno je sve, što je finansirao turski grad Bursa. Ovaj projekat je proglašen kao nacionalni projekat. I uklopilo se ovdje sve”, istakao je Garibija.

Prema njegovim riječima, isti model Bakr-babine džamije može se primijeniti i na Kalin hadži Alijinu džamiju. Smatra da se svi sakralni objekti trebaju izgraditi na mjestima gdje su ranije postojali, posebno ako njihovi temelji još uvijek postoje.

“Lično mislim da će se ta džamija napraviti i ne da mislim, siguran sam u to, jer nema razloga da ne napravi. To smo uradili i kada je Saborna crkva u Sarajevu tražila 40 godina ulaz sa Trga Alije Izetbegovića, to se na kraju i desilo, i u tome sam učestvovao. Gdje god ima temelja ili džamije, crkve ili sinagoge, to se mora napraviti. Taj prostor će se tako kultivisati, doći će stranci da to vide i sigurno će ljepše biti nego sada. Pozorišni trg je sačuvala Austrija i pokazali su da mogu različiti stilovi biti u interakciji. Džamija je bila idealna za te stvari, danas je još idealnija jer to bi bila lijepa kompozicija”, zaključuje Garibija.

Akos.ba