Muhamed Šemoski: Okultizam postaje rušilačka moć koja ugrožava ljudski rod

Okultizam je prisutan veoma dugo u historiji ljudskog roda. Na neki način pokušavao je biti alternativa monoteističkim, ali i drugim religijama. Fenomen okultizma dolazi do izražaja sve više u savremenom svijetu gdje se jedan broj ljudi ne zadovoljava materijalističkim niti monoteističkim učenjima i pogledima na svijet. Stoga je iznimno važno na naučan način objašnjavati ovaj fenomen te otkrivati veo tajnosti s kojim je nerijetko okultizam obavijen.

Razgovarao: Voloder Sanadin

Knjiga Muhameda Šemoskog  „Okultizam, religija i politika“ predstavlja originalan autorski doprinos da se jedna rijetko obrađivana tema u Bosni i Hercegovini ponudi javnosti kako bi se svi upoznali sa materijom koja je dio naše svakodnevnice, koja se kritizira ili promovira tu među nama ili pred nama, a o kojoj veliki broj ljudi pripadnika svih svjetonazora i konfesija ima sasvim skromna znanja i informacije.

Recezenti ove knjige su dr. Ismet Grbo, profesor emeritus i dr. Esmir Halilović.

Muhamed Šemoski rođen je 21. januara 1978. godine od oca hafiza Salima i majke Esme u Makedonskom Brodu, S. Makedonija.  Završio je medresu Isa-beg u Skoplju, te Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.

Magistrirao je na Fakultetu političkih nauka na Evropskom univerzitetu Brčko iz oblasti međunarodnih odnosa i diplomatije na temu: „Odnos islama prema okultizmu i okultnom“. Završio je i dvogodišnji program specijalističke edukacije iz psihologije i didaktike za specijalistički rad s djecom i omladinom, u organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Trenutno je doktorant na interdisciplinarnim studijama na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Od 2008. godine angažiran je kao vanjski saradnik u Medžlisu islamske zajednice u Sarajevu, kao stručni saradnik za odgoj i rad s djecom i mladima.  Objavio je knjigu „Vrijednosti učenja Kur’ana, hafizi u Kičevu i kičevskoj okolici“ 2017. godine.

Akos.ba: Da li neka tajna okultna društva koriste religiju samo kao zastor iza kojeg se krije mnogo drugih i drugačijih ciljeva, a daleko od same religije iza koje se kriju?

Šemoski: Svakako, da bi lakše razumijeli i spoznali  šta je okultno a šta religijsko, prije svega treba se definirati religija, odnosno šta je to religija, šta je to što spada u religijske obrede ili tačnije rečeno, šta spada u religijske okvire, (konkretno u tri monoteističke religije, koje su imali Božansku objavu), ili ako već govorimo konkretno o islamu, onda trebamo razumjeti šta je to što je pod okrilje islama, ono što  Allah Uzvišeni naređuje, i naš polsanik Muhamed, a.s., a šta je to što je izvan ovakvih religijskih okvira.

No, stvari postaju složenije zbog činjenice da se pojavljivanjem nove religioznosti u svijetu, odnosno novih religijskih pokreta proširilo područje istraživanja o okultizmu, jer su novi religijski pokreti nekako isprepleteni s okultnim društvima, ako ništa drugo, bar kad je riječ o nekim inicijacijama ili ritualima. Pojavljivanjem takvih novih religijskih pokreta otvaraju se vrata da u religiju uđe sve što je religijsko i što nije. Tako ćemo vidjeti da neki novi religijski pokreti baziraju svoje učenje koristeći dijelove iz više religija. Tako neki religijski čin ili ritual uzimaju iz jedne monoteističke religije, drugi dio uzimaju iz druge monoteističke religije, a pored toga dodaju neki novi ritual koji nije poznat ni u jednoj monoteističkoj religiji, nego je poznat ili pripada određenim tajnim društvima. Zato pojavljivanjem nove religioznosti, odnosno novih religijskih pokreta, oni se direktno ili indirektno kose s monoteističkim religijama, javljaju se kao njihova alternativa i kontradiktorni su, jer izlaze iz okvira učenja na koje se baziraju određene monoteističke religije. Svakako, tu se misli na kršćanstvo, judaizam i islam, jer su to religije koje su primile Božansku uputu, odnosno Božiju objavu. Okultna društva u konačnici, koriste religiju kao paravan, (iako njihovo učenje se ne bazira na religiju), kako bi ostvarili svoje cliljeve.

Akos.ba: Da li politika utječe na religiju ili religija utječe na politiku i kakav je odnos u trokutu država, religija, politika i gdje je tu okultizam? Na koji način djeluju tajna društva i kolika je njihova politička moć u savremenom društvu?

Šemoski: Kad je riječ o odnosu politike i religije, istraživaći su ponudili nekoliko polja u vezi ovog pitanja: na sve ono u okviru religijskih učenja što ima direktnu političku sadržinu i poruku; na manifestacije religijskih uvjerenja i religijske prakse koje nisu vidljivo vezane za politiku, ali imaju vidljive političke posljedice; na ideološke i programske sadržaje i praksu subjekata političkog sistema, političkog života i politike uopće, koji se odnose na problem vjere i vjerskih zajednica; na sve ono u okviru, naizgled, sasvim sekularnog ponašanja koje nema nikakve vidljive veze s religijom, a što ima direktne religijsko-političke posljedice. Religija ponekad bude kao i osnov za političko organiziranje, analizirajući svijet, ima dosta primjera gdje su ljudi na vjerskom osnovu formirali političke stranke, tako da i oni ljudi koji se bave politikom a nisu baš toliko religiozni ili nisu nikako, počinju da iskazuju svoje vjersko usmjerenje, smatrajući da će vezanost za religiju dati veći stepen legitimiteta u samoj zemlji i među narodom i pridobiti više glasova kad budu izbori, pa često viđamo političare prije izbora po džamijama, po crkvama itd.

Naravno, nemoguće je zabraniti ljudima koji se bave politikom niti bilo kome da idu u svoju bogomolju da izvršavaju svoje vjerske obaveze, međutim prije izbora je to učestala praksa. Čak i u Zapadnim demokratskim zemljama religija ima snažan utjecaj na državu i politiku. Iako demokratska država, koja nije zasnivana na religijskom učenju, u suštini u Njemačkoj i danas religija ima jak utjecaj na društvo, pa tako postoji nekoliko političkih partija koje su s vjerskom odrednicom, kao što je naprimjer Demokršćanska partija, kršćansko-socijalna unija, a koje su ili na vlasti ili veoma snažno zastupljene u političkom životu ove države. Isto tako, religija u SAD-u ima jako važan i značajan utjecaj na politiku i politički život općenito. Maks Veber u dijelu Protestantska etika i duh kapitalizma pokazuje da bez razumijevanja uloge religije o usponu SAD-a nije moguće shvatiti ništa. Religija ima suštinsku ulogu u politici SAD-a, ali na jedan drugačiji način koji je karakterističan za druge države koje su zvanično sekularne, a taj utjecaj čini se bitno drugačijim i manje vidljivim na prvi pogled, za razliku od drugih država, gdje se jasno vidi utjecaj religije na politiku, kao naprimjer u Velikoj Britaniji, koja važi kao sekularna zemlja, ali parlament odlučuje o izmjeni bogosluženja ili kralj postavlja biskupe, nadbiskupe ili dekane katedrala. Religija i politika inače su često u uskim vezama i nisu isključive međusobno.

Inače što se tiće naše vjere islam i njegov odnos prema demokratiji, postoje diskursi o tome i to: inkompatibilnost islama s demokratijom i kompatibilnost. Mi cijenimo da je ovaj drugi stav ispravniji, odnosno da je islam itekako kompatibilan s demokratijom.  Što se tiče zadnjeg dijela ovog pitanja okultizam danas postaje rušilačka moć na Zemlji, koja ugrožava ljudski rod. Spletke, prevare, tajni dogovori i sporazumi na globalnoj i svjetskoj sceni su postojali odavno i kontinuirano se nastavljaju. Tajnost pokreće svjetsku scenu i određuje socijalna, ekonomska, vjerska, politička i druga pitanja.

Akos.ba: Da li sujevjerje i razni običaji imaju veze s okultizmom i koji su ciljevi takvih rituala?

Šemoski: Sujevjerje i čudni običaji vode nerijetko porijeklo iz paganskih vremena. Većina njih ima okultnih elemanata. Ljudi kroz historiju su se organizovali na razne načine, od plemenskih do modernih društava savremenog čovjeka. Svako društvo ili organizacija imalo je svoje stepene kroz koje se trebalo dostići određeni položaj u plemenu, društvu, organizaciji i sl. Svako društvo imalo je svoje rituale i inicijacije kroz koje se trebalo proći, kako bi se dostigla određena korist, u nekim društvima „duhovna“, a u nekim materijalna, to jest u nekim društvima inicirani ljudi su stjecali određene društvene položaje i ulazili u elitu. Takva elitistička društva sigurno nisu imala za cilj da unaprijede ljudski život, da doprinesu dobrobiti čovječanstva putem većeg napretka, tehničkog i kulturnog razvoja, već da bi kroz te ljude iz više klase odnosno preko tih ljudi upravljala prirodnim resursima, vodila ekonomsku politiku onako kako to njima odgovara, ili, kratko rečeno, vladala situacijom bilo na lokalnom ili na globalnom nivou.

Akos.ba: Da li je okultizam u suprotnosti s religijom, odnsno da li okultizam ruši religiju i religioznog čovjeka ili okultizam jača religiju i jača religioznog čovjeka?

Šemoski: Ovdje ćemo vrlo kratko i jasno odgovoriti. Okultizam i okultne discipline, te razne inicijacije i okultne obrede u suprotnosti su s objavljenom religijom i da nemaju ništa zajedničko s religijom niti s naukom.

Akos.ba: Da li okultizam ima veze s uređenjem države, upravlja i utječe na državu ili obratno te da li okultizam kroz institucije države kreira politiku okultnih društava?

Šemoski: Svakako da veza postoji, te u mnogim državama utječu na političke procese. Okultizam i politika inače su često u uskim vezama i nisu isključive međusobno, te postoji itekako veza između uređenja institucije države, politike i okultizma sa svjetskom geopolitikom i upravljanjem, te davanjem bezrezervne podrške istim tim satanističkim pokretima, LGBT pokretima i dr. koji doprinose rušenju tradicionalnih, religijskih, moralnih i prirodnih vrijednosti.

Akos.ba