Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Bosna i Hercegovina između optimizma ili pesimizma

Bosna i Hercegovina između optimizma ili pesimizma

 Optimizam se, prema rječniku stranih riječi, filozofski definiše kao shvatanje koje sve stvari i događaje u svijetu promatra sa njihove najbolje strane, u ružičastoj boji, a nasuprot njemu, pesimizam se definiše kao pogled na svijet koji smatra da su ovaj svijet i život, u svojoj biti, nepopravljivo loši i da je, prema tome, bolje ne živjeti no ovako živjeti, odnosno sklonost da se sve gleda sa najgore (mračne) strane.

Nije objektivno posmatrati događaje u svijetu kroz ružičaste naočale, niti ostati slijep prema stvarnim problemima sa kojima se suočavamo. Isto tako, poteškoće na koje nailazimo u životnoj sredini nisu nešto nesavladivo i nešto pred čim treba pokleknuti, naprotiv, uz Allahovu pomoć nema nerješive nedaće niti pitanja na koje se ne može naći odgovor. Stoga, dolazimo do zaključka da je realizam, odnosno težnja da se stvari gledaju i prikazuju onakvim kakve one jesu ili kakve su u stvarnosti, zapravo put kojim trebamo hoditi, ne bježati od realnosti i nositi se sa problemima današnjice.

Naša domovina prema mnogim zvaničnim, statističkim podacima, predstavlja zemlju koja, realno gledano, ne nudi svijetlu budućnost mladima. Već je ustaljena floskula da nam je stopa nezaposlenosti jedna od najvećih u regionu, da mladi po završetku školovanja imaju osigurano mjesto samo na birou za zapošljavanje, a da su rijetki sretnici oni koji će moći odmah nakon školovanja svoja znanja primijeniti u praksi.

Prema broju nezaposlenih BiH se sa 47,3 posto nezaposlenih nalazi na visokom četvrtom mjestu u zemljama zapadnog Balkana. Svaka četvrta zaposlena mlada osoba radi na poslovima koji su u potpunosti različiti od usmjerenja vlastitog obrazovanja. Svaka druga mlada osoba u BiH koja je izašla iz formalnog obrazovnog sistema ostaje na nivou trogodišnjeg srednjeg obrazovanja ili niže. To znači da smo značajno ispod prosjeka EU-a kada je u pitanju udio osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom ili višim obrazovanjem. Svaka četvrta osoba u BiH prerano napušta obrazovni proces što je daleko iznad prosjeka većine evropskih zemalja, a finansijski problemi glavni su razlog za prekidanje obrazovanja.

Prema statističkim podacima “Wall Street Journal”-a BiH se nalazi na 103. mjestu u svijetu prema ekonomskim slobodama, kao najlošije plasirana od svih država regiona. Prema “Forbesovoj” listi najpogodnijih država za poslovanje, BiH zauzima 85. mjesto. Na svjetskoj listi korupcije koju temeljem statističkih podataka sačinjava “Transparency International” BiH se nalazi na 72. mjestu. Prema istraživanju časopisa “The Economist”, na listi “država u kojima je dobro biti rođen” BiH se, očito, smatra državom u kojoj je najbolje ne biti rođen – na listi, naime, uopšte nema naše domovine. Većina mladih vidi alternativu životu i radu u BiH u odlasku u inostranstvo, trbuhom za kruhom, što je u potpunosti rezultat racionalnog procjenjivanja o postojećim mogućnostima. Prema studiji koju je uradio UNDP, 62 posto mladih žele napustiti zemlju bar privremeno – ako im se ukaže prilika.

Poznata je uzrečica da svaka stvar ima svoje lice i naličje, jednu svijetlu i drugu, tamnu stranu, poput Mjeseca. Pa tako i Bosna i Hercegovina. Sagledajmo svijetlu stranu naše voljene domovine. Možda nemamo idealne socijalne uslove za život ali imamo ogromna prirodna bogatstva. Voda je postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i “nafta 21. vijeka”. Prema nekim procjenama, u budućnosti bi se mogli voditi i ratovi zbog voda i vodnih resursa,a upravo je Bosna i Hercegovina najbogatija vodom u regiji. Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika. BiH je sa 9,461 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi. BiH je po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države. Prema rezultatima istraživanja koje je provela Svjetska banka (WB) za 2012. godinu u oblasti šumskih resursa, Bosna i Hercegovina je šumom najbogatija od svih zemalja regiona jugoistočne Evrope. Naime, oko 43 posto teritorija BiH je prekriveno šumama, odnosno skoro polovica naše zemlje je “obojena u zeleno.” Rudna bogatstva oduvijek su bila veliki potencijal naše zemlje – ugljen, željezo, boksit, mangan, drvo, bakar, krom, cink. Na nama je da u budućnosti ova bogatstva iskoristimo na pravi način. Turizam u Bosni i Hercegovini je brzorastući sektor koji u posljednje vrijeme čini važan dio u ekonomiji države. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina će imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirani period između 1995. i 2020. Kao jedan od pozitivnih primjera navodim i izuzetno efikasno funkcioniranje Centralne banke BiH, za koju se kaže da je u vrlo kratkom periodu uspjela stabilizirati monetarni sistem naše zemlje. Takođe, bitno je istaknuti da nije mali broj mladih koji su zahvaljujući svojoj inovativnosti, domišljatosti i upornosti uspjeli postati ugledi poduzetnici.

Božiji Poslanik, a.s., je rekao: „Gledaj onog ko je ispod tebe, a nemoj gledati u onog ko je iznad tebe.“

Svjesni smo da Evropa pruža bolje uslove za život, ali pogledajmo malo u one koji su daleko iza nas. Podaci govore da 28 miliona djece u Africi nema svoju školu, učionicu, knjigu.  U Africi, Aziji i Latinskoj Americi, oko 500 miliona ljudi živi u, kako to svjetska banka naziva, potpunom siromaštvu. Polovica od sve djece ispod 5 godina u južnoj Aziji i Podsaharskoj Africi je pothranjeno. U Etiopiji glad ugrožava 13,7, a u Ugandi dva miliona ljudi. Nezaposlenost u Zimbabveu iznosi 80 posto.

Ako želimo biti objektivni i racionalno sagledamo navedene podatke vidimo da prilike u našoj domovini i nisu surove u odnosu na druge dijelove svijeta. Problema ima i oni su evidentni, ali, kao što je u uvodnom dijelu kazano, nema problema koji se ne može riješiti ako ima dovoljno volje i želje za njegovo rješavanje. Rješnje nije u pesimizmu. Nije dovoljno, a to svjesni znaju, samo stajati u blatu i gledati u zvijezde. Moramo se boriti i savladati sve prepreke. Potrebno je raditi i dati svoj maksimum, zatim, osloniti se jedni na druge i uz Allahovu pomoć stvarati preduslove za svjetliju budućnost!

Za kraj jedna izjava prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića, može poslužiti kao zoran primjer koji nas treba potaknuti na vlastito preispitivanje i davanje odgovora na pitanje šta smo mi, svako od nas pojedinačno, učinili ili činimo da nam budućnost bude ljepša:  „Svi treba da se upitamo šta smo učinili da ova zemlja bude jača, bolja i po mjeri svih njenih građana.“

Za Akos.ba piše: Rabija Arifović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top