Dr. Safija Malkić: Musliman ne može i ne smije biti nasilnik

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kontinuirano djeluje na planu jačanja svijesti o porodici, njenoj ulozi i značaju u društvu. Odjel za brak i porodicu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini primarno se bavi tematiziranjem braka i porodice, porodičnih vrijednosti, te osnaživanja porodice kao garanta zdrave društvene zajednice. Tim povodom razgovarali smo sa dr. Safijom Malkić, voditeljem Odjela za brak i porodicu Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U okviru Odijela za brak i porodicu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pri medžlisima djeluju savjetovališta za brak i porodicu Islamske zajednice, a  njihov rad je prepoznat u društvenoj zajednici kao veoma koristan. Kako i na koji način savjetovališta djeluju?

Dr. Malkić: Projekat Savjetovališta za brak i porodicu koji smo pokrenuli u februaru 2020. godine kvalitetan je “nastavak” onoga što Odjel za brak porodicu već od 2015. godine radi organizirano, osmišljeno i planski.

Možemo kazati da je putem ovog projekta članovima Islamske zajednice u ovom brzom, savremenom tempu života kada smo izloženi brojnim izazovima i problemima na individualnom, porodičnom i poslovnom planu, pružena jedna nova usluga, odnosno, data im je mogućnost da izazove, dileme i probleme mogu podijeliti sa stručnim osobama koje su angažirane u savjetovalištima za brak i porodicu, a to su savjetnici teolozi, psiholozi i pedagozi.

Shodno zahtjevima naših stranaka, ako možemo tako nazvati one koji sa pitanjem ili problemom dođu u savjetovalište za brak i porodicu, voditelj/ica savjetovališta uputit će ih dalje na razgovor sa odgovarajućom kompetentnom osobom koja će ih na pravi način usmjeriti, odnosno, dati im odgovor ili savjet.

Kada je riječ o izazovima prilikom stupanja u brak – poseban akcenat u savjetovalištima stavljen je na predbračno savjetovanje kroz rad s mladima i planski razgovor i savjetovanje s budućim mladencima. Kada su u pitanju bračni i porodični problemi pružamo usluge bračnog i porodičnog savjetovanja, potom savjetovanje o vjerskim pitanjima, kao i poseban vid osnovnog psihološkog savjetovanja. Smatramo da je ovo vrijedan projekat u okviru Islamske zajednice i zaista, kroz protekle tri godine imamo pozitivna iskustva, lijepa i afirmativna mišljenja naših korisnika, odnosno džematlija koji su imali priliku da koriste usluge savjetovališta, da razgovaraju sa savjetnicima teolozima, psiholozima i pedagozima koji su im dali kvalitetne savjete i preporuke kako i na koji način mogu prevazići trenutne nedoumice, dileme, izazove i probleme.

Poziv na mir i nenasilje univerzalni je princip religijskih učenja. Dr. Malkić, ovo je prilika da detaljnije pojasnimo stav islama o nasilju u porodici.

Dr. Malkić: Teško nam je dovesti u vezu islam i nasilje, teško je zamisliti i spojiti u jednoj osobi vjernika i nasilnika! Ali, nažalost u današnje vrijeme, zbog sve učestalijih nemilih događaja moramo govoriti o nasilju, opominjati i podsjećati na stav islama o zulumu, nasilju i nasilnicima.

Prije svega, kao muslimani trebali biti trajno opredjeljeni za mir, pravdu i lijepo ponašanje, svjesni svoga mjesta i svoje uloge koju nam je Allah, dž.š., podario kao namjesnicima na Zemlji, te, shodno tome trebali bi težiti i biti usmjereni ka dobru, pravdi, istini, lijepom, svemu  onome što islam promovira, a bježati od harama i kloniti se zla, nepravde, laži, mržnje, nasilja, itd.

Jer, musliman ne može i ne smije biti nasilnik!

On je duboko svjestan svoga mjesta koje mu je Allah, dž.š., podario kao čovjeku, kao osobi koja živi u određenom vremenu, na određenom prostoru, u jednoj zajednici, prije svega to je porodična zajednica. Musliman je svjestan svoje uloge, svojih uloga, dužnosti i obaveza prema članovima te male zajednice, a potom i svoje uloge u široj zajednici i društvu.

S tim u vezi važno je napomenuti da Allah, dž.š., od Svojih robova zahtijeva da poštuju prava drugih, a zabranjuje im razvrat, odvratne stvari  i da čine nasilje prema drugima, ali i prema sebi. Muhammed, a.s., je svojim životom objasnio kako se ponaša jedan musliman, u najkraćem, to je onaj koji se drži halala, a kloni se svega onoga što vodi u haram i onoga što će ga približiti nedozvoljenim stvarima i zabranjenim djelima. Stoga, potrebno je naglašavati, isticati da je muslimanu zabranjena i pomisao da čini zlo sebi – zbog toga što je po Allahovoj, dž.š., odredbi dužan da brine o sebi, a isto tako zlo ne smije činiti ni drugima!

Kada govorimo o nasilju u porodici mislimo na nasilje koje član porodice čini drugom članu ili članovima svoje porodice. Musliman koji je istinski svjestan Allahovih, dž.š., naredbi i toga da će odgovarati za svaki svoj postupak Uzvišenom Gospodaru ne može i ne smije činiti nasilje svojim najbližim, svojim ukućanima, bilo da je riječ o ocu, majci, braći sestrama, supruzi ili svojoj djeci – za koju je posebno zadužen.

Isto se odnosi i na muslimanku koja treba biti svjesna svoga mjesta, uloge, značaja i obaveza koje ima kao kćerka, supruga, a posebno kao majka. Kada dođe do nasilja u porodici, možemo kazati da je kod počinitelja nasilja došlo do nekog poremećaja, duhovnog, emocionalnog, psihičkog, jer je teško i ne možemo na drugi način razumjeti, zamisliti, opravdati takve postupke vjernika – da može činiti bilo koju vrstu nepravde, maltretiranja, zlostavljanja, nasilja svojim najbližima, s kojima živi i s kojima svakodnevno dijeli dobro i lijepo, ali i životne nedaće. Stoga musliman i muslimanka žele i trude se da žive u bračnom skladu i u porodičnoj harmoniji na ovom svijetu s nadom da će za svoje nastojanje i trud biti nagrađeni džennetskim ljepotama na Onom svijetu.

Šta savjetujete – šta uraditi ako do nasilja ipak dođe?

Dr. Malkić: Već smo kazali da se nasilje ne bi trebalo i ne bi smjelo događati u muslimanskoj porodici.

Međutim, ako se desi da je neko zlostavljan, bilo da je riječ o supruzi ili djeci, a prije svega ovdje je fokus na supruzi, jer je najčešće nasilje prema ženi, mi kroz savjetovališta za brak i porodicu i putem Odjela za brak i porodicu preporučujemo ženama da prijave nasilje i nasilnika kako bi pomogle i sebi i nasilniku.

To je naravno teška i zahtjevna odluka, ona podrazumijeva da žena u tom slučaju treba proći težak put i proces. Ali, to je istovremeno poziv institucijama da reagiraju, da zaštite ženu i da nasilnika odvoje od žene, djece i od porodice, kako bi se spriječile dalje posljedice nasilja koje mogu biti strašne i tragične, čemu smo svjedočili u posljednje vrijeme.

Zato je savjet našim ženama, muslimankama da ne smiju trpjeti nasilje, ne smiju štititi nasilnika iako je to njihov suprug, osoba od koje su najmanje očekivale da će ih povrijediti.

Jer, žena od supruga očekuje ljubav, nježnost, zaštitu i podršku! Međutim, u slučaju kad se nasilje dogodi i događa izvjesni period, žena će odlukom da prijavi muža nasilnika pomoći ne samo sebi, nego i njemu. Muž nasilnik koji je zbog nekih problema, vanrednih situacija došao u takvo psihičko, haotično stanje da digne ruku na svoju suprugu, ili i na djecu, treba pomoć. Takva poruka sadržana je u hadisu. Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike je savjetovao ashabe i kazao: “Pomozite svome bratu nasilniku-zalimu i mazlumu-onome kome je zulum učinjen.” Pa su ashabi upitali: “Allahov Poslaniče, mi pomažemo onoga kome je zulum učinjen, ali kako da pomognemo nasilnika?” Poslanik im je odgovorio: “Tako što ćete ga uzeti (ščepati) za ruku i spriječiti ga da dalje čini nasilje.”

Dakle, ovo je poruka i preporuka da žrtva, supruga treba “pomoći” mužu nasilniku, na način da ga prijavi i spriječi da dalje čini nasilje prema njoj i djeci, odnosno, prema bilo kojem članu porodice. Hadis je ujedno i preporuka i savjet ženi da bude odlučna i hrabra da okrene novu stranicu u životu, da krene u proces koji će sigurno biti težak, mukotrpan i dugotrajan, ali će, u konačnici, to donijeti dobro i njoj i djeci kao žrtvama nasilja, a i nasilniku u procesu rehabilitacije.(Preporod.info)

akos.ba