Tržište peleta u Bosni i Hercegovini, nakon početka rata u Ukrajini, je vrlo nestabilno i cijene ovog energenta se mijenjaju iz dana u dan. Nakon što je izvoz peleta značajno povećan u zemlje EU zbog velike potražnje, a nakon problema sa izvozom iz Ukrajine, cijena peleta je u našoj zemlji skuplja dvostruko u odnosu na prošlu godinu.
Da bi stabiliziralo domaće tržište, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je zabranilo izvoz peleta na period od 3 mjeseca. Ta zabrana ističe 24. septembra. Od donošenja te odluke je prošlo skoro 2 mjeseca pa ipak cijena peleta se nije stabilizirala na ekonomski prihvatljivu mjeru standardu većine domaćeg stanovništva. Iako nije sezona grijanja, pelet se drži na cijeni preko 600 KM/t, što je dvostruko više u odnosu na prošlo ljeto. Ta cijena je previsoka za domaćinstva u našoj zemlji. Većina stanovništva troši od 2 do 4 tone po sezoni, što znači da jedno domaćinstvo za grijanje na pelet mora izdvojiti između 1200 i 2400 KM. Ako uzmemo činjenicu da sezona grijanja traje najmanje 6 mjeseci, mjesečno grijanje na pelet košta od 200 do 400 KM. To je skoro skuplje nego grijanje na električnu energiju.
Vlada Federacije BiH je u proteklom periodu razmatrala mjere kojim bi se cijena peleta stabilizirala na prihvatljivu mjeru većini stanovništva. Prema prikupljenim informacijama od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, u koje je uvid imao portal Akos.ba, trgovci (njih 14 je kontrolisano) nabavljaju pelet po cijeni od 190 KM/t do 454 KM/t a prodaju ga u maloprodaji po cijeni od 500 KM/t do 695 KM/t. Prodajom peleta građanima, trgovci na taj način imaju zarade od 10% do čak 202% po toni! Cijepano ogrjevno drvo trgovci nabavljaju po cijenama od 51 KM do 123 KM po kubiku, a prodaju ga po cijeni od 110 KM do 255 KM po kubiku. Na taj način trgovci zarađuju na prodaju cijepanog ogrjevnog drveta od 35% do 132%.
Iz izvještaja Federalne uprave za inspekcijske poslove jasno je da su proizvođači i prodavci ogrjevnog materijala, koristeći novonastalu situaciju općeg povećanja cijena roba i usluga, nerealno visoko podigli cijene, pri tome ne pokazujući društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost u aktuelnom momentu globalne inflacije i smanjenja kupovne moći stanovništva. Tokom analize tržišta i inspekcijskih nadzora uočeno je da je poslovna politika i ambicija privrednih subjekata koji prometuju ogrjevnim materijalom dominantno orijentirana ka izvozu u cilju ostvarivanja maksimalnog profita, a ne vodi se dovoljno računa o zadovoljenju potreba domaćeg tržišta, kako količinski tako i cjenovno.
Vlada Federacije BiH, putem Federalnog ministarstva trgovine, i Federalna uprava za inspekcijske poslove je poručila proizvođačima i trgovcima da bi u ovom momentu realna cijena za tonu peleta trebala iznositi od 400 do 450 KM, a za kubni metar iscjepanog ogrjevnog drveta od 100 do 120 KM.
Međutim, trgovci su nastavili po svom. Cijena je daleko iznad preporučene od strane Vlade i inspekcije. Očigledno su trgovci ohrabreni pristupom nadležnih koji su im dali rok do 24. septembra da smanje cijene.
Postavlja se pitanje šta će biti sa cijenama peleta ako se ne produži zabrana izvoza, koja ističe 24. septembra. Također, ako vlasti donesu mjere ograničenja cijena, koje trgovci moraju ispoštovati, pitanje je da li će trgovci ići na prouzrokovanje vještačke nestašice peleta na tržištu kako bi vratili visoke cijene i svoje ogromne marže. Ako krene u donošenje mjera kontrole cijena, vlast mora osigurati tržište kako bi građani imali mogućnost da kupe pelet po cijeni od 400 do 450 KM/t kako je predloženo.
Do tada ostaje građanima dva izbora. Da kupuju pelet po trenutnoj cijeni od preko 600 KM/t, time puneći novčanike privatnih trgovaca, ili čekati kraj septembra za kupovinu po nižoj cijeni. Ako tada bude peleta na tržištu.
Napomene radi, vlasti su svojim mjerama podsticali stanovništvo da prelazi sa grijanja na čvrsta goriva na grijanje na pelet zbog ekološki prihvatljivog nivoa zagađenja. U KS i TK su postojali posebni programi, koje su podržavale i strane organizacije, za uvođenje grijanja na pelet. Vlast mora stati u zaštitu građanstva od prekomjernog bogaćenja preko njihovih leđa.
Akos.ba
