Čistoća je pola vjere i zdravlja: Allah voli one koji se čiste

Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svjetova, zahvalom koja pristaje ljepoti Njegovih atributa i savršenosti Njegovih kreacija. Svjedočimo da je samo Allah Bog, jedan i jedini Kojem ravnog nema, i svjedočimo da je Muhammed a.s., Njegov rob i poslanik, koji je bio odlikovan plemenitim osobinama i koji je druge upućivao najljepšim svojstvima i vrlinama. Allahu, blagoslovi i ukaži najveće počasti Pejgamberu našem, njegovoj porodici, dobrim i pravednim ashabima, kao i onim koji slijede njegov put i pridržavaju se njegovog sunneta.

Dragi moji muslimani, zasigurno niti jednom od vas nije nepoznata činjenica da je šerijat pridao čistoći posebno mjesto i značaj. Čistoća je temeljni uslov za ispravnost mnogih ibadeta u islamu. Međutim ono što mnogi ljudi ne znaju ili ne obraćaju pažnju na to jeste da čistoća ima značajnu praktičnu primjenu i važnost u našim životima. To potvrđuje i činjenica da se čistoća u Kur’anu spominje na 28 mjesta kroz 24 ajeta u kojima se pojašnjava materijalno i duhovno značenje čistoće.

Što se tiče duhovnog značenje pojma čistoća on se veže za iman- vjerovanje i stanje čistoće srca. Uzvišeni Stvoritelj kada opisuje nevjernike kaže sljedeće:

أُولَـٰئِكَ الَّذِينَ لَمْ يُرِدِ اللَّـهُ أَن يُطَهِّرَ قُلُوبَهُمْ ۚ لَهُمْ فِي الدُّنْيَا خِزْيٌ ۖ وَلَهُمْ فِي الْآخِرَةِ عَذَابٌ عَظِيمٌ „To su oni čija srca Allah ne želi očistiti; njih na ovome svijetu čeka poniženje, a na onome svijetu patnja golema.“ (El-Maide, 41)

Duhovna dimenzija čistoće podrazumijeva i bježanje od grijeha i svega što je loše. Tako u kazivanju o Lutu a.s., glavešine njegovog naroda predložili su protjerivanje Luta a.s., i njegove porodice, jer oni nisu željeljeli biti saučesnici ogavnim djelima pa su nevjernici ustvrdili:

أَخْرِجُوا آلَ لُوطٍ مِّن قَرْيَتِكُمْ ۖ إِنَّهُمْ أُنَاسٌ يَتَطَهَّرُونَ „Istjerajte Lutovu porodicu iz grada vašeg, oni su ljudi-čistunci!“ (En-Neml, 56)

Vrhunac duhovnog značaja čistoće jeste da se njome čovjek oslobađa grijeha. U ajetu kojim se naređuje zekat Poslaniku se naređuje da uzme zekat iz imovine vjernika da bi ih time očistio i grijeha oslobodio:

خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِم بِهَا.

S druge strane za razumijevanje materijalne dimenzije čistoće moramo imati na umu da je čišćenje druga naredba koja je upućena Muhammed- Pejgamberu a.s.v.s.: وَثِيَابَكَ فَطَهِّرْ „I haljine svoje očisti!“ (El-Muddesir, 4)

Materijalna čistoća podrazumijeva čistoću tijela, odijela i mjesta, koja zajedno sa duhovnom čistoćom sebeb je Allahove ljubavi prema nama: إِنَّ اللَّـهَ يُحِبُّ التَّوَّابِينَ وَيُحِبُّ الْمُتَطَهِّرِينَ „Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.“ (El-Bekare, 222)

Za čišćenje tijela Allah dž.š., je propisao obred abdesta koji je uvijet za obavljanje namaza, te obred gusula kojeg je učinio farzom- strogom obavezom u tri slučaja: nakon spolnog odnosa, nakon izlijevanja spolne tečnosti iz spolnog organa u snu ili putem nadražaja, te ženi nakon hajza i nifasa. Ovdje posebno želim skrenuti pažnju na lošu praksu, posebno mladih ljudi, da u stanju dženabeta- nečistog stanja poslije spolnog odnosa, odmah ne izvršavaju propis gusula ili ga ne izvrše kako treba, pa takvi slobodno hodaju i duži period, a neki čak i klanjaju, a zabranjeno je- haram džunub osobi: klanjati, Kur’an bez omota doticati, Kur’an učiti, i u džamiju ulaziti. Od mnogih ćete čuti kako kažu: -Ma ja sam se istuširao, a ne zna da gusul ima tri farza, i da je obavezno tri puta učini gargaru tj., ispere usta i grlo, tri puta ispere nos iz dubine- istinšak i čitavo tijelo opere čistom vodom počevši od glave, desnog pa lijevog ramena i niza se tako da nigdje ne ostane suho ni koliko se može dotaći vrhom igle- gasli vudžud.

Allahov vjerovjesnik Muhammed s.a.v.s., podučavao je muslimane da općom pojavom ostavljaju dojam čistoće, urednosti i ljepote. Tako je jedne prilike u džamiju ušao čovjek rašćerupane kose i brade, pa mu je Poslanik pokazao da izađe vani i malo se dotjera, što je ovaj i učinio, a kada je ponovno ušao Poslanik je rekao: „Zar nije ovako bolje od toga da dolazite rašćerupani poput šejtana.“ (Muvetta’, Enes Ibn Malik)

Od Abdullaha bin Mes’uda radijallahu ‘anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s., rekao:” Neće ući U Džennet onaj ko posjeduje koliko trun oholosti.” Neki čovjek reče: “O Allahov Poslaniče, zaista čovjek voli da njegova odjeća i obuća bude lijepa.” – a potom Poslanik odgovori: “ إِنَّ اللهَ جَمِيلٌ يُحِبُّ الجَمَالَ Doista je Allah lijep i voli ljepotu; oholost je odbacivanje istine i ponižavanje ljudi.” Urednost muslimana mora se osjetiti na svakom mjestu i u odnosu prema drugim ljudima.

Uzvišeni Allahu, omili nam iman i učini nas od onih koji se mnogo kaju i puno čiste. Oprosti nam grijehe i nagradi dženneti- firdevsom. Amin!

Piše: Mensur Salkić

dzematosjek.ba