Hidžab ili školska klupa: zašto djevojčice u Azerbejdžanu moraju birati?
Nove odredbe o školskom odijevanju ne spominju izričito hidžab, ali njihova primjena dovela je do uskraćivanja ulaska pojedinim pokrivenim učenicama i nastavnicama. Spor koji traje godinama ponovo otvara pitanje slobode vjere i jednakog pristupa obrazovanju.
Djevojčice koje čekaju ispred škole i nastavnice koje se u suzama opraštaju od učenika ponovo su pokrenule raspravu o hidžabu u Azerbejdžanu. Prema izvještajima Al Jazeere, zasnovanim na snimcima i javnim svjedočenjima, pojedinim učenicama i nastavnicama onemogućen je ulazak u državne škole zbog pokrivanja.
Vlasti nove odredbe predstavljaju kao zaštitu sekularnog karaktera obrazovanja i jedinstvenog školskog odijevanja. Protivnici upozoravaju da njihova primjena učenice dovodi pred neprihvatljiv izbor: skinuti hidžab ili ostati izvan učionice.
Spor koji traje od 2010. godine
Rasprava nije počela ove jeseni. Krajem 2010. godine Ministarstvo obrazovanja povezalo je obaveznu školsku uniformu s neprihvatljivošću hidžaba u osnovnim i srednjim školama.
Tadašnji izvještaj američkog State Departmenta zabilježio je da primjena ograničenja nije bila jednaka u cijeloj zemlji i da su direktori škola različito postupali prema uputama. Ograničenje se odnosilo na škole, a nije predstavljalo opću zabranu nošenja hidžaba u javnosti.
U decembru 2010. organizirani su protesti ispred Ministarstva obrazovanja u Bakuu. Protesti su nastavljeni i naredne godine, kada je zabilježeno policijsko rastjerivanje okupljenih protivnika zabrane.
Šta se promijenilo ove jeseni?
Vijeće ministara Azerbejdžana 21. septembra 2026. izmijenilo je pravila školskog odijevanja. Odredbe ograničavaju dodatke uniformi i odjeću koja se smatra protivnom sekularnom karakteru općeg obrazovanja.
Hidžab nije izričito naveden, ali su nakon izmjena objavljeni snimci pokrivenih učenica kojima se uskraćuje ulazak. Prema izvještaju Al Jazeere od 10. oktobra, učenici škole broj 69 u Bakuu odbili su prisustvovati nastavi u znak solidarnosti s pokrivenim vršnjakinjama.
Početkom oktobra uvedeni su i posebni zahtjevi za odijevanje nastavnog osoblja. U međuvremenu su se pojavila svjedočenja nastavnica da se od njih traži skidanje hidžaba. Nastavnica Zahra Hasanova poručila je da odluka o nošenju ili skidanju marame treba pripadati njoj.
U izvještaju ažuriranom 13. oktobra Al Jazeera navodi nastavak protivljenja ograničenjima, uključujući učeničku solidarnost i zahtjeve da se pokrivenim djevojčicama omogući pohađanje nastave. Taj izvještaj ne donosi potvrdu da su ograničenja povučena niti da su svi pojedinačni slučajevi riješeni.
Sloboda izbora mora obuhvatiti i muslimanke
Ovaj slučaj pokazuje koliko pravo na izbor može postati uslovljeno kada je riječ o muslimanki koja želi nositi hidžab.
Odbrana slobode žene mora obuhvatiti i njenu odluku da se pokrije. Ako joj se pristup obrazovanju ili radu uslovljava skidanjem marame, potrebno je jasno objasniti kakvu konkretnu smetnju njeno pokrivanje predstavlja.
Jedinstvena uniforma i školska pravila imaju svoju svrhu. Međutim, njihova primjena koja djevojčicu ostavlja pred zatvorenim vratima zahtijeva ozbiljno preispitivanje.
Azerbejdžan je zemlja s većinski muslimanskim stanovništvom, ali upravo tamo pokrivene učenice danas traže mogućnost da zajedno sa svojim vršnjacima uđu u učionicu. Njihov zahtjev je jednostavan: nastaviti školovanje, uz očuvanje vlastitog vjerskog identiteta.
akos.ba
