Historija i tradicijaU Fokusu

Iz sehare prošlosti: Kako su Bišćani dočekali Reis-ul-ulemu 1892. godine

U toku su pripreme za izbor Reis-ul-uleme Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini za mandatni period 2019-2026 godine. Izborno tijelo koje će birati novog Reis-ul-ulemu zasjedat će 12. oktobra 2019. godine. Ovo je iznimno važan događaj za sve muslimane kako u Bosni i Hercegovini tako i za muslimane u Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te dijaspori porijeklom sa ovih područja. Dužnost najvišeg vjerskog autoriteta kod muslimana sa ovog područja dosad je obavljalo 14 lica. Među njima su bili i dvojica Krajišnika. Prvi Reis-ul-ulema bosansko-hercegovačkih muslimana bio je Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović  rođen u Kulen Vakufu kod Bihaća (mandatni period 1882-1893). Četvrti Reis-ul-ulema bio je Mehmed Džemaludin ef. Čaušević  rođen u Arapuši kod Bosanske Krupe (mandatni period 1913-1930). Njihove impresivne biografije su nam uglavnom poznate. U skladu sa misijom Islamske Zajednice služili su i pomagali muslimanskom narodu u veoma teškom i bremenitom historijskom periodu, da biološki opstane sa svojom ukupnom kulturološkom posebnošću i identitetom ispravno razumjevajući i živeći Islam.

                  Kulen Vakuf: Rodno mjesto prvog Reis-ul-uleme  Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerovića

Ovom prilikom se nećemo baviti s njima već osvrćući se na jedan davni novinarski članak želimo prikazati  poseban respekt kojeg su građani Bihaća imali  prema ovom kod muslimana najvišem vjerskom autoritetu. U listu Bošnjak br.37 od 15.09.1892 godine možemo pročitati informaciju da je „Reis-ul-ulema Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović otputovao prošle subote u bihaćko okružje da pregleda džamije i medrese i da se osvjedoči o radu i dužnosti imama, hatiba i svih drugih koji šerijatskom redu pripadaju.“ U istoj informaciji se navodi da je s njim u pratnji i član medžlis uleme Sabit ef. Smailbegović te da će posjetiti Kulen Vakuf rodno mjesto Reis-ul-uleme te prisustvovati otvorenju novosagrađene medrese u Bihaću.

Potom isti list u  broju 40. od 06. oktobra 1892. godine na stranicama 2 i 3 donosi opsežan izvještaj o navedenoj posjeti.

Stanovništvo muhamedanske vjeroispovjesti veoma se obradovalo kad je doznalo da će Reis-ul-ulema i naše krajeve pohoditi, a da je dalo izraza toj svojoj radosti i poštovanje prema svom odličnom vjerozakonskom predstavniku i njegovom saputniku u potpunoj mjeri, svjedoči to što je pred iste u susret do Han Dubovskog izašlo odaslanstvo koje se sastoji od trideset osoba, i u kojem bijahu hodže i odličniji muhamedanci pod vodstvom bihaćkog gradonačelnika Mehmed-bega Alajbegovića. Pošto pomenuti načelnik presvjetlog gospodina Reisa u ime deputacije pozdravi dobrodošlicom, nastavljeno bi putovanje prema Bihaću. U selu Ripču čekala je također deputacija od 120 osoba raznih vjeroispovjesti. Članove deputacije pravoslavne vjeroispovjesti predvodili su gospodin Vujo Virjević, predsjednik bihaćke crkvene opštine i pop Vajan Kovačević, dočim je muhamedance predvodio Smail-beg Ibrahimpašić iz Ripča.

Pošto se je presvijetli gospodin Reis-ul-ulema srdačno pozdravio sa deputacijom, odsjeo je u domu gospodina gradonačelnika gdje je u društvu više otmjenije gospode objedovao i zadržao oko poduga sahata.

Polazeći zatim dalje, dočekala je presvjetlog gospodina Reis-ul-ulemu kod čardaka Mehmed-bega Kapetanovića u Pritoci treća još mnogobrojnija deputacija oko 400 osoba, u kojoj bijahu zastupljene sve četiri  vjeroispovjesti sa svojim bogoštovnim predstavnicima a koju je predvodio poglaviti gospodin kotarski predstojnik Clemens grof Brandis, i presvjetlog gospodina Reisa tu lijepo dostojanstveno primi i pozdravi u ime stanovnika njegovog kotara i građana bihaćkih od svih vjerozakona. Rimokatolici bijahu tu pod vodstvom svog crkvenog predsjednika gospodina Stipe Ivkovića, a Jevreje je predvodio J. Albert Rechnitzer predsjednik bogoštovne općine. Pošto je poglaviti gospodin predstojnik grof Brandis pozdravio visokog gosta, tada je Reis-ul-ulema zamolio gradonačelnika da se isti u ime njegove presvjetlosti na tom ljubaznom i lijepom dočeku srdačno zahvali svim članovima deputacije, a gospodinu kotarskom predstojniku napose – što je gradonačelnik kratkim i jezgrovitim govorom i učinio. Svi ti članovi deputacije na mnogobrojnim kočijama i kolima pratili su Njegovu presvjetlost Reis-ul-ulemu do bijelog Bihaća. Stigavši na gornjo Prekounjsku brklju čekalo je tu također odaslanstvo u ogromnom broju i to iz grada Bihaća i okoline, te nakon što su otmjeniji članovi te deputacije  po gradonačelniku bili predstavljeni Reisu Hilmi efendiji,suputnik istoga Sabit efendija zahvalio se ovdje deputaciji na prijaznom dočeku, dočim je nakon toga Reis-ul-ulema dalje otputovao preko Krupe u Sanski Most, te obećao da će sa Sane skoro doći u grad Bihać i tu razgledati novu medresu, džamije i ostale prilike vidjeti.

Mi osobito muhamedanski stanovnici grada Bihaća radujemo se što će nas sreća zapasti da opet našeg milog Reis-ul-ulemu u našoj sredini skoro vidimo.

Što se tiče svečanog otvorenja nove medrese, ne može se još reći da će to biti sada kada Reis ul-ulema za koji dan Bihać posjeti, nego će to ovisiti o odluci Njegove Presvjetlosti budući da medresa još posve nije dogotovljena. Primite mahsuz selam!

U Bihaću, dana 25. Septembra 1892.god.“

 Piše: Esma Crnkić

Unsko-sanske novine KRAJINA

04.10.2019

Akos.ba

Povezani članci