Islamske temeU Fokusu

Dan Arefata – Dan u kome je Uzvišeni Allah uzeo zavjet (misak) na pokornost od svih Ademovih potomaka

Ovo je velika prilika koju ne bismo smjeli propustiti a da se ne vratimo u okrilje Allahove milosti i da ne učinimo iskrenu tevbu, jer je ovo vrijeme kada Allah najviše prima iskreno pokajanje i kada najviše oprašta grijehe. Onaj koga je možda prošlo dobro i blagodat ramazana, neka ne dozvoli da ga prođe dobro i blagodat deset dana zul-hidžeta.

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Allah, dž.š., propisao je Sebi milost i On Svojom milošću obasipa Svoje robove. Allahova milost je more bez obala i ona obuhvata svaku stvar kao što je objavljeno u ajetu: ”Milost Moja obuhvaća sve.” (El-A’raf, 156.) Allahova milost ogleda se i u tome što nam je podario određeno vrijeme, odnosno određene dane u kojima se dobra djela i nagrada za njih umnogostručavaju i u kojima muslimani i muslimanke imaju priliku da nadoknade ono što su propustili i da za, količinski, malo dobrih djela dobiju ogromnu nagradu.

U blagoslovljeno vrijeme ubraja se i prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta i to su najbolji i najodabraniji dani, bolji čak od dana ramazana, kao što su noći ramazana bolje od noći zul-hidžeta, na osnovu pretežnijeg mišljenja islamskih učenjaka.

Allah, dž.š., zaklinje se u Kur’anu ovim danima, a poznato je da se Allah ne zaklinje osim onim što je istinski vrijedno. Uzvišeni Allah, objavio je u Kur’anu: ”Tako Mi zore i deset noći.” (El-Fedžr, 2.) Većina komentatora Kur’ana smatra da se ovi ajeti odnose na prvih deset dana i noći mjeseca zul-hidžeta.

Allahu su najdraža dobra djela u prvih deset dana zul-hidžeta što potvrđuju i riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Nema dana u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih dana (tj. deset dana zul-hidžeta).” Upitali su: ”Allahov Poslaniče, zar i od džihada na Allahovom putu?” Odgovorio je: ”Da, i od džihada na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe u džihad sa svojim životom i svojim imetkom i ne vrati ništa od toga (tj. preseli u džihadu).” (Buharija)

U tih deset dana je i Dan Arefata, deveti dan zul-hidžeta, a to je dan kojim se Uzvišeni Allah također zaklinje. Uzvišeni Allah, objavio je: ”Tako mi Dana već određenog (jevmu-l-mev’ud), i prisutnih (ve šahidin), i onoga što će biti prisutno (ve mešhud).” (El-Burudž, 2.-3.)

Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, rekao: ”Dan već određeni (jevmu-l-mev’ud) je Sudnji dan,  jevmu-l-mešhud je Dan Arefata, a šahid ili svjedok je petak, odnosno dan džume.” (Tirmizi; Šejh Albani je ovaj hadis ocijenio kao hasen – dobar.)

Dan u kome je Uzvišeni Allah uzeo zavjet (misak) na pokornost od Ademovih potomaka

Imam Ahmed je zabilježio hadis od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhu, u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Uzvišeni Allah je na Dan Arefata izveo svo Ademovo potomstvo iz njegove kičme, a zatim im je rekao: ”Zar Ja nisam Gospodar vaš?” – oni su odgovarali: ”Jesi, mi svjedočimo” – i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: ”Mi o ovome ništa nismo znali.” (El-A’raf, 172.-173.)

Dan usavršavanja vjere i upotpunjenja blagodati

Imami Buharija i Muslim bilježe predaju u kojoj se spominje da je neki Jevrej došao kod Omera, radijallahu anhu, i rekao mu: ”Vođo muslimana, vi imate jedan ajet u Kur’anu koji, da je nama Jevrejima objavljen mi bismo taj dan uzeli kao blagdan.” Hazreti Omer je upitao: ”Koji je to ajet?” Jevrej je rekao: ”To je ajet: ”Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio.” Na to je hazreti Omer rekao: ”Mi znamo dan u kojem je taj ajet objavljen Allahovom Poslaniku. Objavljen mu je na Arefatu, u danu džume.”

Prenosi se također da je hazreti Omer, radijallahu anhu, rekao: ”Dan u kome je objavljen ajet: ”Danas sam vam vjeru vašu usavršio…”, je petak i Dan Arefata, oba ta dana su za nas blagdani.”

Dan brisanja grijeha i oslobađanja od vatre

Prenosi se od hazreti Aiše, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Nema dana u kojem Allah oslobodi više ljudi od vatre od Dana Arefata.” (Muslim)

A imam Ahmed bilježi predaju od Ibn Omera, radijallahu anhu, u kojoj je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Uzvišeni Allah se na Dan Arefata ponosi Svojim robovima pred melekima i govori: ‘Pogledajte Moje robove, došli su Mi prašnjavi i raščupani.”’

Naši dobri prethodnici posebnu pažnju posvećivali su ovim danima. Prenosi se od Enesa ibn Malika da je rekao: ”Za deset dana zul-hidžeta rečeno je: ”Za svaki dan hiljadu dana (dobrih djela), a za Dan Arefata deset hiljada dana.”

Ovo su dani u kojima Allah prima i prihvata pokajanje od onih koji se iskreno pokaju, pa hoćemo li biti u skupini robova Milostivog koji su se odazvali na Allahov poziv: ”I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.” (En-Nur, 31.); ”O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno.” (Et-Tahrim, 8.)

Allah poziva one koji su izgubili nadu u Allahovu milost da ne očajavaju: ”I ne gubite nadu u Allahovu milost; samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.” (Jusuf, 87.) I poziva onoga koga su zarobile strasti i čiji život je ispunjen grijesima: ”Kada bi Mi došao sa grijesima koji su ispunili zemlju, zatim Me na Sudnjem danu sreo, a nisi Mi nikoga ravnim smatrao, Ja bih ti došao sa isto toliko oprosta.” (Tirmizi)

Ovo je velika prilika koju ne bismo smjeli propustiti a da se ne vratimo u okrilje Allahove milosti i da ne učinimo iskrenu tevbu, jer je ovo vrijeme kada Allah najviše prima iskreno pokajanje i kada najviše oprašta grijehe. Onaj koga je možda prošlo dobro i blagodat ramazana, neka ne dozvoli da ga prođe dobro i blagodat deset dana zul-hidžeta.

Brate i sestro, ne očajavaj zbog svojih grijeha i znaj da su u ovim danima posebno otvorene kapije Allahove milosti, pa iskoristimo priliku za iskrene dove, istigfar, tevbu, dobrovoljni post, sadaku i druga dobra djela, i ukrcajmo se na lađu u kojoj su oni koji će biti spašeni od džehennemske vatre.

Prenosi se da je Fudajl ibn Ijad, rekao: “Naučio sam strpljivost od jednog dječaka. Naime, jednom sam pošao u džamiju i čuo sam jednu ženu u njezinoj kući kako tuče sinčiča, a on je plakao i vrištao, zatim je otvorio vrata i pobjegao. Njegova majka je zalupila i zaključala vrata za njim.

Kad sam se vratio iz džamije, vidio sam onog dječaka kako sjedi pored zaključanih vrata i plačući moli majku da mu otvori. Pošto mu ona nije odmah otvorila, dječak je zaspao. Nakon izvjesnog vremena, majka se sažalila na svog sina i otvorila mu je vrata.”

Vidjevši to, Fudajl je toliko plakao da mu se brada nakvasila suzama, a zatim je rekao: ”Kad bi čovjek bio strpljiv pred vratima Allahove milosti, Allah bi mu otvorio vrata Svoje milosti.”  (saff.ba)

akos.ba

Povezani članci

Back to top button