Abdulahu Sidranu dodijeljena Povelja “Muhamed Hevai Uskufi” za životno djelo

Povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika Medžlis Islamske zajednice Tuzla, u saradnji sa Behram-begovom medresom u Tuzli, Bibliotekom „Behram-beg“, Institutom za društvena i religijska istraživanja i BZK „Preporod“ TK u srijedu 19. februara u Velikoj Sali Bosanskog kulturnog centra Tuzla organizirao je predavanje na temu “Bosanski jezik – pitanje identiteta”, na kojem je predavač bio akademik Abdulah Sidran.

U sklopu programa akademiku Sidranu je dodijeljena Povelja “Muhamed Hevai Uskufi” za životno djelo.

Glavni imam Medžlisa Tuzla hafiz Ahmed-ef. Huskanović obratio se riječima dobrodošlice, zahvalivši se svima koji su, zajedno sa Medžlisom, uzeli učešće u ovom programu. Hafiz Huskanović se prisjetio donošenja Odluke o dodjeli Povelje „Muhamed Hevai Uskufi” koju je nazvao vizionarskom, podsjetivši sve prisutne da je Povelja ustanovljena 2010. godine, prije nego se na području Bosne i Hercegvoine počelo sa negiranjem bosanskog jezika.

Akademiku Sidranu Povelju „Muhamed Hevai Uskufi” za životno djelo i nagradu uručili su predsjednik Medžlisa Tuzla prof. dr. Amir Karić i glavni imam hafiz Ahmed-ef. Huskanović.

U svojoj besjedi akademik Sidran je govorio o jeziku, domovini i svemu onome što je aktuelno i dominantno u vezi istih u vremenu u kojem živimo i djelujemo.

 “Borba za jezik bi se morala voditi na pametniji, mudriji način – vizionarski, sa ljudima koji razumiju materiju. Nama nema nikakvog smisla raspravljati se sa protivnikom.(…) Spasavati jezik je trebalo prije 50 godina, kada su kod nas počeli programi, crtani filmovi i dječiji obrazovni programi u kojima je sinhronizacija bila beogradska ili zagrebačka. Mi, ni danas, nemamo studija za sinhronizaciju najgledanijih programa, a to su dječiji programi“ – dodao  je Sidran.

Sidran je podsjetio na važne činjenice glede bosanskog jezika kada je u Vatikanu u 12. stoljeću obavezno bio i prevodilac za bosanski jezik, te na sudovima u Veneciji, zbog potreba trgovačkih sporova i sličnih poslova.

U besjedi je uputio i zamolbu da se odbijaju jezičke novotarije koje dolaze u okviru tranzicijskog poduhvata, koji je, po njegovom mišljenu, u svakom pogledu neprihvatljiv. „Jezik je ogledalo naše stvarnosti i vi kadgod prepoznate jezičku podvalu, barem ne dajte da djeca to preuzimaju. Imamo tako lijep jezik, da je to čudo jedno. Ja sad znam da nam je jezik nevjerovatno lijep“ – zaključio je akademik.

Svoje obraćanje je zaključio riječima zahvale Medžlisu Islamske zajednice Tuzla, ističući radost zbog nagrade.

U programu ove večeri učešće su uzeli i članovi Horske sekcije Behram-begove medrese, članovi Horske i Recitatorske sekcije OŠ „Novi Grad“, a pismo „Eh, šćeri“ i pjesmu „Mora“ autora akademika Abdulaha Sidrana interpretirala je Emina Muratović. Moderator programa bio je Esmir-ef. Hasanović.

Povelja „Muhamed Hevai Uskufi”

U čast Muhameda Havai Uskufija, rođenog u Dobrnji kod Tuzle, autora najstarijeg Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine, Izvršni odbor Medžlisa Islamske zajednice Tuzla na sjednici održanoj 10. maja 2010. godine svojom Odlukom ustanovio Povelju „Muhamed Hevai Uskufi“ koja će se dodjeljivati istaknutim pojedincima. Do sada su ovu vrijednu nagradu dobili r. prof. dr. Ismet Smailović i akademik Dževad Jahić. Na osnovu pomenute Odluke i prijedloga predsjednika IO  Medžlisa IZ Tuzla prof. dr. Amira Karića i glavnog imama hafiza Ahmed-ef. Huskanovića za izbor laureata Izvršni odbor Medžlisa Islamske zajednice Tuzla na svojoj redovnoj sjednici održanoj 13. februara 2020. godine usvojio je Odluku o dodjeli Povelje „Muhamed Hevai Uskufi“ za životno djelo akademiku Abdulahu Sidranu.

Abdulah Sidran bosanskohercegovački je pjesnik, prozaik, filmski scenarist, dramski pisac, putopisac, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Rođen je u Sarajevu 1944. godine. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao je u Sarajevu.
Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine, itd. Do aprila 1992. kada je počela agresija na BiH, bio je uposlen na Sarajevskoj televiziji kao “vodeći dramaturg“. U književnosti se javio sredinom šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju ”šezdesetosmaškom” i jednom od najdarovitijih i najuticajnijih književničkih generacija u XX stoljeću.
Akademik Sidran je jedan od najnagrađivanijih i najautoritativnijih filmskih scenarista u Evropi i svijetu. Dobitnik je mnogih najznačajnijih domaćih i međunarodnih književnih i drugih nagrada: Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada „Svjetlosti“, Zmajeva nagrada, potom prestižna „Nagrada slobode“ francuskoga PEN-centra za stihozbirku Sarajevski tabut, te italijanska nagrada „Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo“, potom Nagrade „Skender Kulenović“ za 2001. godinu, Nagrade BZK „Preporod“ za životno djelo (2002) i mnoge druge nagrade.
Izbori Sidranove poezije prevođeni su i objavljivani na njemačkom, švedskom, francuskom, talijanskom, engleskom, španskom, slovenačkom, turskom i drugim jezicima. I, bez obzira što je afirmaciju stekao najprije zahvaljujući svojim filmskim scenarijima, Abdulah Sidran je, i u svojim filmskim scenarijima, dramama, i u proznim i drugim tekstovima, prije i poslije svega bio i ostao pjesnik. Sve vrijeme svoga života živi u Sarajevu.

medzlistuzla.ba