Abeceda islamskog bankarstva: Internet sergija

To je alternativni oblik finansiranja i spada u tzv. crowdsourcing. Crowdsourcing je model u kojem pojedinci ili organizacije dobivaju robu i usluge, uključujući ideje ili finansije, iz velike, relativno otvorene i često brzo razvijajuće skupine korisnika interneta; ona dijeli rad između sudionika kako bi se postigao kumulativni rezultat. To je džemat na webu koji radi nešto korisno. Primjer je Wikipedia.

Niz različitih termina se pojavio, obično dodajući odgovarajuće nastavke na korijen crowd: „crowdsolving“ – zajedničko rješavanje određenog problema; „crowdsearching“ – zajedničko traganje za osobama, kućnim ljubimcima, izgubljenim stvarima…  Internet zajednica je shvatila moć džematskog rada i napravila odgovarajuće platforme da tu moć iskoristi. Postoji slučaj kad se skupina 2015. godine organizirala kako bi razotkrila igrače koji varaju u bridžu, što je uzrokovalo povlačenje timova iz Izraela, Monaka i Njemačke sa natjecanja.

Crowdfunding

Dakle, kada neka kompanija ili organizacija prikuplja novac, u pitanju je crowdfunding kao oblik crowdsourcinga. Crowdfunding možemo slobodno narodski prevesti kao „Internet sergija“. Procjenjuje se da je u 2015. godini putem „Internet sergija“ za projekte prikupljeno preko 34 milijarde dolara u svijetu.

Ovaj moderni model finansiranja temelji se na tri vrste sudionika: inicijator projekta koji predlaže ideju ili projekt koji će se finansirati;  pojedinci ili grupe koji (finansijski) podržavaju tu ideju i internet platforma koja povezuje prve dvije vrste učesnika. Crowdfunding je do sada korišten za finansiranje širokog spektra profitabilnih poduzetničkih poduhvata iz različitih oblasti.

Vrste i primjena

Dvije osnovne vrste crowdfundinga su crowdfunding na temelju nagrada i crowdfunding na temelju učešća u kapitalu. Kod prve vrste, poduzetnici prodaju proizvod ili uslugu unaprijed i novac koriste za pokretanje poslovnog koncepta bez nastanka duga ili žrtvovanja kapitala kompanije. Kod druge vrste, finansijeri faktički postaju suvlasnici kompanije kroz učešće u kapitalu. Ovome možemo dodati i crowdfunding na bazi donacija – kolektivni napor skupine pojedinaca da pomognu određene humanitarne projekte, kao i niz drugih vrsta crowdfundinga.

Savremeni crowdfunding se na početku koristio kao potencijalni mehanizam finansiranja kreativnih poslova kao što su pisanje blogova i novinarstvo, muzika, snimanje filmova ali i finansiranje startup kompanija. Danas su se pojavile posebne crowdfunding platforme za finansiranje projekata ili startupa iz oblasti poljoprivrede, izgradnje nekretnina, nauke i sl.

Islamski crowdfunding

Posljednjih nekoliko godina pojavile su se i posebne islamic crowdfunding platforme koje koriste internet za prikupljanje sredstava za različite projekte. Iako je koncept crowdfundinga uglavnom halal, ove platforme vode računa da projekti koji se finansiraju budu halal, ali i da način finansiranja bude u skladu sa principima islamskih finansija. Svjetska banka je objavila da islamski crowdfunding ima snažan potencijal da bude pokretač promjena u islamskom finansijskom sistemu.

Islamic crowdfunding koristi mudarebu kao ugovor na bazi kojeg prikuplja sredstva, odnosno finansira poduzetnika (mudariba). Kod ovakvog finansiranja, investitori nemaju prava odlučivanja u kompaniji ali imaju pravo na udio u profitu. U prethodnom slučaju govorimo o equity-based finansiranju, odnosno o učešću u kapitalu ali bez prava glasa. Finansiranje bazirano na donacijama još je lakše.

Nije teško uvidjeti islamske principe u crowdfundingu. Važno je samo te principe staviti u savremeni kontekst, odnosno upotrijebiti tehnologiju koju danas imamo na raspolaganju za realiziranje novih vakufa, finansiranje profitno-orijentisanih kompanija i društveno korisnih projekata.

Piše: mr. Admir Mešković

Akos.ba