DRUGA STRANA NAPADA NA GAZU: Izraelska ekonomija u sve većim problemima

Napad Hamasa i agresija Izraela na Gazu utiče na sve aspekte zemlje, od vojske do turizma, preko kulture, političke klase, međunarodnih odnosa, akademske zajednice ili raspoloženje društva. Šta se dogodilo sa izraelskom ekonomijom? Je li moćna lokomotiva zvana Startup Nation usporila?

Izraelski najskuplji (oko 250 milijardi šekela, 61 milijarda eura) i najduži rat od onog prvog iz 1948. godine nije transformirao njegovu ekonomiju ali prijeki da, ako se nastavi, da je ozbiljno pogodi. Neočekivano dug napad na Gazu jedan je od razloga usporavanja rasta posljednjih mjeseci. Do danas i kako je neizvjesnost napredovala, vojna potrošnja je naglo porasla, turizam je nestao, a deficit se povećao. Povjerenje ne izaziva ni Vladino vođenje privrede. Najava agencije Fitch o smanjenju kreditnog rejtinga s A+ na A četiri mjeseca nakon što mu je S&P Global smanjio rejting navodeći povećane geopolitičke rizike, odražava napetu situaciju nakon sedmog oktobra.

Do napada na Gazu, “zahvaljujući politici koju se primjenjivalo dugi niz godina, situacija je bila vrlo dobra s makroekonomskog gledišta. Stopa rasta je bila dobra, devizne rezerve premašile su 200 milijardi dolara, nešto više od 40% domaćeg proizvoda; inflacija je bila kontrolirana; stopa nezaposlenosti bila je manja od 4%, a finansijski sistem je bio jak i stabilan”, objašnjava ekonomista Manuel Trajtenberg, dodajući da je “vanjski dug pao na 60% bruto nacionalnog proizvoda, kada je prosjek zemalja OECD-a bio oko 80%.”

Ali… “Rat je utjecao na ekonomiju tako što je smanjio rast ili povećao državni deficit”, kaže ovaj izraelski profesor argentinskog porijekla za Actualidad Economica. Iako priznaje da nije lako prognozirati, predviđa rast između 0,5 posto i 1,5 posto dok je prošle godine bio dva posto. Što se tiče promjena potrošačkih navika, upamtite da u takvim situacijama “potrošač ima tendenciju kupovati manje trajnih dobara i napraviti manje velikih troškova koji se mogu odgoditi. Kupuje se više stvari za tekuću potrošnju. Ljudi manje putuju u inozemstvo i više troše.”

Između aprila i juna, poslovna proizvodnja smanjila se za 1,9%, dok je bruto domaći proizvod (BDP) rastao po godišnjoj stopi od 1,2%, smanjivši se za 1,4% u poređenju s istim razdobljem 2023. “Prije sedmog oktobra izdvajanja za odbranu (vojska i ministarstva) iznosila su 4,4% BDP-a dok je danas oko 9%”, objašnjava Trajtenberg. Ostala potrošnja u ovom području pokriva ostatak sigurnosnih organizacija, uključujući Mossad i predstavlja 1% BDP-a.

Isto tako, država se suočila s velikim dodatnim troškovima za evakuirane stanovnike sjevera (napadi Hezbollaha) i juga (napadi Hamasa), za rezerviste (350.000 na početku), za hiljade ranjenih vojnika i za odštete. Kada rat završi, morat će platiti i račun za obnovu stradalih područja u zemlji.

Izraelska ekonomija mogla se nositi s ogromnom krizom velikim dijelom zahvaljujući svom tehnološkom ekosistemu. Tako smatra Avi Hasson, direktor Startup Nation Centrala, vodećeg udruženja u sektoru koje sa 400.000 zaposlenih (12% radne snage) čini 20% BDP-a i 50% izvoza.

Ulaganja bi se mogla smanjiti ako se rat produži i proširi, naprimjer, na direktnu konfrontaciju s Iranom. Hasson navodi četiri ključa dobre situacije u sektoru: “Potražnja nije bila pogođena kao turizam. Izrael ne prodaje na lokalnom, već globalnom tržištu, tako da strane firme ostaju zainteresirane za njegove tehnologije, proizvode i usluge. Oko 90% visoke tehnologije u Izraelu je softver pa logistički problemi ne ovise o isporuci avionom ili brodom, oko 98% tehnološkog ekosistema nije locirano u područjima koja su najviše pogođena krizom.“

Manje od 10% zaposlenih u izraelskoj tehnološkoj industriji radi u više od 7500 startupa u zemlji, koji obično ovise o ulaganjima. Jedna trećina radi u središtima 450 multinacionalnih kompanija kao što su Intel (12.000 zaposlenih), Google, Apple ili Amazon. Više od polovine radi u firmama koje su nekad bile startupi, poput Check Pointa ili Mobileyea.

Hasson, koji je bio glavni naučnik Ministarstva privrede, ističe prvi učinak rata na industriju: “Više od 10% visokotehnološke radne snage je regrutirano, znači da je 20% rezervista došlo iz ovog sektora. Smanjio se broj startupa. Vrlo sposobni mladi ljudi morali su ostaviti sve kako bi ispunili rezervnu službu.”

Turbulentna 2024. nastavak je godine koja je do oktobra bila obilježena globalnim negativnim trendom na tehnološkom planu i unutrašnjim previranjima kao posljedicom kontroverzne inicijative nove Vlade za reformu odnosa s pravosuđem.

Erozija imidža Izraela nakon vojne ofanzive bez presedana u teško pogođenom Pojasu Gaze popraćena je sve češćim pozivima na bojkot. Hasson kaže da su 2000. morali investitorima objašnjavati zašto im je zgodno ulagati u izraelske tehnologije, ali 2020. to više nije bilo potrebno. “Izraelci su ušli u prostoriju i svi su htjeli imati njihovu tehnologiju. Sada se ponekad postavlja pitanje zašto investirati u Izrael, ali ne iz profesionalnih razloga. Možda ima investitora koji dva puta promisle ili ih rat odbije, iako nam podaci govore da se ulaganja i akvizicije nisu smanjili.” Štaviše, dodaje, neki koji su otišli jer im je tržište preskupo, sada pokazuju interes za povratkom. Naravno, Hasson upozorava da nastavak rata nije dobar posebno za visoku tehnologiju, a ni za Izrael općenito.

Svemu ovome treba dodati i osjećaj mnogih stručnjaka i anketa da Vlada nije dorasla zadatku: sporo je reagirala na pomoć evakuiranima, nije ukinula nebitna ministarstva, ne radi potrebne rezove za suzbijanje inflacije i povećanja deficita itd. Ministar finansija Bezalel Smotrich brani se tako da za sve probleme ekonomije krivi rat i izdatke za odbranu.

“Sadašnji ministar finansija je sve samo to ne. On je u sukobu sa stručnim odjelom ministarstva”, jada se Trajtenberg. “Ne čudi me što odgađaju usvajanje budžeta jer trebaju stezati kaiš a iz političkih razloga to ne žele učiniti. Odgađanje je jako loš signal za tržišta koja shvataju da se Vlada ne želi suočavati s fiskalnom stvarnošću”, kaže on, zabrinut zbog deficita koji je u julu dosegao 8,1%. El Mundo

akos.ba