Dijeta prema krvnim grupama – mit koji opasno vara

Poznata kao dijeta krvnih grupa ili „Eat Right 4 Your Type“ ovakav način ishrane zaludio je svijet negdje krajem devedesetih.

Ustanovljen 1996. godine u knjizi Petera D’ Adamo, američkog naučnika, sistem ishrane baziran na krvnim grupama počeo je, kako su u to vrijeme vjerovali mnogi ljudi, potpuno logično okupirati čak i ljekarske radionice.

Razlog je zapravo jednostavan. Ono što je D’Adamo ustanovio kao načela svake krvne grupe i ishrane koje bi se trebalo pridržavati djelovalo je kao potpuno razumno rješenje za gojaznost i bolesti izazvane pretjeranom težinom.

Suština je jednostavna. Kako je D’Adamo govorio, svaki čovjek, u zavisnosti od krvne grupe, različito razlaže jedan veoma čest sastojak hrane – lektin i u zavisnoti od toga kako ga razlaže tako se on i taloži u organizmu. Ukoliko se ne razloži dovoljno, nađe se u crijevima, odatle se taloži u čitavom organizmu i izaziva gojaznost ali i brojne druge bolesti. Ključ je, kako je tvrdio D’Adamo, u pravilnoj ishrani prema krvnim grupama. Kada prihvatimo da ne možemo pravilno variti svaku hranu, tada ćemo i biti zdraviji.

Kako je u toj knjizi D’Adamo tvrdio, krvne grupe su nastajale jedna od druge u različitim vremenskim razdobljima, tako da svaka krvna grupa je zbog vremena nastanka i naviknutosti organizma na pojedine vrste hrane prilagođena određenoj vrsti:

Krvna grupa O – kao najstarija naviknuta je na meso i ljudi koji je imaju stvaraju najbolje želudačne kiseline za varenje i najteže hrane.

Krvna grupa A – vegetarijanska, koja bi trebalo da izbjegava kukuruz i soju, ali može jesti ostale žitarice.

Krvna grupa B – sinteza svega, može jesti i meso i povrće, ali teško vari mliječne proizvode i treba ih izbjegavati, naročito jogurt i kiselo mlijeko.

Krvna grupa AB – kao najmlađa zahtijeva najnježniju ishranu, jer su njene želudačne kiseline najslabije. Teško podnose meso i najbolje se snalaze sa povrćem, ponekim vrstama žitarica i bez mliječnih proizvoda.

Teorija D’Adamo ima mnogo nelogičnosti pa i ozbiljnih medicinskih propusta. Prije svega, ono što je D’Adamo zaboravio da istraži i pokaže je niz medicinskih nelogičnosti kao što je – ako su se krvne grupe razvijale genetski i nastajale redom jedna od druge, kako onda nastaje O krvna grupa (od roditelja koji imaju A i B) i to praktično unazad od novijih grupa ka mlađoj i kako se to uklapa u naše rođenje i razvoj, kako objašnjava postojanje veoma rijetke krvne grupe Hb koja obuhvata malu zajednicu u Indiji i postoji samo tamo, kako se ishrana prema krvnim grupama uklapa u djelovanje sredine i drugih faktora i druga pitanja.

Mi i dalje ne znamo mnogo o samoj krvi i krvnim grupama, a sama krv nije samo jedna tečnost, već se sastoji od niza drugih, manjih sastojaka od kojih svi imaju svoje specifičnosti. Konačno, iako ima nekih naznaka da su krvne grupe i nastajale kao rezultat prirodne odbrane od bolesti, poput malarije, i danas nije utvrđeno kakvo one zaista imaju dejstvo na organizam.

Naučnici su, tokom proteklih godina utvrdili da i sam D’Adamo nije proučavao ovu problematiku sa naučne strane. Uostalom, on i nije bio naučnik. Njegovo pravo zanimanje je bilo neuropata praktičar, a predstavljao se kao časovničar amater, izumitelj softvera, pronalazač i karatista. Da stvar bude još zanimljivija, njegov rođeni sin, ljekar, opovrgao je većinu tvrdnji iz knjige koju je D’Adamo napisao i potvrdio da ni njegov otac sam nije bio siguran u sve što je u knjizi napisao.

Koliko je početna ideja o specifičnoj ishrani prema krvnim grupama pogrešna i opasna govori i činjenica da su mnogi pacijenti prijavljivali veoma ozbiljne poremećaje u ishrani zbog ove dijete, prelazeći na jednoličnu i obično veoma siromašnu ishranu, dok je i bilo obrnutih slučajeva kod ljudi koji su se hranili nezdravo, a onda prešli na recimo vegetarijansku i tako popravili opšte zdravstveno stanje. Zbog takvih slučajeva je ova dijeta i opstala tako dugo.

Postoji i veliki problem sa medicinskim istraživanjima koja nikada nisu potvrdila da krvna grupa utiče na gojaznost i nastanak bolesti, pa i sa etičkom stranom čitave tvrdnje – neke nacije i narodi koji žive na određenim dijelovima svijeta imaju češće jednu krvnu grupu u opštoj populaciji od druge, pa i taj faktor treba uzeti u obzir.

Sa druge strane, utvrđeno je da ljudi sa određenim krvnim grupama imaju izvjesne probleme izraženije od drugih krvnih grupa, pa se i sa medicinskog stanovišta mogu proučavati ove promjene:

Krvna grupa O – možda najjača i najzdravija u prirodi. Otporna na probleme sa crijevima, kancere i srčana oboljenja. Razlog je što ima veoma jaku želudačnu kiselinu i razlaže jaku hranu, koja ne stiže da poremeti rad crijeva. Jedino što će pripadnike ove grupe najčešće napasti je sterilitet.

Krvna grupa A – podložni stresu i srčanim oboljenjima, pa je dobro da nauče da kontrolišu ljutnju.

Krvna grupa B – podložni oboljenjima crijeva i organa za varenje, srčanim oboljenjima i bolestima pankreasa. Razlog je velika izloženost kiselinama iz hrane koju ne umije da vari.

Krvna grupa AB – možda i najveća misterija za nauku, jer do danas nije do kraja objašnjen mehanizam nastanka ove krvne grupe, predstavlja najnježniju i najslabiju kariku u ljudskoj populaciji. Podložna bolestima organa za varenje (čak 23% veći rizik od svih ostalih grupa), bolestima srca i krvi i problemima u moždanoj aktivnosti i razvoju.

Ipak, sve ovo treba uzeti sa velikom rezervom, jer se radi isključivo o STATISTIČKIM PODACIMA koji do danas nisu dokazani nijednom ozbiljnijom studijom. Najbolje je hraniti se umjereno i raznovrsno, uz izbjegavanje hrane koja nam ne prija. Zdravlje je mnogo veće od samo jedne oznake kao što je krvna grupa.

akos.ba i dobrekalorije.ba