Za vrijeme osmanske uprave na području današnje Crne Gore, u različitim vremenskim periodima, podignuto je 162 džamije. Najveći broj je podignut na području Pljevalja 26, Bara sa Ostrosom 25, Ulcinja sa Vladimirom 24, Bijelom Polju 20, Podgorici sa okolinom 13, na nikšićkom području 10, u Herceg Novom, Risnu, Bijeloj i Sutorini 9, na području Stare Crne Gore 8, (cetinjsko područje) u Plavskom području 8, gusinjskom 10, Spužu i Danilovgradu 4, Rožajama 3, Beranama 2 i Petnjici jedna džamija.
Takođe, u različitim vremenskim periodima, u bunama, ratovima, požarima i zemljotresu uništeno je njih 88. Mnogima je zameten temelj, kao i lokacija na kojima su se nalazile.
Krajem XX i početkom XXI vijeka na temeljima nekih džamija podignute su nove, kao i u mnogim naseljima u kojima nijesu postojale. Danas u Crnoj Gori postoji 116, što znači da su u posljednjem periodu podignute 42. džamije. Pored ovih institucija postojalo je i 11. medresa: u Pljevljima 2, Herceg Novom 2, po jedna u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Baru i Ulcinju i niža medresa u Plavu i Rožajama.
U periodu od 1840. godine na prostorima sadašnje Crne Gore postojalo je 7. ruždija. Bile su to škole u rangu gimnazija u kojima se pored svjetovnog izučavalo i vjersko obrazovanje. One su se nalazile u Pljevljima, Podgorici, Nikšiću, Baru, Bijelom Polju, Kolašinu, Beranama i Gusinju. Rad ovih škola je prestao kada je crnogorska vlast uspostavljena na ovim područjima, a najkasnije 1912., do kada je postojala posljednja medresa i ruždija u Bijelom Polju, a 1918.-19. u Pljevljima.
Obrazovanje se sticalo u sibjan mektebima, (mektebi za djecu) ibtidaije, osnovnim školama i idadije, (četvororazredne škole) u kojima se, pored vjerske nastave, učilo gradivo i iz drugih oblasti.
Od svih projekata i aktivnosti koje je Mešihat islamske zajednice u Crnoj Gori sproveo, vrhunac svega toga jeste izgradnja prve medrese u Crnoj Gori, i to nakon rušenja posljednje (ime posljednje medrese) u Pljevljima 1918. godine. Crna Gora je 100 godina bila bez medrese.
Njena gradnja je počela 2000. godine. To zapravo nije samo medresa, nego je ujedno i višenamjenski islamski centar. Ukupna površina objekta je oko 3000 m2. U suterenu su smještene prostorije kotlovnice, vešeraja, hladnjače, ostava i prostorije za održavanje objekta. U prizemlju i na spratu su smještene četiri funkcionalne cjeline, koje karakteriše povezanost toplim vezom, sto znači da se cijelo vrijeme boravka i učenja ne mora izaći iz objekta.
Prvu funkcionalnu cjelinu čini internat za smještaj polaznika medrese. U okviru njega se nalaze: restoran s kuhinjom i manji zdravstveni centar sa stacionarom. U ovom bloku se nalazi i restoran sa baštom koja je natkrivena i kuhinja sa posebnim ulazom i sanitarnim čvorom.
Drugu cjelinu čini učionički blok sa osam učionica namjenjenih za izvođenje nastave na bosanskom i albanskom jeziku, bibliotekom, čitaonicom, amfiteatrom sa 140 sjedišta, sanitarnim čvorom i abdesthanom. Amfiteatar je ujedno i centralna sala Mešihata za održavanje sastanka Sabora, Mešihata kao i održavanje vjerskih i naučnih tribina. Izgradnja amfiteatra je istinska potreba s obzirom da se spomenuti sastanci sada održavaju u hotelskim salama.
Upravni dio Medrese smješten je u trećem bloku, a čine ga kancelarije uprave, zbornica, ostava za učila i rekvizite i poseban sanitarni čvor. U četvrtom dijelu smještena je fiskulturna sala sa svlačionicama, sanitarnim čvorom i tuševima. Fiskulturna sala je ujedno i mjesto predviđeno za održavanje masovnih vjerskih programa i manifestacija.
Medresa „Mehmed Fatih“ počela je sa radom 2008. godine, kad je primila prvu generaciju muških učenika, te je 2012. upisana i prva generacija djevojaka.
Dok druge medrese na Balkanu baštine islam samo u kontekstu jednog naroda ili Bošnjaka ili Albanaca, medresa „Mehmed Fatih“ daje učenicima mogućnosnost tumačenja islama shodno tradiciji i Bošnjaka i Albanaca kao dva autohtona muslimanska naroda u Evropi. Tako naši svršenici Medrese uče i razumiju različitosti drugih tradicija, ali razumiju i različite interpretacije islama unutar muslimanskog okvira.
U medresi se nastava izvodi na dva jezika: albanskom i bosanskom jeziku. Pored stručnih predmeta (kiraet, fikh, hadis, akaid, ahlak, povjest islama) imamo opšte predmete i jezike (arapski, turski, engleski, albanski, latinski).
Ženska Medresa je otvorena 27. 04. 2014. Smještena je uz kompleks muške medrese. Sredstva za izgradnju ovog objekta obezbijedila je kuvajtska fondacija „Rahma al Alamiyyah“. Prošle godine Medresa je ispratila svoju petu generaciju maturanata i prvu generaciju maturantica. Prošlogodišne školovanje završilo je 28 maturanata i 11 maturantica.
Učenički dom “Šejh Zajid bin Sultan Al-Nahjan” otvoren je 04, oktobra 2016. koji se nalazi u neposrednoj blizini medrese. Dom su svečano otvorili predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i ambasadorica Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Crnoj Gori, Hafsa Al Ulama.
Novoizgrađeni učenički dom, koji se nalazi u kompleksu medrese “Mehmed Fatih”, jedan je od savremenijih objekata internatskog tipa. Sastoji se od učeničkog bloka koji broji 36 soba na tri sprata, potkrovlja sa osam apartmana za gostujuće profesore, pet stanova za profesore medrese i restorana sa kapacitetom za 200 osoba.
Medresa „Mehmed Fatih“ danas broji 261. učenika, a od toga 125. učenika i 136. učenica. Ove godine se ispraća i šesta generacija maturanatai druga generacija maturantica.
Interesovanje za ovu školu iz godine u godinu raste, čemu najviše doprinose naši učenici koji su svjesni uloge medrese i njenog značaja unutar muslimanske zajednice, jer oni su ti koji pišu njene sadašnje i buduće uspjehe.
Direktor Medrese” Mehmed Fatih” je novo izabrani Fuad ef. Čekić. Rođen je 21. 04. 1985. Osnovnu školu „Hajro Šahmanović“, u Plavu završio je 1999.godine, da bi nakon osnovnog obrazovanja upisao „Gazi Husrev-begovu medresu“ u Sarajevu, u kojoj svoje školovanje okončava školske 2003/04.godine. Nakon toga, upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, a naredne 2004/05. vanredno upisuje Fakultet Islamskih nauka isto u Sarajevu. Studij na Fakultetu islamskih nauka okončava 2009., a na Pravnom tri mjeseca kasnije iste godine. Trenutno je na postdiplomskim studijama Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici, na odsjeku za Građansko-materijalno pravo, i uskoro brani magistarski rad. Od ponovnog pokretanja revije Elif, angažovan je za glavnog i odgovornog urednika ovog printanog glasila.Oženjen je i otac dvoje djece. Živi i radi u Podgorici. Dosadašnjim odgovornim i požrtvovanim angažmanom u Islamskoj zajednici u Crnoj Gori, uliva povjerenje da je ova odgojna institucija u Crnoj Gori spuštena u prave ruke.
Akos.ba: Selam alejkum uvaženi direktore Čekić. Skoro stotinu godina u Crnoj Gori nije bilo medrese, koliko se to negativno odrazilo na svijest o vjeri i slabljenju duhovnosti kod muslimana?
Čekić: Ve alejkumu selam. Definitivno da se nedostatak obrazovnih ustanova odrazio na pogrešno razumijevanje vjere. Vjera je živjela kroz običaje. Čak neki od ibadeta su dobili običajnu formu, dok drugi su potpuno bili zapostavljeni. Npr. ramazanom se postilo i klanjala se teravija ali se nisu obavljali ostali namazi. Interesantno je da svijest o vjerskoj pripadnosti nikad nije dovedena u pitanje, izuzev nekoliko sporednih slučajeva koji se i danas prepričavaju.
Akos.ba: Kolika je važnost Medrese Mehmed Fatih za muslimane i Islamsku zajednicu Crne Gore i koliko je ona bitan segment u formiranju identiteta savremene Crne Gore?
Čekić: Nesporno je da Medresa utiče na proces oblikovanja vjerskog kao i nacionalnog identiteta muslimana u Crnoj Gori. Izuzev navedenoga Medresa je izvršila značajan uticaj na proces približavanja islama uopšte crnogorskom društvu kao i na percepciju Crne Gore na međunarodnoj sceni a posebno u islamskom svijetu. Otvaranje naše škole znatno je promijenilo i položaj Islamske zajednice, obezbijedilo joj veći uticaj u društvu.
Akos.ba: Kakav je koncept obrazovanja u Medresi i da li je usaglašen sa programom ostalih srednjih škola i zahtjevima Ministarstva prosvjete?
Čekić: Osim vjerskih u medresama se izučavaju i svjetovni predmeti. Nažalost moramo se koristiti ovom terminologijom koja nije imanentna duhu islama. Pojam ilm koji se koristi za znanje u islamu tradicionalno označava znanost uopošte. Tako autori poznatih djela iz oblasti akaida, fikha itd., također su bili vrsni doktori ili matematičari.
Na plan i program rada medrese Nacionalni savjet za obrazovanje pri Ministarstvu za obrazovanje 2012. godine izdao je saglasnost. Plan i program rada svjetovnih predmeta u potpunosti je usaglašen sa planom i programom rada ostalih stručnih srednjih škola u Crnoj Gori.
Akos.ba: Kako je razumijevanje i odnos države Crne Gore i Ministarstva prosvjete prema Medresi i konceptu školovanja po kojem djeluje?
Čekić: Od otvaranja medrese do danas promijenile su se mnoge stvari u odnosima medrese i Ministarstva prosvjete odnosno državnih institucija. U početku smo nailazili na ne razumijevanje koncepta škole, smatralo se da u školi se edukuju kadrovi koji će obavljati sutra poslove vjerskih službenika u Islamskoj zajednici. Nadalje Zakon nije prepoznavao vjerske škole kao dio sistema obrazovanja, već kao autonomne ustanove Islamske zajednice.
Danas Opšti uakon o obrazovanju prepoznaje vjerske škole a diplome njenih svršenicima su priznate za nastavak daljeg školovanja.
Akos.ba: Koliko je interesovanje za ovu prestižnu ustanovu?
Čekić: Škola u početku bila je projektovana kao muška medresa sa 60 učenika, a danas imamo 260 učenika od toga 135 učenica. Ovo je zahtijevalo da kompleks od jedne zgrade bude proširena sa nove tri zgrade: novom zgradom internata, ženske medrese u Podgorici i ženske medrese u Rožajama.
Akos.ba: Medresa je jedinstvena odgojno-obrazovna institucija, koja osim obrazovanja nudi i odgoj. Koliko je odgoj bitan za formiranje zdrave ličnosti, posebno u periodu adolescencije?
Čekić: U konkurentnosti sa ostalim školama koje nude samo obrazovanje naš naglasak je podjednako i na odgoju. Odgojna služba je jedan od najvažnijih segmenata u organizaciji škole. Njihov rad se ne iscrpljuje samo u održavanju pravila kućnog reda, već stalnim razgovorima sa učenicima u cilju razvijanja pozitivnih vrijednosti kod djece.
Akos.ba: Živimo u vremenu promjenjivih vrijednosti. Danas se često od lošeg pravi dobro. Da li spojem nauke, morala i vjere kakav nudi Medresa kao promoter pozitivnih vrijednosti, možemo izgrađivati temelje uspješnoga društva?
Čekić: Naš zadatak je upravo u tome da odgojimo buduće lidere našeg društava. Koji će sutra promicati i razvijati naše društvo na zdravim temeljima univerzalnih ljudskih vrijednosti.
Akos.ba: Uzimajući u obzir da je medresa internetskog tipa, koliko se radi na upotpunjavanju sadržaja za učenike i da li postoje vannastavne aktivnosti i koji su modeli prisutni?
Čekić: Osim obaveznog učenja od 3 sata nakon nastave, koji se popularno naziva korepeticija: djeca učestvuju u raznim sekcijama: dramskoj, literalnoj, sportskoj, horskoj, zurnalistike, kluba knjige, stranih jezika, debate, kiraeta, matematike. Djeca učestvuju u različitim društvenim aktivnostima: humanitarnim akcijama, edukaciji u sprecavanju protiv vršnjackog nasilja, ekološkim akcijama itd. Svake godine ovaj sadržaj obogatimo novim aktivnostima različitim tribinama novim predavačima iz različitih segmenata društva.
Akos.ba: Sa kakvim se problemima susreće Medresa Mehmed Fatih i koliko kao relativno mlada odgojno-obrazovna institucija je spremna da se nosi sa izazovima koje dinamičnost vremena donosi?
Čekić: Za napredak jedne škole važno je da postoji elana i snage za rad a to našem kolektivu ne nedostaje. A problema će uvijek biti to je sastavni dio odgojno-obrazovna-obrazovnih ustanova.
Akos.ba: Kakvu perspektivu Medresa nudi svojim svršenicima i kakvi su planovi za unapređenje rada i funkcionisanja Medrese?
Čekić: Svršenici naše škole imaju dobru obrazovnu podlogu za dalje školovanje. To su potvrdili naši svršenici na različitim fakultetima. Osim toga internatski život ih je pripremio za osamostaljenje tako da se lako privikavaju studentskom životu.
Kroz proces odgoja razvili su svijest o identitetu. Mislim da kao formirane ličnosti nastavljaju visoko obrazovanje. Unapređenje rada medrese vidimo u daljem tehničkom usavršavanju prostora. Doškolovanje kadrova učešćem u različitim programima i povezivanjem medrese sa srednjim školama u Crnoj Gori i inostranstvu. Kroz vezu sa našim svršenicima sa različitih univerziteta pratimo kompatibilnost našeg programa visokoobrazovnim standardima.
Interesovanje za ovu školu iz godine u godinu raste, čemu najviše doprinose naši učenici koji su svjesni uloge medrese i njenog značaja unutar muslimanske zajednice, jer oni su ti koji pišu njene sadašnje i buduće uspjehe.
Za Akos.ba piše: Bajram Osmanović
Bajram Osmanović (Crna Gora, Petnjica) svršenik Medrese Mhehmed Fatih, student prve godine Komunikologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i polaznik edukacije/prakse na portal Akos.ba
