Muslimani u Evropi doživljavaju zabrinjavajući rast rasizma, imaju problem i kod kupovine stanova

Izvještaj vodeće evropske agencije za osnovna prava (European Union Agency for Fundamental Rights – FRA) pod nazivom “Biti musliman u EU” pokazuje da su rasizam, diskriminacija i uznemiravanje i dalje svakodnevna stvarnost za mnoge muslimane koji žive u EU. 

Na osnovu istraživanja provedenog širom EU, izvještaj ukazuje na porast anti-muslimanskog rasizma u odnosu na posljednje istraživanje iz 2016. godine, posebno na tržištu rada i stanovanja.

Ključni nalazi za pet godina prije istraživanja su:

• Rasizam – Skoro svaki drugi musliman (47%) doživljava rasnu diskriminaciju, što je povećanje u odnosu na 39% iz 2016. Najveće stope zabilježene su u Austriji (71%), Njemačkoj (68%) i Finskoj (63%).
• Zapošljavanje – Muslimani se najčešće suočavaju s diskriminacijom prilikom traženja posla (39%) ili na radnom mjestu (35%), što je porast u odnosu na 31% i 23% iz 2016. Ova diskriminacija ima posljedice i na druge aspekte života, poput stanovanja, obrazovanja i zdravstva. Dodatno, 41% muslimana je prekvalifikovano za svoj posao, u poređenju s 22% ukupne populacije.
• Stanovanje – Trećina (35%) ispitanika nije mogla kupiti ili iznajmiti stan zbog diskriminacije, što je porast u odnosu na 22% iz 2016. Muslimani s invaliditetom suočavaju se s dodatnim barijerama; 46% njih doživljava diskriminaciju na tržištu stanovanja.
• Odjeća propisana vjerom – Žene koje nose odjeću koju im propisuje vjera suočavaju se s većom rasnom diskriminacijom od onih koje je ne nose, posebno prilikom traženja posla (45% u poređenju s 31%). Ovaj procenat raste na 58% za mlade žene (16-24 godine) koje nose religijsku odjeću.
• Rasno uznemiravanje – Skoro jedan od tri (27%) muslimanska ispitanika doživio je rasno uznemiravanje u pet godina prije istraživanja, od čega većina više puta.
• Diskriminatorski profiling – Gotovo polovina (49%) onih koje je policija zaustavila u godini prije istraživanja smatra da je razlog bio rasni profil.
• Obrazovanje – Muslimani tri puta češće napuštaju školu rano u poređenju s općom populacijom EU (30% u poređenju s 9,6%).
• Siromaštvo – Trećina (31%) domaćinstava muslimana teško sastavlja kraj s krajem, u poređenju s 19% opće populacije. Dvostruko je veća vjerovatnoća da će živjeti u prenapučenim stanovima (40% naspram 17%).

Kako bi se efikasno borili protiv rasizma i diskriminacije, FRA poziva EU i njene članice na:

1. Fokus na anti-muslimanski rasizam – obnoviti akcioni plan EU protiv rasizma nakon 2025. i uključiti mjere za borbu protiv anti-muslimanskog rasizma.
2. Prikupljanje podataka – prikupljati podatke o svim osnovama diskriminacije radi bolje izrade politika i razvoja indikatora za praćenje.
3. Primjena zakona – dosljedno provoditi zakone protiv diskriminacije uz strožije sankcije za diskriminaciju i zločine iz mržnje.
4. Podrška tijelima za ravnopravnost – osigurati da ova tijela imaju dovoljno resursa i ovlaštenja za efikasnu i nezavisnu borbu protiv diskriminacije.
5. Borba protiv diskriminatorskog profiliranja – iskorijeniti institucionalne prakse i kulture koje dovode do nezakonitog profiliranja.
6. Borba protiv rasizma u svim sferama života – uključujući obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo.

– Svjedočimo zabrinjavajućem porastu rasizma i diskriminacije prema muslimanima u Evropi. Ovo je podstaknuto sukobima na Bliskom istoku i pogoršano dehumanizirajućom anti-muslimanskom retorikom na kontinentu. Umjesto podjela, moramo osigurati da se svi u EU osjećaju sigurno, uključeno i poštovano, bez obzira na boju kože, porijeklo ili vjeru – izjavila je direktorica FRA Sirpe Rautio.

Izvještaj je dio trećeg istraživanja FRA na nivou EU o iskustvima imigranata i njihovih potomaka. FRA je već objavila prvi izvještaj o iskustvima ljudi afričkog porijekla “Biti crnac u EU”.

Izvještaj “Biti musliman u EU” temelji se na iskustvima 9.604 muslimana u 13 zemalja EU: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Španija i Švedska.

Podaci su prikupljeni od oktobra 2021. do oktobra 2022., prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi koji je uslijedio. (Preporod.info)

akos.ba