Balkansko udruženje muslimana potrošača pomaže potrošačima muslimaniman VIDEO
Potrošačima predstavlja problem to što se u pojedinim namirnicama nalaze sastojci koji nisu navedeni u deklaraciji.
{youtube}8nRqMAhRhZ8{/youtube}
Potrošači u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima ili ih uopšte ne poznaju, jer se Zakon o zaštiti potrošača, donesen 2006. godine, u praksi ne primjenjuje dosljedno.
U specifičnoj situaciji su ljudi koji iz vjerskih, ali i zdravstvenih razloga posebno paze kakvu hranu konzumiraju, pa je zbog toga u Sarajevu osnovano Balkansko udruženje muslimana potrošača (BUMP).
Sve češća pojava neispravnih namirnica na tržištu otvara pitanja poput: kakvu hranu jedemo i šta pijemo?
U svemu tome, muslimanima potrošačima dodatni problem predstavlja to što se u pojedinim namirnicama nalaze sastojci koji nisu navedeni u deklaraciji, kao što su npr. aditivi svinjskog porijekla.
„Certifikat na nekom proizvodu govori mi donekle o kvalitetu tog proizvoda, ali ne i u potpunosti. Generalno, ukoliko uzmem proizvod sa halal certifikatom, znam da on ne sadrži ni alkohol, ni svinjske masti, ni genetski modificirane organizme, što je meni dovoljna informacija da konzumiram takav proizvod“, smatra Alma Muminović, stanovnica Sarajeva.
Sofisticirane potrošačke navike
Na policama trgovačkih lanaca, neovisno jeste li u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Skoplju, Podgorici ili Prištini, prisutan je veliki broj istih proizvoda.
Muslimani koji žive na tom području, čine značajan postotak potrošača i neophodno je znati njihove potrebe, kažu u BUMP-u
„Bosanskohercegovački i balkanski muslimani imaju sofisticirane potrošačke navike. Ono što želimo je da im pomognemo u rasuđivanju u trenutku kada dođu do trgovačke police. Postoji ogroman broj proizvoda koji su u tzv. sivoj zoni, gdje po samoj prirodi proizvoda ne možete pretpostaviti da on ima supstance koje nisu u skladu sa našim vjerovanjem“, navodi Amel Kovačević iz BUMP-a i dodaje:
„Živimo u potrošačkom društvu gdje profit diktira ponašanja korporativnog sektora. Stoga želimo da pomognemo korporacijama koje imaju namjeru da nude svoje usluge na balkanskom tržištu u razumijevanju potreba jednog značajnog segmeta potrošača“.
Prava konzumenata
„Putem pravilnika je dozvoljeno da u proizvod možete staviti neku supstancu, ali nije navedeno šta nije dozvoljeno. Oni koji žele da to zloupotrijebe, u minimalnom procentu stave neki dodatak. Halal proizvodi su tu vrlo jasni! I to nam je dobar nauk za izradu pravilnika“, objašnjava Hakija Porobić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.
Značajna je i saradnja s Agencijom za certificiranje halal kvalitete iz koje poručuju kako „konzumenti očekuju da dobiju ono što traže i pri tome su u najtežoj situaciji“.
„Sâm pojedinac teško može uraditi bilo šta da bi promijenio sistem. Bez promjene sistema, konzumenti ne mogu očekivati da će industrija u potpunosti razumjeti sve što njima treba“, kaže Amir Sakić iz te agencije.
„Uloga agencije je da osigura sve preuvjete da svi oni proizvodi koji su certificirani i deklarirani kao halal i plasiraju se kao takvi na tržište BiH, istovremeno zadovolje sve što je potrebno da se kao halal proizvodi mogu plasirati na tržišta islamskih i muslimanskih zemalja bez bilo kakvih dodatnih kontrola“, dodaje Sakić.
Razvoj halal industrije
Halal industrija u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, kontinuirano se razvija, javlja Al Jazeerin reporter Sanel Kajan, objašnjavajući:
„Halal hrana je zdrava i nije namijenjena samo muslimanima. Preporučuje je i Svjetska zdravstvena organizacija. Neki halal hranu nazivaju ekološkom i organskom. Ona ne smije biti svinjskog porijekla, ne smije biti od životinja koje su uginule, sadržavati emulgatore, pojačivače okusa i krv“.
U Bosni i Hercegovini halal certifikat imaju 52 kompanije koje na tržište plasiraju blizu 3.000 različitih proizvoda.
Globalno tržište halal proizvoda i usluga procijenjeno je na 2.770 milijardi američkih dolara i raste, a najmanje 38 miliona potrošača koji preferiraju halal proizvode i usluge živi u Evropi.
Izvor: Al Jazeera
