Dva ajeta za razmišljanje tokom ramazana
Rečeno nam je da je ramazan mjesec Kur’ana
To je mjesec kada mnogi imaju cilj da pročitaju Kur’an od korice do korice. Iako je ovaj čin za svaku pohvalu i ima puno koristi, Kur’an je knjiga da razmišljamo o njoj i da je sprovedemo u djelo. Ovdje su neke upute za naše živote, koje ne trebamo samo pročitati već sprovesti u djelo. Ovaj članak se odnosi na dva ajeta koja su posebno relevantna za ovaj mjesec:
U suri Et-Tekvir 26. ajet Allah kaže:
“pa kuda onda idete?!”
U ovom kratkom ajetu Allah nas pita jako snažno pitanje. Kuda idete? Šta radite sa ovim životom koji vam je Allah dao? Šta radite sa blagoslovima koje vam je On dao? U koju svrhu ih koristite? Prije nego što krenemo na put, mi odlučimo gdje ćemo ići, spakujemo stvari koje su nam potrebne, priključimo do detalja našu satelitsku navigaciju i pratimo pravac. Ovo je malo putovanje. A šta je sa putovanjem našeg života?
Ramazan je vrijeme razmišljanja i preispitivanja kako napredujemo i u kojem pravcu idemo. Vrijeme konstantno odmiče dalje, tako da ili se aktivno krećemo unaprijed ili unazad. Islam je stalna borba da radimo dobra djela protiv našeg vlastitog nefsa.
Allah kaže:
U tome su, zaista, pouke, a Mi smo, doista, stavljali na kušnju.
(El- Mu’minun, 30)
Stoga, moramo se neprestano truditi. S vremena na vrijeme izgubimo strpljenje u ovoj borbi i skliznemo unazad. Ovo je mjesec dana kada se smo u pokretu i kada se vraćamo na pravi put.
Ne radi se samo o postizanju sveobuhvatnog dugoročnog cilja, kao što je postizanje Džennetul Firdeusa. Već i o postizanju kratkoročnih ciljeva u našim svakodnevnim životima, naprimjer vaše karijere, ličnih odnosa, redovnog učenja Kur’ana i zikra. Svi mi imamo različite snage, slabosti i načine života gdje odgovaraju različite vrste ibadeta. Ovi kratkoročni ciljevi čine sveobuhvatnu veću sliku. Međutim, važno je da se ne preopteretimo sa spiskom ciljeva i mjerenja naših djela po kvantitetu o čemu se govori u drugom ajetu kojeg ćemo ilustrirati.
Allah kaže u 102. ajetu sure El- Mu’minun
Oni čija dobra djela budu teška, oni će želje svoje ostvariti
Zanimljivo je napomenuti da kada god Allah opisuje mjerenje dobrih djela to je u smislu težine. Allah govori o našim djelima kao o ‘teškim’ ili ‘lahkim’ umjesto o broju dobrih djela. To je zbog toga što Allah ne gleda u kvantitet već kvalitet. Malo djelo koje je iskreno učinjeno u Njegovo ime je teže i veće na Allahovom mizanu od velikog djela koje je urađeno bez potpune svijesti o Allahu.
Imajući ovo na umu, kada procjenjujemo sebe i ono što radimo sa svojim životima i kako napredujemo, moramo uvijek gledati na vanjska djela. Drugim riječima, ne bi trebali brojčano da računamo naša djela već da preispitujemo stanje našeg srca i uma. Naprimjer, umjesto da dodamo cilj da što više klanjamo tokom dana, dodajmo cilj da postignemo istu količinu namaza ali sa boljom koncentracijom. Umjesto da obećamo da ćemo više čitati Kur’ana na arapskom jeziku, iskoristimo to vrijeme da proučavamo tefsir kako bismo razmišljali i sproveli u djelo one ajete koje pročitamo. Na ovaj način, za istu količinu vremena postignut ćemo bolji odnos sa Allahom.
U posljednjih nekoliko godina, spiskovi dova i ramazanski planovi su postali jako popularni. Iako su jako korisni (koristim ih i sama) ne smijemo pasti u zamku da svake godine dodajemo na spisak stvari koje moramo uraditi kako bismo postigli lažni osjećaj napretka. Napredak se nije samo samo u našim fizičkim djelima, već i u stanju našeg srca. Možemo kvantitativno učititi isti broj djela, ali postignimo više koristi podižući ljestvicu naše fokusiranosti i stanja uma.
Stoga, ovog ramazana moramo pronaći vremena da razmislimo o ova dva ajeta. Gdje idem? Šta radim sa svojim životom? I kako mogu poboljšati interno moja djela da postanu teža na Sudnjem danu?
Napisala: Hira Amin
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba