
El-Halik: Stvoritelj. Allah je opisan kao Stvoritelj svega što postoji. On je taj koji oblikuje i stvara sve stvari, uključujući ljudska bića, životinje i cijeli svemir. Allah oblikuje ljudske osobine koje čine svako ljudsko biće jedinstvenim.
Od arapskog korijena kha-lam-qaf (خ ل ق), koji ima sljedeće klasične arapske konotacije: tačno izmjeriti, odrediti odgovarajuću mjeru ili proporciju za nešto, proporcionalno jednu stvar prema drugoj, stvoriti nešto na osnovu obrasca ili modela koji je neko osmislio, dovesti stvar u postojanje iz nepostojanja.
Allah je Stvoritelj koji stalno stvara, bez prestanka, svakim trenutkom života.
Osoba koja svoje srce otvori manifestiranju Božijega imena “Stvoritelj”, u sebi će prepoznati tragove Njegovoga stvaranja, sebe će potpuno spoznati, i kroz tragove Božijega stvaranja koje spozna u sebi, spoznat će, makar i djelimično, svoga Gospodara. Vezanje za ovo Božije Ime (te‘alluk) dešava se kroz čovjekovu spoznaju svoje ovisnosti o Božijoj pomoći i Božijemu daru uvođenja u egzistenciju. Koliko se god čovjek osjećao sâm, treba shvatiti, treba sebi predočiti, da ga se uzvišeni Allah “sjetio”, da mu je podario dar bivanja, te da prati i motri svaki njegov pokret, da čeka da čovjek učini korak prema Njemu. Spoznaja ovoga Božijega Imena (tehakkuk) dešava se kada čovjek spozna da je uzvišeni Allah prvo odredio stvari – šta su one, kakve su, kada će nastati, kada će se pojaviti, kako će živjeti, kada će ih nestati, kada će biti proživljene, kakav će im biti kraj; a potom je biti (‘ajn) svake stvari podario život, egzistenciju (vudžūd).
-Kad Allah rekne: “O Isa, sine Merjemin, sjeti se blagodati Moje prema tebi i majci tvojoj: kada sam te Džibrilom pomogao pa si s ljudima, u bešici i kao zreo muž, razgovarao; i kad sam te pismenosti i mudrosti, i Tevratu i Indžilu naučio: i kada si, voljom Mojom, od blata nešto poput ptice napravio (tahluku) i u nju dahnuo i kada je ona, voljom Mojom, postala ptica;…”(Mā’ida, 110.)