Koroz ovaj tekst ćemo objasniti što su antibiotici, kako djeluju, potencijalne nuspojave i rezistenciju na antibiotike, te šta je hidžama i njeno djelovanje na naš organizam.
Šta su to antibiotici?
Antibiotici, također poznati kao antibakterijski lijekovi, lijekovi su koji uništavaju ili usporavaju rast bakterija. Oni uključuju niz moćnih lijekova i koriste se za liječenje bolesti koje uzrokuju bakterije. Antibiotici ne mogu liječiti virusne infekcije, kao što su prehlada, gripa i većina kašlja.
Hidžama ili Cupping Therapy poznata je više od 1400 godina. Muslimani praktikuju hidžamu, koja je zasnovana na praksi Muhammeda, a.s. (neka je Mir na njega).
Hidžama su ustvari mali, površinski rezovi pravljeni na koži koja je bila u vakuumu. Pritisak od sisanja ispod čašice stimuliše toksičnu ili nezdravu krv da iscuri van i očisti zaraženi ili upaljeni dio pod bolom na tijelu. Striktna pravila moraju se pratiti tokom hidžame u skladu sa sunnetom, praksom Poslanika Muhammeda, s.a.w.s.
Zašto muslimani praktikuju hidžama (Wet Cupping)? Allah, s.w.t, je ljudima propisao praktikovanje hidžame da bi se održalo iunaprijedilo zdravlje i duhovna energija.
Stoga, u skladu sa ovim divnim otkrićem, Poslanik Muhammed, a.s., praktikovao je i preporučio čitavom čovječanstvu hidžamu. To je ultimativno sredstvo za održavanje optimuma psihičkog i fizičkog, mentalnog i emocionalnog balansa. Hadžemi (osobe koje rade hidžamu) kroz historiju, kao i savremeni naučnici potenciraju da postoje mnoge pednosti hidžame. To je jeftin, učinkovit i siguran metod korištenja vlastitog tijela da se spriječi, zaliječi i liječi osoba od bolesti, bolova i zaraza. Duboko je opuštajuća i ima terapreutsko djelovanje za pacijenta. Hidžama je holistički, siguran, prirodan i koristan proces.
Dozvoljena je i muškarcima i ženama, a preporučena je za sve uzraste i sve tegobe
Preporučuje se da zdrava osoba hidžamu radi dva puta godišnje (kada se smjenjuju godišnja doba sa zime na proljeće). Oboljela osoba je može raditi učestalo.
Ovo su najveći benefiti hidžame:
Ljekar Douglas Arbittier navodi: „Praksa puštanja krvi ili flebotomije datira od antičkog doba. Sljedbenici Hipokrata u 5. stoljeću p.n.e. su čvrsto vjerovali u puštanje krvi pacijentima, i vrlo je vjerovatno da se ovo radilo u vrijeme drevnog Egipta, čak i prije toga. Ranije civilizacije su bile inspirisane gledajući šišmiše kako piju krv životinja, vodene konje koji se češu od drveće dok ne prokrvare, i ostale životinje koje češu povrijeđene dijelove tijela kako bi se olakšale. Uz to, postoje mnogi primjeri za ljudsko krvarenje poput spontanog krvarenja nosa i menstruacije koji su morali imati objašnjenje. Vjerovatno su ovi znakovi iz prirode doveli ranije civilizacije do sveobuhvatnog zaključka: krvarenje mora imati korisnu vrijednost.
Što su antibiotici?
Antibiotici su uobičajeni lijekovi koje liječnici propisuju za borbu protiv bakterija. Antibiotici su moćni lijekovi koji se bore protiv određenih infekcija i mogu spasiti živote kada se pravilno koriste. Oni ili sprečavaju reprodukciju bakterija ili ih uništavaju.
Prije nego se bakterije mogu umnožiti i uzrokovati simptome, imunološki sistem ih obično može ubiti. Bijele krvne stanice (WBCs) napadaju štetne bakterije i, čak i ako se simptomi dogode, imunološki sistem obično može preživjeti infekciju. Hidžamom se podiže imuni sistem, odstranjuje štetne i neupotrebljive materije iz tijela, pospješuje cirkulaciju krvi, uklanja stazu krvi (ustajalu krv), jača i obnavlja sve unutarnje organe, poboljšava stanje kože i ujedno vrši masažu dubokog tkiva.
Eliminacija unutrašnjih i vanjskih patoloških faktora se vrši hidžamom, čime se pospješuje djelovanje antibiotika i samim tim ubrzava oporavak organizma. Hidžama je odlična terapija i pospješuje kvalitet zdravlja i detoksikuje tijelo.
Ponekad je, međutim, broj štetnih bakterija pretjeran, a imunološki sistem ne može se boriti protiv svih njih. Antibiotici su korisni u ovom scenariju.
Neki medicinski stručnjaci zabrinuti su da ljudi prekomjerno koriste antibiotike. Oni također vjeruju da ova prekomjerna uporaba pridonosi sve većem broju bakterijskih infekcija koje postaju otporne na antibakterijske lijekove. Prema podacima Centra za kontrolu bolesti (CDC) prekomjerna upotreba antibiotika je poseban problem. Korištenje karbapenema, glavne klase posljednjih antibiotika, značajno se povećalo od 2007. do 2010. godine. Ako ljudi prekomjerno koriste antibiotike ili ih pogrešno koriste, bakterije mogu postati otporne. To znači da antibiotik postaje manje učinkovit protiv te vrste bakterija, jer je bakterija bila u stanju poboljšati svoju obranu.
Osobe sa smanjenom funkcijom jetre ili bubrega trebaju biti oprezne pri uporabi antibiotika, dok hidžama nema negativnih posljedica i mogu je raditi preventivo radi jačanja organizma. Većina antibiotika započinje borbu protiv infekcije u roku od nekoliko sati. Hidžama jača odbrambeni odgovor kako bi se spriječio povratak infekcije. Potrebno je dovršiti liječenje antibioticima čak i nakon što se uoče poboljšanje zdravstvenog stanja.
Autori: mr. biohemije i fiziologije Zejneb Babić i dipl. HNA Amela Hurko
Akos.ba
