Kako potaknuti djecu da čitaju?

U današnje se vrijeme mnogo govori o tome kako djeca sve manje i manje čitanju. Prije svega, ovakav fatalistički stav nas lako može obeshrabriti. Naime, postoji veliki broj djece koja doista uživaju u čitanju.

Iako su neka djeca jako zainteresirana za čitanje, a drugu pak čitanje uopće ne privlači, važnu ulogu u izgradnji pozitivnog stava prema knjigama i čitanju mogu imati i škola i roditelji. Podučavanje čitanja i pisanja te odgoj čitatelja jedan je od glavnih zadataka školovanja. Odgoj čitatelja složen je i stupnjevit proces u kojem je preporučljivo učenike trajno poticati i često ih pozitivno podupirati. Zajednički planiranim aktivnostima učitelja i bibliotekara moguće je razvijati pozitivno ozračje u školskoj knjižnici pri prvim susretima s knjigom i čitanjem kako bi se odgojili čitatelji koji će posezati za knjigom da bi u njoj uživali, zabavili se, ali i s namjerom da iz knjiga uče tijekom cijelog života. Kako će se današnji učenici kroz svoj budući život odnositi prema književnosti, knjigama općenito i stručnoj literaturi ovisi o tome koliko i kako će mladi danas u školi i kod kuće naučiti i zavoljeti čitati.

Uloga roditelja

Dok neki motivaciju pronađu i sami, drugi će se zainteresirati uz roditelje. Uloga roditelja u odgoju čitatelja je vrlo bitna. Jezično poticajno okruženje vlastitoga doma u kojem dijete može razviti dobru govornu sposobnost i bogat rječnik najbolji je temelj za uspješan razvoj čitanja i pisanja u školi. Razvoju djetetove čitateljske sposobnosti roditelji svakako mogu doprinijeti vlastitim pozitivnim odnosom prema čitanju te ako djeci čitaju i razgovaraju s njima o knjigama. I kad djeca dođu u fazu tečnog čitanja, u dobi od sedam do osam godina, poticajno okružje i dalje treba razvijati.

Metode koje potiču čitanje

Djeca traže sadržaj koji ih uzbuđuje, jezik koji razumiju i iskustvo koje će im knjiga donijeti. Posmatrajući djecu kako biraju knjige u biblioteci ili pak knjižari, možemo uočiti da ona ne biraju knjige prema naslovu, autoru ili opisu na koricama, na način na koji odrasli to rade. Umjesto toga, provode vrijeme istražujući svaku knjigu, otvarajući je i listajući, preskačući stranicu ili dvije, gledajući slike. Zatim je zatvore i otvore sljedeću. Omogućavanje prikladnog sadržaja i jednostavnog pristupa velikom izboru knjiga djeci će omogućiti i proširiti njihovo pregledavanje knjiga, a to je puno moćnije od bilo kakvog vanjskog sistema nagrada. To je ona koja istražuje tematiku koja dijete uzbuđuje u tom trenutku. To bi mogla biti knjiga o leptirima, zgradama, svemiru ili pak baletu. Roditelji često zaborave kako je i čitanje knjiga koje nisu bajke ili klasična književna djela, također čitanje. Ponekad je najmudriji način kako djecu motivirati na čitanje dopustiti im da čitaju ono što im je najzanimljivije. Uvažiti njihove interese za određene književne vrste, žanrove i teme, tako će sesaznati za koje teme je dijete najviše zainteresirano te se fokusirati na ta područja djetetova interesa. Kad kroz to što ih zanima steknu naviku čitanja lakše će moći čitati sadržaje koji im nisu tako zanimljivi. Preporuka je dakle da roditelji s djecom čitaju knjige koje pripadaju različitim žanrovima. Upravo će im čitanje obogatiti rječnik, a žanrovi mu pomoći u širenju interesa. Ovakve pozitivne navike trebale bi se steći i prije polaska u školu jer i u lektirama se može uživati. Čitanje priče prije spavanja, i to još zajedničko, učinit će da dječja mašta postigne baš svašta.

Također, pomoći djeci da nađu zanimljive biografije primjerene njegovoj dobi kako bi saznalo činjenice o tome što je potrebno za uspjeh u području koje ih zanima, je jako učinkovit put ka ljubavi prema knjigama. Može se pronaći i lik iz priče s kojim bi se dijete moglo poistovjetiti. Čitanje o likovima s kojima se djeca mogu poistovjetiti odlična metoda. Isto tako i cijela serija knjiga kroz koje se potežu isti likovi. Naime, djeca kad zavole i identificiraju se s književnim likom, nestrpljivo se vesele izlasku nastavka knjige, a i dodatno razvijaju ljubav prema čitanju. Ovaj način identificiranja može motivirati i mlađu djecu. Ako Odlazak na pomociju dječje knjige ili nekog zanimljivog romana je način da dijete shvatiti da iza knjige postoji stvarna osoba koju je tu knjigu napisala. Shvatanje djeteta da postoji netko tko je priču kreirao, potiče diskusiju o samom nastanku i pisanju

Bez obzira na to jesu li digitalne ili opipljive, biblioteke su djeci još važne. Mladi ljudi trebaju priliku da otvore što više knjiga sve dok ne nađu one koje žele čitati. Tako je čitanje nagrada, a ne cijena koju moraju platiti da bi zaradili nešto drugo. Roditelji, učitelji i zagovornici tehnologije moraju ohrabrivati djecu da razvijaju ljubav prema književnosti tako da im omoguće pristup univerzumu koji se sastoji od raznolikih knjiga u kojima djeca mogu pronaći stvari koje žele čitati.

Za Akos.ba: Rabija Arifović