Moj vrt

Kada saditi zimzelenu ogradu

Zimzelene ograde formiraju se sadnjom biljaka u uzastopnom ili cik-cak nizu na dužini planiranog prostora, sa prekidima za prolaze, vrata ili druge potrebe.

U svakom slučaju položaj i pravac žive ograde treba dobro isplanirati kako bi izbjegli situaciju da nam jednog dana predstavlja smetnju u vrtu. Obilježavanje pravca prostiranja buduće ograde obavit ćemo jednostavno pomoću konopca i kolčića, ili još bolje vapnom. On će nam pomoći da pri kopanju i pripremi zemlje za sađenje održavamo približan smjer. Tek pri sadnji biljaka taj smjer ćemo bolje utvrditi konopcem. Priprema zemljišta je kopanje jarka određenih dimenzija. Dubina je oko 55 centimetara, ako je zemljište kvalitetno. Jedino ako je zemljište izuzetno siromašno, plitko i nepogodno kao baza za uspješni rast zimzelene ograde, treba kopati i do 30 cm dublje i taj prostor popuniti kvalitetnom zemljom pomiješanom sa humusom, stajnjakom ili kompostom kao hranjivu rezervu.

Ukoliko postoji mogućnost, najbolje je da se kanal iskopa u jesen, a sadnja izvrši čim prođe snijeg. Mraz će usitniti zemlju, sadnja će potom biti lakša i uspješnija, a slijeganje zemlje bolje. Pred sadnju dno kanala treba pokriti stajnjakom u debljini oko 5-10 cm, zavisno od kvaliteta zemljišta. Na taj sloj đubriva stavlja se obavezno prvi sloj zemlje pa tek onda postavljaju sadnice. Nikako ne smije doći u kontakt stajnjak sa žilama, jer je stajnjak kao đubrivo preagresivan za korijen biljaka. Stajnjak se znači postavlja iznad i ispod žila, nikako na njih direktno! Osnovno pravilo sadnje je posaditi sadnice mnogo ranije od kretanja vegetacije. Što ranije – to bolje. Ne treba čekati tople proljetne dane već to učiniti negdje između novembra i marta. U tom periodu, svaki dan bez mraza i snježnog pokrivača dobar je za sadnju svih sadnica pa i ovih za zimzelenu ogradu.

To je period kada biljke miruju i kada najbolje podnose vađenje i sađenje, a sa druge strane, posađenoj biljci treba ostaviti jedan period u kome će se zemlja oko korijena dobro i prirodno slegnuti otapanjem snijega, kiša ili pod uticajem obilnog zaljevanja. Za zimzelene vrste vrijedi pravilo da sadnice moraju poslije sadnje učvrstiti. Ta preporuka nije slučajna. Kako zimzelena sadnica ima priličnu zelenu masu, a korijenov sistem još nije „srastao“ sa zemljištem, vjetar je može lako nagnuti tako da nam ograda ubrzo postane „pijana“. Zato svaku sadnicu treba učvrstiti kolčićem ili na krajevima ograde postaviti čvrste stupove, između njih zategnuti čeličnu žicu ( na dvije trećine visine sadnice ), a potom svaku sadnicu lagano vezati uz tu žicu.

Sadnicu ne treba orezivati poslije sadnje kako se to inače čini sa listopadnim sadnicama. To se čini tek u punoj vegetaciji i nema potrebe da se to čini u godini sadnje, već tek naredne godine, početkom ljeta. Ako su sadnice neujednačene visine, ili općenito neujednačenog razvoja, sadnju obavljati tako da se udružuju razvijene sa razvijenima, a slabe sa slabima, ne preporučuje se saditi ih naizmjenično.
Selekciju ne vršiti samo po visini. Često je bitnije kako je razvijen korijen i debljina stabla, a ne visina biljke.Svrha klasiranja sadnica je da jedna pored druge rastu ravnopravno, kako ne bi stvorili situaciju da jače guše one slabije. Pred sadnju sadnice treba pripremiti. Prvo ih razvrstavamo po razvijenosti, a potom uredimo žile. Makazama za rezidbu voća prikratimo sve preduge žile okomitim rezom, kao i one oštećene i suhe. Pošto su to uglavnom mlade jednogodišnje ili dvogodišnje ožiljene reznice, odnosno vegetativnim putem razmnožen materijal, posla oko uređivanja korijenovog sistema nema mnogo.

Zalijevanje je obavezno za sve vrste koje sadimo, ne samo tog proljeća već i čitavog ljeta, sve dok osjećamo da je ograda ovisna, da je slaba, da se nije pokrenula u rastu. Znači, cijele te godine nakon sadnje ne smijemo dozvoliti da se zemljište osuši, ponajmanje da se stvaraju pukotine. Protiv tih pukotina borimo se ne samo zalijevanjem, već i češćim okopavanjem. Također, tokom godine ne smijemo dozvoliti da se oko sadnica pojave trava i korov.

Za Akos.ba: Berina Bašić, dipl.ing.agr.

Portal Akos.ba pratite putem aplikacija za Android i Facebook.

Povezani članci