Iseljavanje iz istočne Hercegovine: Nikome nije drago otići, ali moraju

Piše: Vera Soldo

Statisike pokazuju da na najaktualnije pitanje u BiH ‘ostati ili otići’, mnogi imaju odgovor – odlučuju se na odlazak. Odlazak pogađa i jednu od najmanjih i najmlađih općina u BiH – Berkoviće, javlja DW.

Iz ove općine, s tek nešto manje od 2.300 žitelja, prema podacima Unije za održivi povratak i integraciju BiH, u posljednje tri godine iselilo je 40 obitelji. Kao i ostali dijelovi BiH, ni istočna Hercegovina nije “imuna” od potrage za zaposlenjem i boljim životom. Primjerice, Trebinje je ostalo bez čak 125 obitelji, Nevesinje njih 80, Bileća 73, Gacko 70….

U Berkovićima, nekada najnerazvijenijoj mjesnoj zajednici općine Stolac niče pravo, malo naselje i pruža se nova cesta, a ljetnu tišinu i uspavanost remeti tek pokoje vozilo. Ipak, mnogi mladi odlučuju se na odlazak, a njihov “pravac” najčešće je Banja Luka, Beograd, Pale, ali i razvijene zapadne zemlje.

Prinuđeni otići

Još samo mjesec i pol preostalo je do prvih fakultetskih dana u Banja Luci za 21-godišnjeg Branka Ivaniševića koji ljeto provodi u svome mjestu.

On je tek upisao prvu godinu politologije na banjalučkom fakultetu. Na pitanje hoće li se vratiti u svoj rodni kraj ili i on jedva čeka ‘dati petama vjetra’, za DW kaže: “Ako mi se pruži prilika za ostanak, život i rad, ne bih nikako išao iz Berkovića. Nikome nije drago jer mora otići iz svog mjesta. Mislim da se odlazi jer se prinuđeno otići, a ne zato što je to neki novi hir”.

Ovaj budući politolog član je i Upravnog odbora vrlo aktivnog Udruženja omladine Berkovići. Mladi ovog mjesta organiziraju turnire u nogometu, košarci, ali i seminare. Među njima posljednji u suradnji s Nansen dijalog centrom naziva ‘Aktiviraj se, budi društveno koristan’.

“Važna je društvena korisnost. Lakše je otići u veliki grad i zaposliti se, ali mladi uz više angažiranosti ipak mogu doprinijeti ostanku”, zaključuje on.

‘Ništa bolje, a ni lošije od ostalih’

No, mladih je sve manje jer neumoljiva statistika Matične službe ove općine, kao i u mnogim bh. sredinama, pokazuje vladavinu ‘bijele kuge’, izumiranja stanovništva. Prošle godine rodilo se novih 15, ali preminulo 25 žitelja i tek je oko 80-ak srednjoškolaca.

“Što se tiče prirodnog priraštaja i migracija stanovništva, u općina Berkovići nije ništa bolja ili lošija od ostalih općina. To je trend kao što je i na razini entiteta Republika Srpska i BiH. Mi smo svjesni problema migracija, a kod nas se ogleda najviše u mladima koji, odlazeći na školovanje, rijetko da se vraćaju”, kaže za DW Bojan Samardžić, zamjenik načelnika Općine Berkovići, držeći da broj od 40 iseljenih obitelji ipak nije u potpunosti točan.

Perspektivu vidi u obećavajućem povećanju broja zaposlenih u privredi, i to zahvaljujući ulagačima na polju energetike, eksploataciji kamena koji se izvozi čak do Kine, projektu vjetroparka koji će donijeti koncesiju od pola milijuna KM, skoro pola općinskog proračuna, ali i nova rada mjesta.

Hoće li to biti dovoljno za sprječavanje iseljenja mladih i kako vidi budućnost ovog mjesta?

“Slijedimo strategiju razvoja općine 2016.-2025. u kojoj smo dali odgovor kako vidimo Berkoviće do 2025., a vidimo ga kao uređen, suvremen gradić sa dobro povezanim naseljima, poduzetničkim stanovništvom i gospodarstvom i dobro očuvanoj životnoj sredini”, ipak s entuzijazmom govori zamjenik načelnika ove općine s pretežito starijim stanovništvom, a ujedno najmlađim općinskim rukovodstvom.

Načelnik, njegov zamjenik, predsjednik i potpredsjednik skupštine, nisu stariji od 33 godine. “Možda je to i razlog što se maksimalno trudimo unaprijediti život u našoj lokalnoj zajednici kako bi ljudi ovdje vidjeli budućnost”, zaključuje Samardžić.

Iselilo čak 95.000 obitelji

Ali budućnost u BiH mnogi ne vide, a iseljavanje je, kako to tvrdi za DW Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, poprimilo alarmantne dimenzije.

“U proteklih mjesec dana naših 150 volontera išlo je u 36 općina razgovarati s mladima da nije tek tako jednostavno otići na osnovu nekih lijepih priča. I dalje vlada metež po tom pitanju, tempo odlazaka je za nijansu smanjen, ali to ne znači da je to zasluga naših institucija”, kaže ona.

Ona je za DW iznijela najnovije i poražavajuće podatke o iseljavanju te kaže da je od sredine 2013., zaključno sa 2017. godinom, iz BiH iselilo čak 95.000 obitelji. Brojka je višestruko uvećana jer se radi i o obiteljima s dvoje ili troje, pa i četvoro djece.

“Ovo iseljavanje može se podijeliti u nekoliko faza. Na one koji su iselili i rade, one koji se nisu mogli snaći, ali i one koji se pripremaju otići bez obzira što imaju zaposlenje i, na kraju, one koji su na odlazak primorani zbog financijske potrebe”, zaključuje ona.

ins