Ekonomija

BH Pošta širi poslovanje na bankarsko tržište

 Nadzorni odbor Javnog preduzeća BH Pošta nedavno je na osnovu prethodne saglasnosti Vlade FBiH za novog generalnog direktora te institucije imenovao Mirsada Mujića.

U razgovoru za Klix.ba Mujić govori o novim izazovima sa kojima se suočava preduzeće BH Pošta usljed sve veće konkurencije digitalnih tehnologija, planovima za budućnost, najvećim problemima, odnosima sa klijentima i brojnim drugim temama.

 BH Pošta definitivno je jedna od najrespektabilnijih kompanija, barem kada je u pitanju finansijska stabilnost i poslovanje. Ipak, u okrutnom svijetu kapitalizma da bi neko preduzeće ostalo konkurentno konstantno mora raditi na poboljšanju svoje ponude.

“Prema pokazateljima poslovanja za 2015. godinu, evidentan je napor koji je uložen u pogledu smanjenja troškova poslovanja, što je u značajnoj mjeri utjecalo i na poslovni rezultat koji je bio bolji u odnosu na 2014. godinu. U pogledu upravljanja finansijskim sredstvima, prostor za unapređenje se ogleda u boljem upravljanju raspoloživim sredstvima u dijelu praćenja kursnih razlika dolara, gdje se fluktuacije kursa mogu iskoristiti za postizanje boljih koeficijenata iskoristivosti slobodnih sredstava. Drugi segment u kojem su moguća dalja unapređenja je optimizacija troškova bankarskih transakcija, kroz mogućnosti objedinjavanja troškova i njihovog smanjenja u konačnici”, istakao je Mujić.

Savremene tehnologije kao konkurencija tradicionalnoj pošti

S obzirom na sve intenzivniji razvoj digitalnih tehnologija jasno je da tradicionalni način funkcionisanja Pošte nije održiv bez određenog plana unapređenja poslovanja u segmentu adekvatne ponude za klijente, koja će konkurisati savremenim tehnologijama.

“Razvoj digitalnih tehnologija u svakom slučaju ima značajan utjecaj na smanjenje broja tradicionalnih poštanskih usluga, a koje čine jedan od osnovnih izvora prihoda ovog preduzeća. Kao odgovor na nove izazove JP BH Pošta svakodnevno radi na pripremi određenih projekata, koji će uveliko doprinijeti očuvanju liderske pozicije na tržištu poštanskih usluga u Bosni i Hercegovini.
U pogledu digitalne tehnologije izradili smo i pripremili projekat PKI – infrastrukture javnog ključa, za koji se očekuje da će nadomjestiti prihode tradicionalnih poštanskih usluga. U većini zemalja u okruženju, pošti je povjerena uloga certifikacijskog tijela za izdavanje digitalnih certifikata, koji se koriste za potpisivanje elektronskih dokumenata”, ističe direktor Mujić.

Pored toga iz preduzeća BH Pošta naglašavaju da postoji ideja ulaska na finansijsko tržište na način kako je to realizovano u većini evropskih zemalja. Također, tu je i osnov i potencijal za pružanje logističkih usluga, što podrazumijeva i unutrašnju reorganizaciju preduzeća, a koliko će BH Pošta uspjeti u tome ostaje da se vidi.

Kao i u nekim drugim djelatnostima jedan od najvećih problema preduzeća BH Pošta je postojanje velikog broja nelegalnih firmi koje narušavaju poslovanje tog javnog preduzeća.

“Od otežavajućih okolnosti trenutno podvlačim neuređenost tržišta poštanskih usluga, u smislu velikog broja nelegalnih i neovlaštenih davalaca univerzalnih pa čak i rezerevisanih poštanskih usluga, kao i nepostojanje zakonom utvrđenih pravnih mehanizama za zaštitu isključivog prava javnih poštanskih operatora na pružanje rezervisanih poštanskih usluga. Prisutno je, također i ograničavanje prava javnih poštanskih operatora za pružanje usluga ‘isplate na kućnu adresu’ ili prijem uplata od pravnih lica. Pored svega navedenog, posebno stavljam akcenat na propisivanje nepovoljnih uvjeta drugim zakonskim i podzakonskim aktima u odnosu na druga pravna lica koja vrše iste usluge kao JP BH POŠTA, poput banaka, zavoda i sl.

U finansijskom smislu, jednu od osnovnih otežavajućih okolnosti predstavlja realizacija nastalih potraživanja te akcenat na njihovom smanjenju, kako bi se ta sredstva mogla ciklično plasirati kroz aktivnosti koje trebaju da daju nove prihode. Osim potraživanja, mislim da je potrebno da spomenem i segment mjenjačkih poslova po osnovu kojeg BH Pošta ostvaruje značajan prihod, a koji opet nije dovoljno razvijen. Naime, prateći turistički razvoj u BiH, koji bilježi stalni porast u proteklih nekoliko godina, zaključak je da se moramo posvetiti modernizaciji ovog dijela poslovanja i drugačijem pristupu pružanja usluga korisnicima. Naravno, ovaj dio unapređenja usluge zahtijeva multidisciplinarni pristup razvoju novih i redizajnu postojećih usluga, koje moraju biti propraćene adekvatnom i fokusiranom marketinškom podrškom”, ističe Mujić u razgovoru za Klix.ba.

Građani se najviše žale na brzinu dostave pošiljki

Pošta je nekada bila simbol tradicionalne komunikacije slanjem neizostavnih čestitki i razglednica, što je pojavom digitalne tehnologije gotovo u potpunosti minimizirano. Međutim, iz preduzeća BH Pošta naglašavaju kako je bez obzira na sve BiH u tom segmentu ravnopravna sa zemljama regiona.

Direktor Mujić naglašava da je prioritet u narednom periodu ulazak BH Pošte na bankarsko tržište kroz ponudu modernih bankarskih usluga koristeći svoju široku poštansku mrežu, čime bi se stvorili novi prihodi, ali i smanjili vlastiti troškovi.

“Svoju perspektivu ćemo graditi na temeljima strateških ciljeva Svjetskog poštanskog saveza te na direktivama Evropske komisije o razvoju poštanskog saobraćaja, a jedan od ciljeva je definitivno ulazak na bankarsko tržište”, kazao je Mujić.

Uprkos svim prednostima i pogodnostima korisnici usluga BH Pošte nezadovoljni su određenim segmentima rada, a prije svega brzinom dostave pošiljke.

“Najčešće reklamacije korisnika odnose se na brzinu prijenosa pošiljki iz međunarodnog poštanskog prometa. Riječ je o pošiljkama koje se naručuju putem interneta, te su često poslane kao obične pismonosne pošiljke koje se ne mogu pratiti, ali i kada se iz zemlje porijekla pošalju kao knjižene poštanske pošiljke (npr. preporučene), vrijeme prijenosa i uručenja nije ničim garantovano i mi kao poštanska uprava u zemlji prispjeća nikako ne možemo utjecati na brzinu prijenosa pošiljke iz zemlje porijekla”, objašnjava Mujić.

Preduzeće BH Pošta trenutno ima 2.300 zaposlenih i posluje u sedam kantona u FBiH i Brčko Distriktu.

klix.ba

Povezani članci