Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Mujdin ef. Milaimi za Akos.ba: Lijep primjer saradnje Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori

Mujdin ef. Milaimi za Akos.ba: Lijep primjer saradnje Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori

Razgovarao: Esed Ivojević

Razgovarali smo sa predsjednikom Sabora Islamske zajednice u Crnoj Gori i imamom džamije Selimija koja se nalazi u okviru Islamskog centra u Baru.

Akos.ba: Kada je islam došao na današnji prostor Crne Gore?

Prvi kontakti sa islamom na ovim prostorima bivaju još prije dolaska Osmanlija. To je period kada su na Jadranskim obalama stizali gusari sa područja Sredozemne Afrike- Sicilijanski Arapi. Oni su se odlikovali velikim vještinama u borbi sa morem i vjetrovima i izuzetnom hrabrošću. I danas ima porodica na području Ulcinja i Bara, na jadranskoj obali, čije porijeklo vodi iz tog perioda.
Prihvatanje islama počinje prvih godina XVI i traje do početka XX vijeka. Taj period predstavlja vrijeme Osmanlijske uprave, apsolutne ili ograničene.
Bar je 1571. godine kada su došli Osmanlije počeo da se razvija. Osmanlije su vladale Barom i okolnim područjem 309 godina. Tragovi njihove kulture i civilizacije su i danas prisutni: javne česme, medresa, Sahat kula, hamami… Bar je poznat po vakufima.

Akos.ba: Koje su džamije izgrađene u Osmanskom periodu na ovim prostorima?

Sultan Selimova džamija – sagrađena je 1571-1574./ 991-994 H. Nalazila se među gradskim bedemima. Dobila je ime po Sultanu Selimu, za čije je vladavine uspostavljena Osmanska uprava u Baru.

Sultan Murata III džamija – izgrađena je 1595./ 1015H. Nastala je adaptacijom i pretvaranjem u džamiju crkve Sv.Marka. Nosila je naziv Orta (Srednja), jer se nalazila u centru grada. Potpuno je stradala u velikoj eksploziji 1912. godine.

Sultan Ahmeda III džamija – izgrađena je u vrijeme vladavine ovog sultana, u periodu od 1703-1730./1123-1150 H. Zapravo, u tom vremenu je izvršena adaptacija gradske katedrale sv. Đorđa, nekadašnje krunidbene crkve dukljanskih vladara. Zvala se i »Londža« – Ahmed-begova džamija. Nalazila se na najlepšem i najistaknutijem mjestu, odakle se pruža pogled na cijelu barsku kotlinu. Poslije osvajanja Bara, crnogorska vlast je pretvara u barutanu. Potpuno je razorena u eksploziji 1881.godine.

Pazarska džamija – nalazila se u blizini starobarske Pjace, kao i medressa. Izgorjela je u ratu 1877/8 .godine, prilikom osvajanja Bara.

Akos.ba: Spomenuli ste da je Bar imao veliki broj vakufa. Kakva je situacija danas po tom pitanju s obzirom da još nije provedena restitucija imovine?

Kraljevina Jugoslavija i SFRJ je oduzela Islamskoj zajednici oko 300.000 kvadratnih metara vakufskog zemljišta. Jedan od uslova EU za Crnu Goru je restitucija imovine vjerskim zajednicama. Mi u Islamskoj zajednici se nadamo i očekujemo dobru saradnju sa državom o povratku vakufske imovine. Vrlo značajni objekti se nalaze na vakufskoj imovini.

Kako je došlo do izgradnje Islamskog Centra u Baru?

Bar je danas grad različitih kultura i bogatog viševjerskog i višenacionalog sklada. U njemu živi oko 45 hiljada stanovnika, od čega je oko trećine, blizu 15 hiljada pripadnika islamske vjere. Zbog skučenosti postojećih džamija, njihove nepristupačnosti i nedostatka pratećih sadržaja, kao i zbog modernog i savremenog pristupa zadovoljenju vjerskih i kulturnih potreba odlučio se za ovako složen zahvat-izgradnju Islamskog kulturnog centra i džamije.

Islamski kulturni centar Bar sa džamijom Selimija, otvoren 30. maja. 2014/1.šabana 1435 H godine, predstavlja najveću građevinu ove vrste u Crnoj Gori i jednu od najvećih na čitavom Balkanu. Ovaj monumentalni objekat izgrađen je na vakufskom zemljištu , u naselju Gornja Čeluga, kraj Starog Bara. Zemljište je vakuf vlasništvo-Islamske zajednice , a zavještavala ga je Fatima Omerbašić, još u 19 vijeku, za potrebe džemata Tuđemili. Projekat su nakon sprovedenog konkursa, uradili arhitekte Selim Resulbegović i Fuad Mavrić iz Ulcinja.

Kamen-temeljac položen je 28. jula 2002. godine, kada je počela izgradnja Islamskog centra i Centralne džamije sa višenamjenskim sadržajima. Radovi koji su trajali ukupno dvanaest godina uz izvjesne prekide, nastale zbog prikupljanja sredstava i rješavanja planske dokumentacije, tekli su u nekoliko faza.
U početku, prikupljen je novac od mještana, vjernika donatora, te privrednika i barskih iseljenika iz SAD-a i Zapadne Evrope. Tim sredstvima urađeni su grubi radovi, dovršetak prostora za molitvu i obje munare, te jednog poslovnog krila. Radove su u ovim fazama obavljali građevinske firme Union ing i Kalamper iz Bara.

Dovršetak objekta džamije, prostora kulturnog centra, njegovo uređenje i opremanje, u periodu 2013. i 2014. godine u potpunosti je finansiran sredstvima koje je obezbjedila Turska vladina razvojna agencija – TIKA, a radove je izvodila firma Siyahkalem iz Ankare.
Svo vrijeme radovima je rukovodio Odbor za izgradnju , kao i Odbor islamske zajednice Bar.

Akos.ba: Koje sadržaje nudi Islamski centar u Baru i kakav je njegov značaj za muslimane tog područja?

Objekat kulturnog centra i džamije pripadaju jedinstvenom džamijskom kompleksu, kapaciteta do dvije hiljade klanjača, čija izgradnja, kao i namjena i funkcija prevazilaze karakter molitvenog objekta.
Islamski kulturni centar pored džamije sastoji se od dva krila.
U desnom krilu nalaze se: učionice i informatički kabineti, dječiji vrtić sa modernom opremom i igralištem, biblioteka i čitaonica, istraživački centar, musafirhana i muhabethana, sanitarni čvorovi i kupatila, kancelarije za službenike i administraciju Odbora.

U lijevom krilu je smješten restoran sa orjentalnom kuhinjom, sala za šerijatska vjenčanja, sala za simultano prevođenje, butik sa vjerskim rekvizitima, apartmani za goste. Poseban dio ovog jedinstvenog kompleksa predstavlja višenamjenska sportska i kongresna hala.
Svojom velelepnom arhitekturom, modernom opremom i monumentalnošću ovo je jedan od najatraktivnijih objekata u Baru i u ovom djelu Crne Gore, i najbolja potvrda graditeljske vještine.

Akos.ba: Članovi Islamske zajednice su većinom Bošnjaci i Albanci. Kakva je saradnja ta dva naroda islamske vjere u Crnoj Gori?

Islamska zajednica u Crnoj Gori je primjer uspješe saradnje Bošnjaka i Albanaca.
20% stanovnika Crne Gore se izjašnjavaju kao pripadnici islamske vjere. 7% su Albanci 12% Bošnjaci. I Bošnjaci imaju status nacionalne manjine i pravo na bosanski jezik u obrazovanju. U Vladi Crne Gore od 18 ministara, Bošnjaci i Albanci imaju 6 predstavnika te je jedan Bošnjak potpredsjednik Vlade. Država Crna Gora od ove godine finansira Medresu Mehmed Fatih u Podgorici u iznosu od 500.000 eura.

Akos.ba: Kakvi su odnosi između Islamske zajednice u Crnoj Gori i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini?

Jako lijepi. Imamo vrlo korektne odnose. Postojala je ideja da se Islamska zajednica u Crnoj Gori organizuje kao Mešihat Islamske zajednice odnosno dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na sastanku između Reisa Husein ef Kavazovića i Reisa Rifata Fejzića je zaključeno da je još rano da se o tome razgovara zbog složenih društveno političkih odnosa u dvije države. Reis Kavazović je vrlo cijenjen kod nas i veliki prijatelj muslimana Crne Gore.

Akos.ba: Kakvi su dalji planovi u obrazovanju mladih?

Hvala Bogu uspijeli smo da obezbjedimo dobru i kvalitetnu infrastrukturu, a sada predstoji nam vrlo zanimljiv period kako da sačuvamo i obrazujemo našu omladinu. Medresa Mehmed Fatih u Podgorici ima 260 učenika. Imamo žensku medresu u Rožajama a planiramo otvoriti uskoro i u Ulcinju ako Bog da. Pokušavamo osposobiti vlastiti kadar u nastavnom procesu. Sada imamo više od 50 svršenika islamskih fakulteta koji su uključeni u rad u pomenutim medresama kao i rad sa omladinom. Što se tiče grada Bar, otvaranjem Islamskog kulturnog centra stvari su se promjenile 360 %. Imamo jak mekteb, dječiji vrtić kao i veliki broj omladine koja je uključena u raznim aktivnostima preko udruženje mladih IKC Bar.

Akos.ba: I na kraju, koja je Vaša poruka za čitaoce Akos.ba?
Od srca selamim i pozdravljam sve Bošnjake i ostale koji vas prate preko Akos.ba i također pozivam ih da posjete Islamski kulturni centar Bar.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top