Najviše ljudi u BiH radi poslove koji su na putu da nestanu: Očekuje se vrtoglava preraspodjela radnih mjesta

Da je kriza šansa, ali i da budućnost pripada onima koji se znaju prilagoditi, pokazuje i najnoviji izvještaj Budućnost poslova 2025 Svjetskog ekonomskog foruma, u kojem se navodi kako se očekuje velika rotacija radne snage do 2030. godine.

Naime, usljed velikih promjena koje donose tehnološke inovacije, zelena tranzicija, ekonomska neizvjesnost, geoekonomska fragmentacija kao i demografska promjena, oko 22 posto postojećih formalnih poslova biti će pogođeno – ili rastom ili padom potražnje.

Prema procjenama, globalno će biti stvoreno otprilike 170 miliona novih radnih mjesta, dok će 92 miliona nestati, što rezultira neto porastom zaposlenosti od 78 miliona poslova, odnosno sedam posto u odnosu na današnje stanje.

Ko izumire, a ko raste

Među najtraženijim zanimanjima u narednih pet godina bit će ona vezana uz tehnologiju; specijalisti za velike podatke (Big Data Specialists), inžinjeri za finansijske tehnologije (FinTech Engineers), stručnjaci za vještačku inteligenciju i mašinsko učenje (AI and Machine Learning Specialists) te programeri softvera i aplikacija (Software and Applications Developers).

Izvještaj napominje kako firme već sada prepoznaju promjene na tržištu rada te počinju prilagođavati svoje poslovanje.

Razlog zašto su specijalisti za upravljanje sigurnošću među pet najbrže rastućih zanimanja do 2020. godine, ne leži samo u tehnološkom razvoju već i geopolitičkim zbivanjima.

Ovom zanimanju svakako treba dodati i analitičare informacione sigurnosti koji će biti među 15 traženih zanimanja, baš kao i zanimanja vezana za zelenu i energetsku tranziciju – specijalisti za autonomna i električna vozila, inžinjeri zaštite okoliša i inženjeri za obnovljive izvore energije. Sve šira primjena tehnologija za proizvodnju, skladištenje i distribuciju energije, zajedno s drugim tehnološkim inovacijama, dodatno doprinosi rastu ovih zanimanja.

S druge strane, ispitanici očekuju da će najbrže opadati potražnja za različitim administrativnim poslovima, poput blagajnika i prodajnih službenika, administrativnih asistenata i sekretara, kao i za radnike u štamparijama, te računovođe i revizore.

Glavni razlozi za ovaj pad su širenje digitalnog pristupa, napredak u vještačkoj inteligenciji i tehnologijama za obradu informacija, kao i sve češća upotreba robota i autonomnih sistema.

Svemu navedenom treba dodati kao faktor koji utječe na izumiranje i pad potražnje za administrativnim poslovima i starenje i smanjenje radno sposobnog stanovništva, kao i sporiji ekonomski rast.

Procjene su da će osim navedenih u narednim godinama da li potpuno ili parcijalno, ali u svakom slučaju najvjerovatnije neće postojati u ovom obliku i obimu još i: bankarski službenici, uposlenici u poštama, kondukteri u javnom prevozu, osiguravatelji šteta, radnici u osiguranju i turizmu, pa čak i pravnici…

AI bi trebao otvoriti 11 miliona novih radnih mjesta

Razvoj vještačke inteligencije (AI) i tehnologija za obradu informacija do 2030. godine trebao bi otvoriti 11 miliona novih radnih mjesta, dok bi devet miliona postojećih bilo ugašeno. Poslovi koji uključuju napredno upravljanje podacima, algoritamsko odlučivanje i AI optimizaciju nalaze se među najbrže rastućim zanimanjima.

Za razliku od prethodna dva trenda, robotika i autonomni sistemi donose jasniju negativnu sliku.

Očekuje se da će ovi sistemi uzrokovati neto pad od pet miliona radnih mjesta do 2030. godine, jer sve više industrija automatizira fizičke i repetitivne zadatke.(stav.ba)

akos.ba