Bermin Meškić bošnjački član Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske za Akos.ba: Jačajte sebe i svoju zajednicu

Bošnjačka nacionalna manjina na teritoriji Republike Hrvatske je jedna od najbolje integrisanih zajednica. U prilog ovoj konstantaciji govori i činjenica o velikom broju Bošnjaka koji su stali u odbranu Republike Hrvatske, tokom agresije 1991. godine. O tome kako danas živi bošnjačka nacionalna manjina u Hrvatskoj, njenoj povezanosti sa maticom Bosnom i Hercegovinom, te ostalim bitnim pitanjima razgovarali smo sa magistrom prava Berminom Meškićem. Bermin je također i novoimenovani bošnjački član Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Za Akos.ba razgovarao: Admir Lisica

Akos.ba: Činjenica je da u Hrvatskoj živi veliki broj Bošnjaka, te da su oni veoma dobro integrirani u hrvatsko društvo. Da li su Bošnjaci u Hrvatskoj svjesni svoje nacionalne pripadnosti dovoljno?

Bermin Meškić: Bošnjaka u Hrvatskoj, prema zadnjem službenom Popisu stanovništva iz 2011. godine, ima 31.479 ili 0,73% u ukupnom stanovništvu. Osobno mislim da nas ima dosta više.  Muslimana uopće je evidentirano 62.977 ili 1,47 posto, dok je Hrvata islamske vjeroispovijesti 9.647. Većinom su to osobe koje svoje porijeklo vuku iz BiH i koje su se asimilirale u hrvatsko društvo. Imamo i grupu Muslimana s veliko M, kojih je evidentirano 7.558. Nacionalno se izjašnjavaju kao Muslimani, dakle nisu uopće nacionalno sviješteni. Takvima je važno biti musliman, ali s takvim određenjem njihova prava nitko ne štiti jer ne spadaju niti u jedan narod.  Iz naprijed rečenog stvari su jasne. Postoje Bošnjaci koji su itekako svjesni svoje pripadnosti. Postoje i oni koji su se u potpunosti asimilirali u hrvatsko društvo. Nažalost, to su prirodne pojave. Događa se život. Asimilaciju ne možemo zaustaviti, možemo je samo usporiti.

Akos.ba: Da li su Bošnjaci u Hrvatskoj, posebno se to odnosi na mlade zainteresirani za dešavanja u svojoj matici Bosni i Hercegovini?

Bermin Meškić: Iz mog iskustva, posebice mlađa generacija Bošnjaka je jako zainteresirana za događanja u Bosni i Hercegovini. Vidljiv je taj element ponosa pripadanja bošnjačkom korpusu. Itekako smo svjesni činjenice da smo mi ili naši pretci, neki prije neki kasnije, došli iz Bosne u Hrvatsku i da smo neodvojivo povezani sa svojom maticom. Također, dešavanja u BiH se direktno reflektiraju na našu nacionalnu manjinu u RH, tako da pozorno pratimo dešavanja u BiH.

Akos.ba: Kakav uticaj na Bošnjake imaju izjave predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, te da li takvi istupi ruše odnose između Hrvata i Bošnjaka unutar Hrvatske?

Bermin Meškić: U posljednje vrijeme u medijskom prostoru u Republici Hrvatskoj svjedočili smo raznim istupima koji narušavaju odnose Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naravno da se državni, institucionalni odnosi reflektiraju na same građane. Mišljenja smo da su ti istupi u funkciji ostvarivanja određenih političkih ciljeva, koji građanima ne nose ništa dobroga. Svakako da bi se politički akteri u RH morali jasno distancirati od ovakvog diskursa kojim se dižu tenzije i narušavaju odnosi.

Akos.ba: Da li su bošnjačka udruženja na teritoriji Hrvatske u međusobnoj koordinaciji, te da li se može reći o eventualnom jedinstvu Bošnjaka u Hrvatskoj?

Bermin Meškić: Kada pogledam hrvatsku političku scenu, Bošnjaka ima jako malo.  Mišljenja sam da nismo napravili taj krucijalni i dodatni iskorak u nacionalnom osvješćivanju i jačem jedinstvu u našim redovima. Nemamo jasnu zajedničku platformu djelovanja. Nema sinergijskog djelovanja. Nismo naučeni surađivati i komunicirati. Međutim, polako ali sigurno dolazi do smjene generacija, novim mladim i obrazovanim Bošnjacima, u koje osobno polažem puno nade.

Akos.ba: Jesu li Bošnjaci ravnopravni u Hrvatskoj?

Bermin Meškić: U vjerskom smislu su Bošnjaci jako zadovoljni. U smislu političkog predstavljanja Bošnjaka u Hrvatskoj, ne stojimo dobro. Naprosto, trenutno nemamo čovjeka koji će artikulirati naše stavove tamo gdje je važno. Kada politički ne vrijedite, kada niste zatupljeni onda je jako teško gurati određene stvari od našeg zajedničkog dobra.

Na primjer, Vlada Republike Hrvatske je nedavno donijela Operativne programe za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020. g. Tu smo bili potpuno isključeni. Nismo mogli utjecati. Zašto? Nismo politički zastupljeni te nemamo prilike lobirati. Nemamo svog saborskog zastupnika čiji bi zadatak bio takvo što.

Nedavno su se pojavili također i određeni natpisi gdje se otvoreno traži smanjivanje prava nacionalnih manjina, posebice način biranja saborskih zastupnika iz reda nacionalnih manjina u Hrvatski sabor. Tada će biti upitno da li ćemo uopće moći imati svoga predstavnika. Što će biti s time ostaje da se vidi. Što želim reći? Ravnopravnost trebate zaslužiti i boriti se. Nitko vam ništa neće dati sam po sebi.

Akos.ba: Rijeka, Pula, Dubrovnik i Zagreb se izdvajaju po broju Bošnjaka, u kojem od ovih gradova se najviše osjeti uticaj Bošnjaka na Hrvatsku svakodnevnicu?

Bermin Meškić: Teško mi je to reći. Ali po mojem viđenju, Bošnjaci u Istri su jako prisutni i samim time vidljivi u društvu. Dosta se projekata realizira projekata i to je dobro. Naravno, glavni grad opet sa sobom nosi određenu  koncentraciju visoko obrazovanih Bošnjaka koji se trude i pokušavaju utjecati na društvene procese.

Akos.ba: Prije nekoliko dana Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba objavilo je informaciju da je odobrena provedba nastavnog plana i programa na bosanskom jeziku u Republici Hrvatskoj. Možete li nam nešto više reći o ovoj veoma pozitivnoj vijesti?

Bermin Meškić: Na osnovu prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina pripadnicima nacionalnih manjina omogućen je odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu. Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba u okviru svog programa rada 2011. godine pokrenulo je pripremu i organizaciju nastave za obrazovanje učenika pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama prema Nastavnom planu i programu bosanskog jezika i kulture (model C).

Nakon što je Nastavni program usklađen prema pravilima struke i sadrži sve potrebne elemente, Agencija za odgoj i obrazovanje je dala pozitivno stručno mišljene te je sukladno tome Nastavni program bosanskog jezika i kulture (model C) za obrazovanje učenika pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj postao temeljni dokument za postupak provedbe programa u sklopu predmeta pod nazivom Bosanski jezik i kultura prema Modelu C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina.

Shodno svemu navedenom, ostaje da se vidi koliko će biti zainteresiranih učenika osnovnih i srednjih škola i njihovih roditelja da u matičnim školama izvrše prijavu i tom prilikom ispune anketni obrazac i daju pristanak o sudjelovanju učenika u ovom programu. Također, u RH postoji deficit predavača (učitelji, nastavnici) koji pored pedagoških kompetencija moraju vladati bosanskim jezikom i poznavati kulturu bošnjačke nacionalne manjine. Nadamo se da će Bošnjaci u RH uspjeti konzumirati ovo pravo u punini.

Akos.ba: Vaša poruka za čitaoce portala Akos.ba?

Bermin Meškić: Kada pogledam historijat i presjek odnosa u Bosni i Hercegovini jasno se vide određeni trendovi. Postoje konstantne tendencije kojima se ugrožava sigurnost države BiH, ali i cijele regije. Također, mnoge stvari su se zakomplicirale u posljednje vrijeme. Imamo na djelu konstantno nijekanje države i državnosti Bosne i Hercegovine… To će se i nastaviti možda jačom žestinom nego do sada. Sva ta stremljenja imaju za cilj da se Bošnjaci umore i da dignu ruke od svoje države. Međutim, to se neće, ako Bog da, dogoditi.

Ključna poruka mojim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini je da nitko nikad nije opstao na moći drugoga, već na svojoj vlastitoj. Jačajte sebe. Jačajte zajednicu.

Akos.ba