Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Kompleks Ratne džamije na Igmanu privlači pažnju potencijalnih investitora

Kompleks Ratne džamije na Igmanu privlači pažnju potencijalnih investitora

 Planirana je izgradnja nekoliko objekata među kojima se nalaze objekat apartmanskog tipa, muzejska galerija, restoran uz svojevrsne spavaone i prostorije za videonadzor

Kompleks Ratne džamije na Igmanu, čiji je inicijator Fond memorijala već nekoliko godina je aktuelan, a za njegovu realizaciju interesovanje su počeli pokazivati pojedini strani investitori.

Osim džamije, već su izgrađene tekkija, musafirhana i abdesthana, a postoji i musalla, višenamjenski otvoreni prostor za obavljanje vjerskih obreda i radionica. Planirana je izgradnja nekoliko objekata među kojima se nalaze objekat apartmanskog tipa, muzejska galerija, restoran uz svojevrsne spavaone i prostorije za videonadzor.

Imam džamije Harun Hodžić podsjetio je kako je gradnja Ratne džamije na Igmanu počela u novembru 1993., a da je ova bogomolja otvorena u februaru 1994. godine. Osnova objekta oslonjena je na drvene stubove sa četverovodnim krovom i drvenim minaretom. Radove su izvodili vojnici vjernici iz jedinica Prvog korpusa Armije BiH. Džamija je građena u zimskom periodu, u uslovima otežanog kretanja kroz snježne nanose.

”Ova džamija ne pamti historijat Gazi Husrev-begove, ili nema velike gabarite, nije uloženo u nju 19 miliona dolara kao u Fahdovu i ostale velike džamije u Bosni i Hercegovini, ali njeni temelji su zapravo krv naših šehida, ruke i noge naših gazija, dove majki koje su slale svoje sinove u borbu, dove jetima kojima je načinjena nepravda. Zapravo ovo je džamija kojom smo mi pokazali cijelom svijetu da nećemo otići iz BiH nego da ćemo ostati ovdje, iako nam je srušeno 614 džamija sa munarama i 300 mesdžida, mekteba i ostalih objekata Islamske zajednice”, rekao je Hodžić za Anadolu Agency (AA).

– Džamija otvorena tokom cijele godine –

Dodao je kako je to jedina od četiri džamije građene tokom posljednjeg rata u BiH, koja je ostala u funkciji i danas, a prvi imam bio je Omer ef. Krupalija.

”Želimo da kažemo da je ovo džamija koja je izgrađena i kao odgovor na sve ono što su nam zlikovci i oni koji su neljudi u to doba rušili, naše temeljne vrijednosti i naše džamije”, istakao je Hodžić kako je planirana izgradnja i galerije u kojoj će biti predstavljene sve porušene džamije u BiH.

Hodžić je izjavio kako džamiju pored djece iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, posjećuju i domaći, ali i strani turisti, većinom iz islamskog svijeta. Dodao je kako je džamija puna svakog petka, kada se klanja džuma-namaz, bez obzira da li je riječ o zimskom ili ljetnom periodu.

Smatra kako u proljetnom periodu, odnosno kada okopni snijeg nema ljepšeg mjesta za odmoriti dušu od ove džamije čiji kapacitet iznosi do 150 vjernika, dok na vanjskom prostoru može stati i nekoliko hiljada.

”Ovdje ima jedan važan dan koji je Rijaset ustanovio, prvi petak u mjesecu augustu je posvećen svim šehidima BiH uz manifestaciju ‘Odbrana Igmana i BiH’. Ide i dova šehidima ovdje i klanja se džuma koju najčešće predvodi reisu-l ulema IZ u BiH, a dovu prouče naši alimi širom Bosne i Hercegovine“, rekao je Hodžić koji je imam Ratne džamije od 2012. godine.

Podsjetio je kako je upravo te godine brigu o džamiji preuzeo Fond memorijala i da se od tada tu klanja svaki džuma-namaz.

Direktor Fonda memorijala Suad Zijadić rekao je kako je planirana izgradnja nekoliko objekata pored Ratne džamije na Igmanu. Do sada je urađeno idejno rješenje, dobijene su određene saglasnosti, a sljedeći korak je dobijanje saglasnosti Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa i Islamske zajednice BiH, koja je vlasnik pojedinih izgrađenih objekata.

Zijadić je rekao kako je planirano da dođe do određene promjene lokacije postojeće tekkije i abdesthane. Abdesthanu, koja bi bila smještena u okviru tekkije, bi trebao zamijeniti šadrvan.

”Odlučili smo se za jednu varijantu u kojoj bi džamiju i tekkiju približili jednu drugoj, a musafirhanu bismo izdvojili kao zaseban objekat. Nastojali smo da nekako duhovno i ono što je svjetovno malo razdvojimo“, kazao je Zijadić.

Istakao je kako su novi detalji projekta dva otvorena amfiteatra namijenjena posjetiocima i na kojima se mogu održavati časovi historije, mektebske nastave, skupovi na otvorenom…

– Interesovanje za kompleks već pokazale arapske zemlje i Turska –

Zijadić je kazao kako je i jedan od sljedećih koraka pokretanje inicijative za pretvorbu šumskog u građevinsko zemljište. Već su obavljeni određeni razgovori sa potencijalnim donatorima, a interesovanje su pokazale arapske zemlje i Turska.

Dodao je kako je riječ o veoma interesantnom prostoru i ideji te postoji nekoliko razloga za gradnju galerije na prostoru udaljenom od grada.

Podsjetio je kako su u toku rata, kada su rušene džamije i vjerski objekti Islamske zajednice, izgrađene četiri džamije, a jedna od njih je i Ratna džamija na Igmanu.

”One su izgrađene uglavnom za potrebe vjernika, boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine. Jedina koja je ostala da funkcioniše i dan danas jeste ova džamija. Određena simbolika je da tom prostoru izgradimo objekat koji će biti trajni svjedok urbicida nad objektima Islamske zajednice, prvenstveno nad džamijama i tekkijama. Na mjestu gdje smo jednu izgradili, pokazat ćemo sve one koje su agresori, i sa istoka i sa zapada, porušili u periodu ‘92.-‘95.”, rekao je Zijadić.

– Podloga za ”muzejsku priču“ knjiga u tri toma –

Podloga za ”muzejsku priču” je knjiga u tri toma ”Slike zločina“, rađena u saradnji sa Centrom za islamsku arhitekturu, koja tek treba biti štampana. U prvom tomu se govori o objektima porušenim na području Federacije Bosne i Hercegovine, drugom na području Republike Srpske, a trećem na području Distrikta Brčko. Knjiga je već prevedena na nekoliko jezika (arapski, turski, engleski…), ali još uvijek traje potraga za donatorom jer je riječ o skupljem projektu.

”Ona nam je ulaz i osnov za postavku galerije koja će biti organizirana na tom prostoru. Sve džamije koje su porušene, koje su zabilježene u ovom trotomnom izdanju, a sve su definitivno obuhvaćene i urađene na principu – kada je porušena kako je izgledala i, ako je obnovljena, kako danas izgleda. Sve će biti predstavljene u toj galeriji“, pojasnio je Zijadić koji je dodao kako već imaju historijat i fotografije džamija, zbog čega su se upravo odlučili da bude urađena galerija.

Kazao je i kako će Fond memorijala u saradnji sa općinom Ilidža nastojati da riješi pitanje infrastrukture i da donatorima ostane samo finansiranje gradnje.

”Ti objekti nisu vezani jedan za drugi. Svako ko želi može investirati u jedan objekat i opredijeliti se da gradi samo jedan objekat. Išli smo ovom politikom iz razloga što je projekat skup, a poskupljuje ga dodatno činjenica da se nalazi izvan naseljenog dijela i da svi građevinski radovi, u određenoj mjeri su skuplji zbog samog prijevoza i daljine objekta“, rekao je Zijadić.

Istakao je kako planiraju da tri lokacije kojima upravlja Fond memorijala (Memorijalni centar Kovači, Memorijalni kompleks Ratni tunel spasa DB i Spomenički kompleks na Igmanu) uvežu u jednu turističku ponudu za koju smatra da bi bila veoma atraktivna kako za domaće tako i za strane turiste.

Zijadić je dodao kako planiraju da kompleks, po početku rada, bude otvoren tokom cijele godine.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top