Liderstvo i menadžmentU Fokusu

Liderstvo u islamu: Dobar lider je dobar komunikator

U životu Poslanika a.s., prvih halifa, te životima ashaba imamo najbolje primjere ponašanja, najdivnije uzore, najbolju primjenu kur'anskih, odnosno islamskih principa. Pitanje je koliko se mi pridržavamo tih principa, koliko u ovim osobama zaista vidimo uzore i koliko ih nastojimo slijediti.

Živimo u vremenu ogromnih potencijala i prilika. Mnoge stvari su nam dostupnije nego ikada prije, možemo ih naučiti iz kuće i u kući. Ljudi su prije putovali kako bi prisustvovali određenim predavanjima i seminarima. Danas veliki broj fantastičnih predavanja, seminara, treninga iz raznih oblasti, koje je neko plaćao vrlo skupo da bi prisustvovao, možemo potpuno besplatno naći na youtubeu. Pitanje je da li koristimo sav taj potencijal i resurse koje imamo.

Posao kojim sam počeo da se bavim prije dvije godine, rezultat je velikim dijelom korištenja tih potencijala. To su komunikacijske vještine – javni nastup i govorništvo. To je vodilo ka izučavanju drugih vještina i disciplina, kao što je liderstvo, lični rast i usavršavanje.

Izučavajući liderstvo, vidio sam da na Zapadu postoji jedan trend, a to je da postoji veliki broj pastora i svećenika koji se bave liderstvom, podučavaju druge liderstvu, organizuju seminare i treninge na tu temu. Liderstvo kojem oni podučavaju utemeljeno je na bibliji i kršćanstvu. Međutim, oni na temelju toga šalju univerzalne poruke. Svoja predavanja ne drže samo u crkvama, već u ogromnim dvoranama, salama; ne samo vjernicima, nego i biznismenima, političarima, menadžerima. Također, pišu knjige koje postaju najprodavanije i najčitanije.

Vidjevši to, vidio sam i jednu drugu stvar, a to je da je vrlo malo autora muslimana iz oblasti liderstva. Još je manje onih koji na temelju Kur’ana i prakse Poslanika pričaju, podučavaju i pišu o liderstvu i na taj način kreiraju univerzalne poruke koje može primijeniti svaki insan u svakom polju svoga života, i svaki poslovni čovjek u bilo kojoj vrsti posla.

Upravo taj nedostatak me je ponukao da počnem da pišem i govorim o tome: liderstvo u islamu. Odnosno da pokažem kako sve karakteristike koje lider treba da ima, već postoje u islamu i u praksi našeg Poslanika.

Cilj ovih tekstova jeste da se svi zapitamo gdje su, kakvi su, i da li uopšte danas postoje lideri među muslimanima, te da sami sebe podstaknemo da radimo na sebi, da gradimo liderske sposobnosti, osobine i odnose, jer danas su nam lideri potrebniji nego ikad: u kući, mahali, džematu, politici, ekonomiji… Da se usavršavamo na ličnom planu. Jer, razvoj na ličnom planu vodit će automatski i do razvoja u drugim poljima.

Prva i osnovna karakteristika, ali i uslov da bi osoba bila lider, jeste postojanje sljedbenika. Bez sljedbenika nema lidera. Poslanik a.s. je imao na hiljade sljedbenika čiji se broj iz dana u dan povećavao, te nikad nije ni prestao da se povećava. Da bi osoba bila lider, mora posjedovati određene karakteristike, osobine i vrijednosti. Upravo o tim karakteristikama pisat ćemo u narednim tekstovima.

DOBAR LIDER JE DOBAR KOMUNIKATOR

Islam je vjera koja daje odgovore na sva pitanja, rješava sve nedoumice, te obuhvata svaki mogući aspekt ljudskog života. Posebnu pažnju islam posvećuje međuljudskim odnosima. Tu spada odnos prema roditeljima, braći i sestrama, rodbini, prijateljima, komšijama, pa čak i neprijateljima.

U životu Poslanika a.s., prvih halifa, te životima ashaba imamo najbolje primjere ponašanja, najdivnije uzore, najbolju primjenu kur’anskih, odnosno islamskih principa. Pitanje je koliko se mi pridržavamo tih principa, koliko u ovim osobama zaista vidimo uzore i koliko ih nastojimo slijediti.

Upravo zbog važnosti međuljudskih odnosa, odlučio sam da u ovoj prvoj kolumni, ali i u nekoliko narednih, pišem o komunikaciji. Dobar lider je dobar komunikator. Zna razgovarati, slušati i razumjeti. Zna se ophoditi prema svakoj osobi na način koji odgovara toj osobi.

Kur’an nas kroz mnogobrojne ajete uči kako da komuniciramo, kako da razgovaramo jedni s drugima. Neki od tih ajeta, odnosno savjeta su:

”Govori dobro”

”Ne govori bez dokaza”

”Govori časno”

”Govori ljubazno”

”Govori ispravno”

”Govori učinkovito”

”Govori pravedno”

”Govori milostivo”

”Govori lagano”

”Govori na najbolji način”

”Govori blago”

”Ne govori laži”

”Ne govori klevetu”

”Govori istinu stalno”

”Ne ogovaraj”

Svakom od ovih savjeta potrebno je posvetiti posebnu pažnju i vrijeme. Govorništvo, kao vid komunikacije, je vještina. Ono se stiče. Stiče se tako što vježbamo i radimo na tome. Upravo na taj način svako od nas može usvojiti ove kur’anske principe i savjete.

U ovom tekstu sa vama ću podijeliti prelijep primjer iz života Mus’ab ibn Umjera, Poslanikovog a.s. ashaba. Jedne prilike Mus’ab je sjedio sa grupom muslimana, kada je među njih sa kopljem uperenim u Mus’aba došao Usajd ibn Hudajr, vođa plemena Abdu-l-Ešhel u Medini, te uzviknuo: ”Šta te dovodi ovamo Mus’abe? Jesi li došao da nam iskvariš našu vjeru!? Odlazi odavdje ako ti je život mio?”

Mus’ab je ostao sasvim miran i nepokolebljiv, te je rekao: ”Zar nećeš sjesti i saslušati? Ako ti se svidi ovo šta mi poučavamo, možeš prihvatiti, a ako ti se ne sviđa, poštedjet ćemo te onoga što mrziš.” Na to je Usajd odgovorio: ”Pa dobro, to je pošteno”, te spustio koplje i sjeo da posluša. Nakon Mus’abovog govora i učenja Kur’ana, Usajd ibn Hajdar prihvatio je islam.

Obratite pažnju na način na koji je Mus’ab postupio. Koliko puta je nas neko iznervirao, naljutio, isprovocirao, pa smo odgovorili istom mjerom? Šta je proizišlo iz takvog našeg odgovora? Ništa. Koliko puta smo govorili bez argumenata, samo da bismo se raspravljali? Šta je posljedica takvih razgovora i rasprava? Svađa i narušavanje međuljudskih odnosa. Mus’ab postupa sasvim suprotno, onako kako bismo svi mi trebali postupiti. Smiruje situaciju, ne reaguje i ne odgovara na isti način. To je prva odlika. Druga odlika je što poziva na argumentovanu raspravu: Zar nećeš saslušati? Ako ti se svidi, prihvati. Ako ne, onda ništa. Ovo pokazuje još jednu stvar: samopouzdanje i samouvjerenost. Mus’ab je toliko bio siguran u ono što će reći, u ono što propovijeda, da nije imao nimalo straha da protivnika pozove da ga sasluša.

Koja je za nas poruka iz ove priče? Ne naglimo, ne žurimo. Ne uzvraćajmo istom mjerom ukoliko naspram nas imamo osobu koja ružno govori. Kada govorimo, govorimo argumentovano i budimo sigurni u to što govorimo. A sigurni možemo biti samo ako govorimo istinu.

Primjer ashaba Mus’aba samo je jedan od mnogobrojnih primjera. Komunikacija u islamu je jedan nepresušan izvor, nepresušno polje koje obiluje prelijepim savjetima i univerzalnim vrijednostima. Pred nama je puno lijepih primjera iz kojih možemo i trebamo uzeti pouku.

Piše: Tarik Dautović

Akos.ba

 

Povezani članci