Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine počelo je nakon Drugog svjetskog rata (2)

Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine počelo je nakon Drugog svjetskog rata (2)

Poljaci su se nakon završetka Drugog svjetskog rata našli u veoma nezavidnom položaju.  Vasilj Semak narodni poslanik iz Prnjavora je koncem augusta 1945. o lošem položaju Poljaka pisao je ministru unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine u nadi da će se njihova situacija ipak izmjeniti. Vasilj Semek je navodio podatke o spaljenim poljskim kućama, a za ove postupke optužuje Srbe sa područja Prnjavora.

Nastavak majoriziranja Poljaka od strane Srba

Poljaci Vaso Čvilj i Ivana Dutko naglašavali su u više navrata kako Srbi uništavaju njihovu imovinu, te da im zbog toga treba adekvatna zaštita države. Srbi su ovakvo ponašanje pravdali stavove Poljaka tokom Drugog svjetskog rata, te zbog toga nisu gledali na Poljake kao na ravnopravan dio stanovništva, iako ovakve teze Srba nisu činjenično dokazane. Na veoma loš položaj Poljaka u našoj zemlji izazvan napadima srpskog stanovništva ukazuju i vlasti, pa tako  je Sreski narodni odbor Srbac 17. 11. 1945. godine naveo da veliki broj Poljaka i Ukrajinaca odlazi iz svojih domova. Zbog cjelokupne situacije morao je reagovati i ambasador Poljske koji je posjetio Prnjavor 25.12. 1945. Nakon razgovora sa stanovnicima poljske nacionalnosti dogovorene su straže pod kontrolom tadašnje jugoslovenske uprave, kako bi se Poljaci zaštitili od daljih progona.

Potpis protokola o iseljavanju Poljaka

Posjeta ambasadora Poljske ubrzala je proces iseljavanja Poljaka iz Bosne i Hercegovine, koji više nisu željeli ostati u našoj domovini zbog nepovoljnog životnog standarda i drugih, već navedenih okolnosti. 2. januara 1946. godine potpisan je protokol između predstavnika Jugoslovenske vlade, Vladimira Velebita i pomoćnika ministra vanjskih poslova Poljske Jan Karola Wendela. U protokolu je jasno definisano da se Poljaci moraju odreći svoje imovine stečene tokom poravka u Bosni i Hercegovini. Proces iseljavanja trajao je od 28. marta pa sve do početka novembra 1946. godina. Transport je obavljan putem vozova koje je obezbjedila vlada Poljske uz podršku domaće jugoslovenske vlasti. Poljaci su se iseljavali iz Laktaša, Srbca, Bosanske Gradiške, Prnjavora, Dervente i ostalih obližnjih područja u kojima su živjeli od dolaska u Bosnu i Hercegovinu. Jugoslovenska komisija za repatrijaciju Poljaka u izvještaju napisanom 2.11.1946. godine saopštila je broj iseljenih porodica iz Bosne i Hercegovine. Naime, u zapisniku stoji da je iseljeno 2.649 porodica, sa 14.088 njihovih članova. Treba naglasiti da je iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine proteklo veoma mirno u skladu sa ranije potpisanim protokolom uz par sporadičnih izuzetaka, za razliku od Srbije i Hrvatske gdje je proces iseljavanja išao drugačijim tokom.

Za Akos piše: Admir Lisica

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top