Džamija u Hisardžiku čuva jedan od najstarijih primjeraka Kur’ana na Balkanu

Kako je glavni imam u Prijepolju Nadir Dacić rekao za Anadolu Agency (AA), u selu Hisardžik nalazi se džamija, stara nekoliko stotina godina

Prijepolje, mala i pomalo zaboravljena varoš na jugozapadu Srbije, u Sandžaku, u duhu nekih starih vremena čije se prisustvo i dalje oseća, čuva najstarije spomenike kulture i historije naroda koji su se na ovom prostoru ukrstili. Prateći tok rijeke Mileševke, samo pet kilometara od grada Prijepolja, nalazi se manastir Mileševa, čuven po fresci Belog Anđela i Svetog Save. Međutim, ono što je manje poznato, skriveno u džamiji u selu Hisardžik, jeste Kur’an star 400 godina, možda i najstariji na Balkanu.

Kako je glavni imam u Prijepolju Nadir Dacić rekao za Anadolu Agency (AA), u selu Hisardžik nalazi se džamija, stara nekoliko stotina godina.

“Džamija je u stvari iz 16. vijeka i u njoj se nalazi i čuva Kur’an koji je star 400 godina. Dugo se verovalo da je ovaj Kur’an star 300 godina, jer na njegovoj prvoj strani piše “1.116. godina hidžre” (1.706 godina). Međutim, novija ispitivanja stručnjaka Narodne biblioteke u Beogradu su dokazala da je ovo nasleđe staro 400 godina”, pojasnio je Dacić.

On je rekao da je Kur’an je bio u veoma lošem stanju, stranice su počele da se kidaju, na pojedinim mjestima došlo je do velikog oštećenja, a posebna prijetnja su bile gljivice na pergamentu te je 2006. godine, posredstvom muzeja u Prijepolju, poslat u Narodnu biblioteku u Beogradu na konzerviranje.

“Proces njegove konzervacije, odnosno zaštite, trajao je nekoliko mjeseci, nakon čega je vraćen u džamiju u Hisardžiku, a pre toga je bio izložen u muzeju u Prijepolju, tako da su svi koji su bili zainteresovani da vide jedan takav kvalitetan primjerak Kur’ana, mogli to učiniti u tom periodu od 10 dana, koliko je trajala njegova izložba”, rekao je Dacić.

Međutim, iznenađenje je usljedilo nakon saznanja da je Kur’an bar još jedan vijek stariji, u odnosu na prethodne procjene njegove starosti.

“Mi smo, nakon konzerviranja Kur’ana od nadležnih iz Narodne biblioteke u Beogradu, dobili jedno propratno pismo, s njihovim mišljenjem da je Kur’an star 400 godina. Naime, na osnovu detaljne analize pergamenta na kome je pisan Mushaf, te mastila i ostalih detalja kojih se stručnjaci drže, ustanovljeno je da je on star oko 400 stotine godina”, objašnjava Dacić.

Nakon svih mjera očuvanja ovog rijetkog primjerka Kur’ana, on je sada u dobrom stanju i nalazi se u džamiji u Hisardžiku.

“Kur’an je većih dimenzija, u rukopisu stoji da je težak četiri kilograma i 900 grama. Nedostaje samo posljednja stranica tog Kur’ana. Pisan je izuzetnim stilom, posebno imajući u vidu da je pisan u tom periodu prije 400 godina”, rekao je Dacić, ocjenivši da on, kao takav, predstavlja značajan dio baštine Sandžaka, Srbije i Balkana, koji privlači sve vjernike i zaljubljenike u historiju.

Profesor geografije pri muzeju u Prijepolju Asim Bećirović je pojasnio položaj i značaj sela Hisardžik, koje je, pored vjerskog blaga koje čuva njegova džamija, poznato još i po kestenju gdje čak i jedan deo sela nosi naziv “Ćestenovi”, kako se u tom kraju tepa ovom plodu.

“Hisardžik je selo poznato po mnogim prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima kao i po uzgajanju voća pa je zato poznato i kao ‘selo voća i kestenova’. Nalazi se sedam kilometara jugoistočno od Prijepolja u neposrednoj blizini manastira Mileševo”, objašnjava Bećirović.

Kada se pogleda iznad manastira, gdje se Tvrtko I Kotromanić još 1377. godine krunisao za kralja “Srba, Bosne i Primorja”, vidi se stara srednjovekovna tvrđava Mileševac, po kome je selo i dobilo ime (na staroturskom hisar-tvrđava, džik-mala). Na ovoj tvrđavi je, prema pisanim saznanjima, boravio sultan Mehmed II, odakle je 6. maja 1468. godine uputio preteće pismo gradu Dubrovniku.

Ispod tvrđave se nalazi džamija o kojoj ne postoje precizniji podaci. Kako je njen imam Asmir Beširović kazao za AA, džamija u Hisardžiku je muslimanima iz ovog kraja bila i ostala glavno mjesto ibadeta.

“Što se tiče džamije u Hisardžiku – Mahmudove džamije (kako stoji na prvoj strani ručno pisanog Kur’ana koji se čuva u njoj), ona je, kao i sve džamije, apsolutno odgovorila zadatku postojanja. Bila je i ostala mjesto ibadeta, okupljanja, učenja, druženja i kuća iz koje i danas izlaze sve važne akcije i dogovori vezani za život mještana. Nažalost, pisanih podataka o vremenu njene gradnje kao i neimaru nema, osim već pomenutog njenog naziva (Mahmudova džamija)”, rekao je Beširović.

On je zaključio da su džamija, Hisardžik-tvrđava, i ovaj rijedak primjerak ručno pisanog Kur’ana, itekako uticali na očuvanje vjerskog, nacionalnog i kulturnog života Bošnjaka ovoga kraja.

Akos.ba