Kako uzgajati pčele iz invalidskih kolica: Med sa vlastitog krova i balkona

Mladić iz Bosne i Hercegovine smislio je kako uzgajati pčele i proizvoditi med iz invalidskih kolica, napravivši košnicu za takozvano sjedeće pčelarstvo.

Uzgajanje pčela i proizvodnja meda iz invalidskih kolica bila je to gotovo nemoguća dok nije napravljena košnica za takozvano sjedeće pčelarstvo, koju je osmislio mladić iz Bosne i Hercegovine.

Banka kojoj se krediti otplaćuju ne prema fiksnoj rati, nego onda kada klijenti zarađuju od svog poslovanja, takozvana etična banka, prva u regiji, bit će otvorena u Hrvatskoj. Tvorci ovih ideja pričali su o svojim poduhvatima na beogradskom Forumu socijalnih inovacija.

Haris Tahmiščić ideju je dobio nakon poznanstva sa ženom koja se, uz ogromne poteškoće, pčelarstvom 45 godina bavi u invalidskim kolicima.

“Vjerujte, evo još uvijek se naježim, ona je mene nazvala i plakala 15 minuta na telefonu. Rekla je: ‘Vi ste ono što mi tražimo.’ I ja sam tad vidio da je ideja uspješna, da je treba gurati u svakom mogućem pravcu”, rekao je Haris Tahmiščić iz Apiforma.

Najbolja inovacija u Evropi

Za ideju sjedećih košnica, prvih takvih u svijetu, koje za sada postoje samo u Bosni i Hercegovini, Haris je dobio prvu nagradu za najbolju socijalnu inovaciju Evrope 2015. godine u Briselu.

Sada ima porudžbinu da postavi košnicu na 23. sprat jedne zgrade u Japanu. Planira projekat urbanih košnica u Beču, Sarajevu i Beogradu i online platformu za učenje o pčelarstvu i organskoj proizvodnji. Ideja se, kaže, ne prodaje za novac. Ideju prodaje strast.

“Vi možete imati na svom krovu, balkonu, minimalno tri košnice. Iz tri košnice vi ćete u nekoj lijepoj godini izvaditi 20 do 30 kilograma meda. Pola kile meda će za vas biti kao zlato. Vi ćete to pokloniti samo svojim najmilijima. Nema to dijeliti na ulici, nema prodavati ni za kakve pare”, kazao je Tahmiščić.

Goranu Jerasu iz Etične banke Hrvatske povjerenje i novac dalo je više od 50.000 ljudi. Sopstvenim kapitalom od 15 miliona eura, prave banku koja će funkcionirati kao zadruga. Princip koji već postoji u Evropi podrazumijeva banku koja ulaže u projekte koji moraju biti dobri za zajednicu. A o tome da budu i profitabilni brine tim ne samo bankara, već i pravnika, PR menadžera, IT-evaca, pa čak i arhitekata.

“Ako se bavite poljoprivredom, banka zna koji je to od prilike period kada vam počinje nekakav urod, kada možete očekivati prvu prodaju i slično, pa vam se rok otplate prilagodi tome. Ako se bavite turizmom u Hrvatskoj, na moru, zna se da imate prihode tokom ljetnih mjeseci, a tokom zime nemate, pa se kredit samo tokom ljeta i otplaćuje, dok tokom zime miruje. Znači, banka stvarno razumije šta vi radite, prati vas u tome, i to pod nižim kamatnim stopama i i uz podršku koja nije samo finansijska”, navodi Jeras.

Ideja iz Slovenije

U Evropi je u socijalnom preduzetništvu zaposleno u prosjeku šest posto ljudi. S trenutno jednim procentom, ali i ulaganjem od 45 miliona eura iz evropskih fondova, Slovenija ima desetogodišnji plan razvoja i dobre ideje.

“Imamo odličan projekat za migrante. Zove se ‘Skuhna’, gdje su otvorili restoran u centru Ljubljane u kojem kuhaju migranti iz različitih država. Veoma je ‘in’, s jedne strane, jer je to različita mogućnost jela, a na drugoj strani, to je mogućnost za migrante da dobiju posao”, rekao je Tadej Slapnik, državni sekretar za socijalno poduzetništvo Slovenije.

Sličan projekat uskoro bi trebalo zaživjeti i u beogradskom Miksalištu. Forum socijalnih inovacija, koji se organizira uz podršku USAID-a, najveći je godišnji događaj posvećen socijalnom preduzetništvu u Srbiji. Neke od ideja koje će obići svijet čut će se najprije na tom mjestu.

Izvor: Al Jazeera