Prva bosanska biblioteka u Norveškoj otvorila vrata čitaocima

U norveškom gradu Sarpsborgu počela je s radom Prva bosanska biblioteka u ovoj zemlji. Ovaj događaj značajan je i zbog toga što se desio neposredno prije Dana nezavisnosti, jednog od najvažnijih dana u historiji Bosne i Hercegovine.

– Važan događaj za Bosance i Hercegovce

Bosanskohercegovačka manjinska zajednica jedna je od najbrojnijih u Norveškoj. Ova udaljena zemlja, smještena na krajnjem sjeveru Evrope, nesebično je otvorila svoja vrata mnogim Bosancima i Hercegovcima nakon početka agresije u periodu od 1992-1995. godine.

Jedan od onih kojima je Norveška pružila utočište tih kobnih godina bio je i Uzeir Bukvić, istaknuti novinar i pisac, koji trenutno živi u Sarpsborgu, gradu u kojem je osnovana Prva bosanska biblioteka.

“Beznačajan događaj za Norvešku, važan za Bosance i Hercegovce koji žive u ovoj skandinavskoj zemlji – otvorena Prva bosanska biblioteka u Sarpssborgu. Nevežan, kažem, događaj za Norvešku jer je to, siguran sam, zemlja s najviše biblioteka u Evropi, prema broju stanovnika i u samom svjetskom vrhu po čitanosti, po glavi stanovnika, kako se to statističkim jezikom kaže. Jer u zemlji kakva je Norveška, s preko četiri stotine komuna, vjerovatno ima najmanje hiljadu biblioteka. U ovoj zemlji skoro da je bila i nepotrebna”, ističe Bukvić u razgovoru za Anadolu Agency.

Potreba za osnivanjem vlastite biblioteke razumljiva je i zbog činjenice da je do sada bilo veoma teško nabaviti literaturu na bosanskom jeziku. Uz pomoć Bukvića i ostalih entuzijasta, ovaj će problem biti konačno riješen.

“Bosanci i Hercegovci, za razliku od ostalih manjina ili stranaca u Norveškoj, žive u blizu tri stotine mjesta, ostali su uglavnom po većim gradovima, u Oslu najčešće, nemaju baš sve biblioteke knjige na bosanskom jeziku, ni onaj minimum ako se tako može reći. Osnivanjem Prve bosanske biblioteke, naše građane više ne boli glava zbog toga. Što se tiče nabavke knjiga Nacionalna biblioteka u Oslu je zadužena za to. Ona nabavlja knjige, kako i koliko, to je sada stvar raznih okolnosti. Tek, ako nekoga zanima neki autor ili knjiga na bosanskom jeziku, mora to prvo putem interneta pronaći i provjeriti ima li je u katalogu Nacionalne biblioteke, a potom naručiti preko najbliže blioteke gdje živi i ako ga eventualno zanima knjiga”, govori Bukvić.

– Intenzivne aktivnosti Bošnjačkog kulturnog centra

Realiziranje ideje o Prvoj bosanskoj biblioteci samo je jedan u nizu mnogobrojnih aktivnosti koje organizira Bošnjački kulturni centar u norveškom gradu Sarpsborgu. Iako je čitav projekat veoma neizvjestan, jer još uvijek nije poznato u kojoj će mjeri čitaoci iz Bosne i Hercegovine biti zainteresirani za biblioteku u gradu, Bukvić ističe da će biblioteka biti dosta sadržajna.

“Zvanično, ona je pri Bosnjačkom kulturnom centru u Sarpsborgu, dakle u okviru Islamske zajednice gdje je i smještena, u novoopremljenom i renoviranom objektu džamije. U fazi nastajanja, ova biblioteka je organizirala niz vrlo zanimljivih kulturnih sadržaja, na čemu će se i ubuduće još intenzivnije raditi. Za sada, siguran sam da ima trojicu čitalaca; mladog imama Aziza Ahmedovića, ujedno i jednog od inicijatora pokretanja ove biblioteke, Mevludina Šačića, kome je ona nedovoljna pa ga lično snabdijevam knjigama iz vlastite biblioteke i mene, doduše više kao knjigodonatora. Nedavno sam se vratio iz Bosne i Hercegovine i umjesto uobičajenog putnog prtljaga u mom koferu su bile knjige za našu Prvu bosansku biblioteku u Sarpsborgu”, ističe na kraju razgovora Bukvić.