Bajka nadomak Bihaća: Japodski otoci primjer uspješne bh. turističke priče
Turizam u BiH iz godine u godinu bilježi konstantni rast, to je i razlog zbog čega dolazi do otvaranja sve većeg broja hotela, motela ali i onih malih turističkih obrta koji kroz izgradnju eko turističkih sela prikazuju kulturu i tradiciju naših naroda i prezentiraju je turistima kroz svoje ponude i proizvode.
Jedno takvo mjesto nalazi se nadomak Bihaća na rijeci Uni i njenih pet otočića kroz koje ona protiče, stvarajući kaskade i razbijajući sedrene barijere svojim tokom. Riječ je o Japodskim otocima.
Otoci su novija turistička destinacija u naselju Račić, koja je jedinstvena jer kroz svoju ponudu baštini tradiciju Japoda, najstarijeg Ilirskog plemena čiji su ostaci pronađeni na ovim područjima.
Armin Amidžić, vlasnik Japodskih otoka za Akta.ba je govorio o razvoju turističkog centra koji je u USK-u pravi primjer uspješne turističke priče.
“Japodski otoci su samo po sebi postali turistička destinacija. Ljudi koji su redovno dolazili na Unu, Štrbački buk i u lokalna eko sela željeli su da posjete i naše Japodske otoke. U tome smo prepoznali veliku priliku za razvoj. Mi smo se kroz sami početak usmjerili na priču o Japodima i u budućnosti želimo da ona bude usmjerena na gradnju i približavanje gostima one naše kulture i historije koja je stara preko 2000 godina. Sve te historijske činjenice su ono što nam u narednom period može biti dobra prilika za izgradnju još bolje turističke promocije”, govori Amidžić.
OTVORENI ZA POSJETIOCE
Japodski otoci su u julu ove godine po prvi put otvorili vrata za sve posjetioce. Prije toga radili su samo za ugovorene turističke grupe i posjete.
Ovaj svojevrsni turistički centar graniči sa nacionalnim parkom Una, posjeduje uređeni parking, restoran, u svom krugu posjeduju i mjesto za logorsku vatru, beach bar ali i mjesto za kampiranje od skoro 20.000 m2. Posebna atrakcija je kućica na drvetu, koju su izgradili za smještaj gostiju sa pogledom na Unu.
“Cilj nam je da ponudu Nacionalnog parka Una zaokružimo kulturno – historijski, ali i arehološki. Ono po čemu smo posebni jeste sama lokacija i naš najveći zadatak je da ne narušimo tu prirodnu ravnotežu. Pored Japoda našu priču vodimo i kroz razvoj onih dijelova koji predstavljaju ovaj naš kraj a nisu dovoljno zastupljeni”, kaže Amidžić.
Trenutno im je najveća želja i dugoročni projekat, da urade rekonstrukciju jednog japodskog naselja, nešto kao muzej na otvorenom, gdje će se ljudi moći upoznati sa kulturom Japoda, artefaktima njihovog oruđa, oružja ali i običajima.
U planu je postavljanje i nekadašnjih autentičnih sojenica, starih mlinova i vodenica.
PRVI TURISTIČKI KLASTER UNA
Japodski otoci, koje čini pet najljepših otoka na rijeci Uni, pravno su registrirani 2008. godine, a od nedavno su i dio prvog Klastera Una, koji je na jedno mjesto okupio sve male turističke poduzetnike u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF organizirala je u martu u Bihaću osnivačku Skupštinu Klastera za razvoj održivog turizma Una koji se realizira u okviru provođenja regionalnog projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude”. Bio je to rezultat trogodišnje suradnje između lokalne zajednice, pružatelja turističkih i sportskih udruženja.
Klaster je prije svega osmišljen kako bi pomogao lokalnim poduzećima i turističkim subjektima da iskorite ekonomske mogućnosti koje donosi povećanje turizma u Nacionalnom parku Una, a osnovan je u okviru WWF-ova programa “Zaštićena područja za prirodu i ljude”.
Amidžić kaže da im je ulazak u Klaster i njegovo osnivanje, donijelo dosta veće mogućnosti za bolji razvoj turističke ponude i kapaciteta na području USK-a.
“Do osnivanja i registracije Japodskih otoka radio sam kao skiper na rijeci Uni i sav se turizam u tom dijelu svodio na način da su pružali usluge raftinga i jednodnevnih izleta, a ukoliko su to bili izleti sa noćenjem, turiste smo morali smještati u vikendice koje nisu registrirane za obavljanje takvih djelatnosti. Sada nako mnogo truda i rada, mogu reću da se dosta toga promijenilo ali da proces i dalje traje. Ponuda je sada dosta proširana i došlo se do faze kada se ona mora profesionalizirati i širiti, i upravo NP Una možemo zahvaliti na tome. U nedostatku postojanja nekog tijela i organa koji je na nivou grada Bihaća važna je sama priča oko formiranja Klastera Une kroz koji mi možemo iskazati naše zahtjeve, potrebe i problem u našoj turističkoj ponudi”, rekao je Amidžić.
Postoji jako puno pružatelja turističkih usluga uz rijeku Unu koji imaju izvanrednu ponudu, objašnjava Amidžić, a jedna pozitivna stvar koja je doprinjela stvaranju dobrih i pozitivnih turističkih priča i uvezivanje istih pod jedan krov, jeste upravo stvaranje Klastera na području USK-a.
“Odluka da osnujemo svoj Klaster ujedno nam je bila i najveća prepreka za njegovo osnivanje. Kada smo konačno odlučili ujedno smo srušili i sve prepreke koje su bile pred nama. Sada smo svjesni da nam na putu ne postoji niti jedna prepreka koju upornošću ne bismo mogli preći”, govori Amidžić.
2008. godine osnovan je Nacionalni park Una koji je na neki način zaokružio dotadašnju turističku ponudu, koja se svodila na organizaciju nekoliko rafting tura, nakon čega je počeo da prima usluge tačnije ponudu od svih onih koji su do tada promovisali turizam kroz razne sadržaje. Sada je ta ponuda mnogo bogatija, a Japodski otoci su dio nje.
“Japodski otoci dio su Nacionalnog parka Una, dio Klastera ali su opet posve zasebni. Kroz svoju ponudu i sadržaje koje ćemo u narednom period promovisati, a uz pomoć svih koji su uključeni u turizam, unaprijediti ćemo cjelokupnu turističku ponudu našeg kantona a tako i zemlje”, rekao je Amidžić.
