Neiskorištene blagodati kurbana za razvoj stočarstva BiH

Kurban kao institucija, propis, obaveza duboko je ukorijenjena u tradiciji muslimana. Tradicija stara hiljadama godina, od Ibrahima i njegovog sina Ismaila alejhima selam, čuvana je kroz generacije muslimana i očuvana sve do danas. Sam pojam kurban primarno znači približavanje, u konkretnom slučaju približavanje Bogu putem prinošenja žrtve i izvršavanja Njegove naredbe. Iako  kurban podrazumijeva određenu vrstu žrtvovanja, mnogobrojne su blagodati koje on donosi onome ko ga kolje kao i zajednici u kojoj se ovaj propis izvršava. Musliman koji kolje kurban čisti svoju dušu i štiti sebe i svoju porodicu. Izvršavajući obavezu klanja kurbana, musliman se približava Uzvišenom Allahu, a u isto vrijeme približava se i svojoj porodici, komšijama, prijateljima, siromasima i drugima koji budu obuhvaćeni podjelom kurbanskog mesa.  

Najvidljivije blagodati kurbana su u blagodatima od podjele kurbanskog mesa. U muslimanskoj tradiciji utemeljena podjela kurbanskog mesa na tri dijela, jedan za osobu koja ga žrtvuje i njegovu porodicu, drugi za komšije, rodbinu i prijatelje i treći za siromašne i ugrožene osobe, obuhvata širok krug osoba i stoljećima je efikasno sredstvo održavanja i razvoja dobrih međuljudskih odnosa. Kroz ovakav način podjele kurbanskog mesa, koji je preporuka Muhammeda alejhi sselam, naglašena je općedruštvena korist kurbana i podsticanje na međusobno pomaganje i saradnju. Stoga je veoma značajno njegovati tradiciju klanja kurbana u svojim baščama i gore navedene podjele kurbanskog mesa. Međutim, iz godine u godinu sve je veći broj muslimana, pripadnika Islamske zajednice u BiH, prvenstveno onih koji žive u urbanim sredinama u domovini i dijaspori, koji nisu u mogućnosti kurban zaklati na tradicionalno uobičajen način. To ni u kojem slučaju ne umanjuje vrijednost i značaj njihovog prinošenja žrtve. Pripadnici Islamske zajednice u BiH koji nisu u mogućnosti kurbane zaklati kod svojih kuća, već nekoliko decenija imaju priliku da svojim kurbanom postignu i dodatne blagodati na način da njihovi kurbani budu u cijelosti usmjereni za ishranu učenika medresa i studenata, povratnike, javne kuhinje, bolnice, domove za nezbrinutu djecu, djecu bez roditelja i osobe sa posebnim potrebama.

Višedecenijska praksa uplata kurbana za potrebe naših mederesa i druge institucije od opće koristi u društvu, koju je inicirao muderris Gazi Husrev-begove medrese rahmetli hafiz Kjamil Silajdžić, pokazala se kao jedan od najznačajnijih projekata za Islamsku zajednicu u BiH sa višestrukim koristima za Zajednicu i društvo u cjelini. Samo u 2013. godini u akcijama organiziranog klanja kurbana od strane naših medresa i Rijaseta Islamske zajednice u BiH, zaklano je 11.806 kurbana i dobiveno je više od 300 tona mesa. Kurbansko meso iz ovih akcija je prvenstveno korišteno za ishranu učenika medresa i studenata islamskih fakulteta, ali je značajan dio, više od 100 tona mesa, podijeljen u humanitarne svrhe za javne kuhinje, bolnice, studentske domove, domove za nezbrinutu djecu i osobe sa posebnim potrebama, staračke domove, vrtiće, povratnike i siromašne i ugrožene osobe. Svaka od medresa vodi akciju klanja kurbana za svoje potrebe za uplate iz Bosne i Hercegovine, a Rijaset Islamske zajednice imenuje komisiju koja vodi akciju za uplate iz bošnjačke dijaspore i kordinira rad komisija na nivou medresa.  Može se reći da je akcija kurbana i prikupljanja kurbanskih koža, zajedno sa organiziranim prikupljanjem zekata i sadekatu-l-fitra od strane Islamske zajednice u BiH, bila ključna za očuvanje i razvoj odgojno-obrazovnih institucija Islamske zajednice u BiH, a samim tim i očuvanje i razvoj Islamske zajednice u BiH.

Koliko god je važan aspekt podjele kurbanskog mesa, važan je i aspekt nabavke kurbana, što se veoma često zanemaruje. Puni efekat i  dodatnu blagodat od našeg kurbana možemo postići ukoliko naše kurbane nabavljamo na domaćem tržištu, a posebno u područjima gdje žive naši povratnici u manjem BiH entitetu. Uzgoj kurbana je velika prilika za razvoj područja u kojem žive naši povratnici. Svjedoci smo da mnoge domaće i međunarodne humanitarne organizacije u dane Kurban bajrama dijele velike količine kurbanskog mesa povratnicima. Kupovina kurbana od povratnika je mnogo veća i strateški važnija podrška, od same podjele kurbanskog mesa u tim područjima. Nažalost, od oko 200.000 kurbana, koliko se zakolje u Bosni i Hercegovini u dane Kurban bajrama najviše koristi imaju prepodavači, uvoznici i susjedne zemlje. Vrijednost kupljenih kurbana u dane bajrama prelazi vrijednost od 60 miliona KM. Ove činjenice ukazuju na gotovo neiskorištenu blagodat kurbana za razvoj naše države i podrške jednoj od najznačajnijih kategorija u našem društvu. Bošnjaci u Srebrenici, Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, Foči, Višegradu i drugim mjestima gotovo da nemaju mogućnost zaposlenja u institucijama i kompanijama u manjem BiH entitetu i jedinu opciju da opstanu vide u poljoprivredi i stočarstvu.

Komisija Rijaseta Islamske zajednice u BiH je prepoznala potrebu značajnijeg otkupa kurbana u povratničkim područjima i ove godine 1.550 kurbana je već ugovoreno da se kupi u manjem BiH entitetu, uglavnom u Podrinju. Kurbani će biti kupljeni, žrtvovani i podijeljeni na područjima Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika, Žepe, Rogatice, Foče, Višegrada, Gacka, Prnjavora i drugih mjesta. Svakako, broj kupljenih kurbana na tim područjima će zavisiti i od broja uplata koje dođu iz bošnjačke dijaspore za ovu akciju. Sigurno da dobro osmišljenim aktivnostima možemo ostvariti dodatne blagodati koje nam pružaju naši kurbani, kako bi učinili našu zajednicu i društvo sretnijim i ojačali našu državu. Krajnje je vrijeme da prestanemo sa eksperimentima, poput klanja kurbana u drugim državama, samo zato što je to par desetina maraka jeftinije, da se putem kurbana još više približimo jedni drugima i kurbane kupujemo i koljemo u svojoj zemlji, kupujući od naših uzgajivača, posebno povratnika. Molimo Uzvišenog Allaha da u narednim godinama još pažljivije prilazimo našim kurbanima i nastojimo da maksimalno iskoristimo blagodati naših kurbana, postižući bolje efekte za našu državu i društvo.

Elnur Salihović

rijaset.ba