Dr. Fikret Hadžić: Zakon štiti kladioničarski lobi, a islamske finansije ne prepoznaje

Povod za razgovor nedavno uspješno organizovana ljetna škola na Ekonomskom fakultetu Sarajevo Certificate in islamic finance.

AKOS: Koji su osnovni aspekti islamske ekonomije i finansija, po čemu se, u stvari, razlikuju od konvencionalnih?

F.H. Islamske finansije se zasnivaju na specifičnim principima islamske ekonomije koji se razlikuju od principa konvencionalne ekonomije i finansija. Tako npr. osnovni princip na kojem se temalji Zapadna civilizacija i kapitalistički način poslovanja jeste profit ili često „profit po svaku cijenu“. To je dovelo do toga da kapitalisti posljednjih desetljeća sele svoje biznise na istok, u države gdje je mnogostruko jeftinija radna snaga kako bi ostvarili što veći profit (Indonezija, Kina, Vijetnam, Koreja i sl.). Na Zapadu ljudi ostaju bez posla i onda ne treba čuditi što je američki Predsjednik apelovao na kompanije da „vrate“ svoje biznise u Ameriku. Vjerujem da je za to sada kasno jer će se malo ko odreći svojih visokih profita. Islamska ekonomska filozofija takođe poznaje, ali istovremeno i osuđuje koncept profita po svaku cijenu. Sa aspekta islama osnovni cilj ljudskih aktivnosti je „uvećanje Božijeg dž.š. zadovoljstva“, a ne ostvarenje što većih materijalnih vrijednosti, profita i bogatstva. „I jedite i pijte, samo ne pretjerujte, On ne voli one koji pretjeruju“ (7:31) glasi jedan od ajeta iz Kur’ana časnog.  Čovjek koji se vodi takvim vrijednosnim sistemom znat će da nagradu, ali i kaznu može očekivati samo od Stvoritelja, a nikako od ljudi. Dalje, profit po svojoj prirodi teži svom uvećanju i usmjerava se ka poslovnim djelatnostima u kojima će se kapital najbrže oploditi. Često koristi eksploataciju kao instrument svog uvećanja pa i djelatnosti koje su društveno štetne i u islamu strogo zabranjene kao što je kocka, klađenje i uopće igre na sreću. Naravno, tu je i kamata o čijoj zabrani u islamu se prilično zna. Ukratko, islam, a time i islamska ekonomija i finansije ne prihvataju ništa što je štetno za čovjeka, njegovu porodicu i društvo u cjelini, niti zabranjuju ništa što je dobro za čovjeka, njegovu porodicu i društvo u cjelini.

AKOS: U Velikoj Britaniji ovaj koncept se uveliko primjenuje. Kakva je situacija u BiH u tom pogledu?

F.H. Britanci su jako racionalni i pragmatični za razliku od nas, ali i drugih Evropljana. Oni dobro znaju gdje se danas nalazi ‘svježi kapital’, ali znaju i kako ga privući. Oni su stvorili uslove za privlačenje kapitala iz islamskih zemalja na način koji ne ugrožava njihov tradicionalni finansijski sistem, a s druge strane, snažno doprinosi njihovom ekonomskom razvoju. Britanija je stara demokratija koja je stekla iskustvo u poslovanju sa muslimanima u islamskim zemljama u kojima je, u jednom periodu svog društvenog razvoja, bila kolonizator. Ona zna da u islamskom ekonomskom sistemu i njegovoj primjeni nema nikakve opasnosti za nju i njen politički i društveni sistem. Tako, danas u Velikoj Britaniji imamo preko dvadeset banaka koje tržištu nude islamske modele finansiranja. London se danas razvio u jedan od vodećih svjetskih centara islamskog bankarstva i finansija. Kod njih se na biznis ne gleda kao kod nas – kroz tzv. „nacionalne naočale“. Mi imamo izvanredne uslove da razvijamo ovu vrstu biznisa i da u ovoj oblasti postanemo značajan faktor u Evropi. Da na taj način privlačimo inostrane investicije i biznise. Međutim, kod nas se dešavaju apsurdne situacije. Imamo banku koja nastoji poslovati po islamskim principima, a s druge strane, novi zakon o bankama kojeg je Parlament FBiH nedavno usvojio ne prepoznaje tu realnost. I tako, umjesto da zakonski podrže i omoguće njeno poslovanje, te uspostave uslove za osnivanje i razvoj novih banaka koje će poslovati po tim principima, naši političari svjesno guše njeno poslovanje i onemogućavaju razvoj konkurencije na domaćem finansijskom tržištu. S druge strane, gotovo da nema većeg sela u BiH gdje nije otvorena kockarnica zvana sportska kladionica. Kakva je to i kolika društvena opasnost i šteta i sa kojim će se troškovima naše društvo uskoro suočiti u liječenju posljedica kocke i kockanja teško je danas i naslutiti. A sve zbog privatnih egoističnih interesa kockarskog lobija koji ostvaruje enormno bogatstvo i profite i ne razmislja o budućnosti stotina hiljada sadašnjih ovisnika. I taj problem se nastoji predstaviti i promatrati kroz one iste ‘nacionalne naočale’. Dok naši političari ne skinu te naočale – nikada ni nećemo progledati svojim očima.

AKOS: U svijetu je zabilježen trend rasta islamskog bankarstva i finansija, koji sa sobom nosi ogroman kapital i investicije. Možemo li i na koji način privući taj kapital i investicije u našu zemlju?  Vi educirate kadar, to je jedna od svijetlih tačaka u cijelom procesu. Šta još možemo učiniti u tom smislu?

F.H. Industrija islamskog bankarstva i finansija je najbrže rastući segment bankarske industrije u svijetu. Prosječne godišnje stope rasta dostižu 15 do 20%, što je zaista impresivno. Sa takvom dinamikom rasta svake godine raste i potražnja za hiljadama službenika koji žele i mogu raditi u ovoj industriji. Mi na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu već šestu godinu radimo na specijalističkoj edukaciji kadrova u vidu master studija „Islamic banking’. Posljednje četiri godine zajednicki realizujemo ovaj master studij u saradnji sa Bolton University iz Velike Britanije i BBI Academy. Naši studenti studentsku praksu realizuju u BBI Banci, a imaju mogućnost finansiranja i/ili stipendiranja. Cijena studija je znatno povoljnija u odnosu na studij u Velikoj Britaniji kao i troškovi života.   Studenti po okončanju studija dobijaju zajedničku diplomu našeg i Univerziteta u Boltonu čime su im otvorena vrata za zaposlenje širom svijeta. Danas nekoliko naših studenata rade u zemljama Zaliva, a jedan od njih vodi i islamsku banku u Albaniji. Naš studij je prepoznat kao jedan od šest najboljih master studija u svijetu iz ove oblasti (pored nas su to i dva univerziteta iz Malezije, jedan iz Ženeve, Maroka i Saudijske Arabije). Kada imamo educiran kadar onda možemo razmišljati o privlačenju investicija i kapitala u našu zemlju. Na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu imamo osnovan Centar islamske ekonomije, bankarstva i finansija gdje se realizuju istraživanja iz ove oblasti i publikuju naučni čradovi. Nedavno smo vrlo uspješni organizovali ljetnu školu u Sarajevu sa trideset učesnika iz desetak zemalja. Imamo plan da ove zime, ako Bog da, organizujemo Winter school na jednoj od olimpijskih planina. Gdje bi polaznici, pored tema iz islamske ekonomije, bili u prilici učiti i skijati. Na kraju, imamo i plan pokrenuti i doktorski studij islamskih finansija, kao prvi takve vrste u ovom dijelu Evrope. Prema tome, aktivni smo i imamo prilično planova u ovoj oblasti, ako Bog da, nadamo se da ćemo ih i ostvariti.

Akos.ba