EkonomijaVijesti iz zemlje

Tešanjski privrednici prave odlične rezultate: Otvoreno 461 radno mjesto

Za TRA Agenciju za razvoj općine Tešanj 2016. je bila jako uspješna godina, obilježena uspješnim projektima i pozitivnim poslovnim pričama.

COBEAR PROJEKAT

Direktor Agencije Ismar Alagić u razgovoru za poslovni portal Akta.ba kaže kako već drugu godinu ova Agencija implementira projekt ‘Konkurentnost sredine poslovne izvrsnosti – COBEAR’ zajedno sa partnerima na projektu, a uz podršku Europske Unije.

“Ako pogledamo u statističke pokazatelje vidjet ćemo da smo kroz COBEAR projekat obavezali se kreirati 30 novih radnih mjesta, a da je taj broj već sada narastao na 461 novo radno mjesto. Posebno se ističe prehrambena industrija sa 190 novih radnih mjesta, slijedi sektor prerade tekstila, kože i proizvodnje obuće sa 122 nova radna mjesta, a odmah za njima slijedi metaloprerada sa proizvodnjom automobilskih dijelova sa 114 novih radnih mjesta”, kaže Alagić.

Dodaje, kako su ovo impozantni rezultati ostvareni na uzorku od samo 33 preduzeća.

Dalje navodi, kako je izvoz povećan za 11.020.309,76 KM ili za više od 17,3 posto u odnosu na početak projekta. Uporedo sa tim, promet 33 firme uključene u projekat je uvećan za 100.266.466,17 KM ili za 85,5 posto u odnosu na period prije početka COBEAR projekta.

“Veoma nam je važan sektor poljoprivredne proizvodnje gdje smo implementirali i ugovorili projekata u vrijednosti 1.320.000,00 KM. Tu je istaknut projekat ‘Podizanje nasada maline na području općine Tešanj’ gdje smo organizovali prvu berbu i dobili laskavo priznanje da je malina ubrana kroz projekat TRA Agencije za razvoj općine ‘najkvalitetnija malina’ koju je otkupio otkupljivač Euro-stil. Ovo je pokazatelj da se u našim projektima primjenjuju najnovija dostignuća u oblasti agrara i da pružamo podršku stručne osobe kroz opremanje odjela za podršku poljoprivrednoj proizvodnji i nabavku uređaja koji agronomu pomažu u radu na terenu i određivanju parametara relevantnih za poljoprivrednu proizvodnju”, pojašnjava Alagić.

Jako značajna je i aktivnost podrške razvoju mljekarstva na području općine Tešanj gdje je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ze-Do Kantona izvršena nabavka i podjela 35 muzilica, dva Milko-scan uređaja za dvije zadruge i organizovana studijska posjeta sajmovima, institutima i drugim institucijama za podršku razvoja poljoprivrede u Republici Srbiji. Tu je i projekat “Povećanje prihoda ranjivih skupina kroz porodičnu poljoprivredu” koji podržava Češka razvojna agencija. Projekat je vrijedan 480.000,00 eura i realizovat će ga TRA Agencija za razvoj općine Tešanj do kraja 2019. godine.

Ono što je jako zanimljivo jeste da tešanjska privreda i dalje doživljava ekspanziju.

“Ako posmatramo privredna kretanja u regionu, možemo uočiti BiH sa 30.739 registrovanih preduzeća nalazi se na začelju u regionu što je više od tri puta manje nego u Srbiji (95.646 preduzeća), više od 3,5 puta manje nego u Hrvatskoj (106.261 preduzeća) i više od četiri puta nego broj preduzeća u Sloveniji (127.628 preduzeća). Ukupa broj 468.786 zaposlenih u BH preduzećima ostvaruje prihod u iznosu 30.094.678.236,00 EUR, od čega samo 4.425.239.550,00 eura otpada na izvoz. Nažalost od ukupnog broja od 30.739 preduzeća, promet veći od 2,5 miliona eura godišnje ostvaruje samo 1.785 preduzeća. U takoj realnosti, tešanjska privreda ostvaruje prihod koji prelazi 1,5 milijardi KM na goodišnjem nivou i uveliko ide dobro utabanim stazama uspjeha”, kaže Alagić.

Pojašnjava kako je već odavno broj zaposlenih na najvišem nivou u posljednjih nekoliko godina iznad 11.500 zaposlenih, dok se broj nezaposlenih smanjuje i nalazi se na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina.

TEŠNJACI MEĐU NAJBOLJIM

Također, ono što je impozantan podatak da se već dugi niz godina tešanjske firme svrstavaju među najuspješnije poslovne subjekte u BiH. U posljednjem izboru 100 najuspješnijih čak 23 firme koje posluju u Tešnju ili su njihovi vlasnici Tešnjaci su se našli u ovom izboru. Tu svakako kaže Alagić treba pomenuti firme: Hifa Oli, Mann Hummel BA, Pobjeda, Prevent FAD, Napredak, AS Group, MADI, Enker, Europa Trade, Medena Commerce, Inox Ajanović, Euro-Kantić, Adi Mark, Hrast, Hifa-Petrol , Klas, Vispak, MS Wood, Mlin Ljubače, AS, Farex,Mepromex i HIFA.

U kategoriji velikih firmi nalazi se sedam firmi iz Tešnja (Hifa-oil, Madi, Prevent FAD, Mann Hummel BA, Napredak, Pobjeda i AS). Prema ukupnom prihodu Hifa-oil zauzima 13 mjesto sa ostvarenim prihodom od 381.948.478 KM, slijedi AS group na 62 mjestu sa ostvarenim prihodom od 106.088.231 KM, potom na 87 mjestu je firma MADI sa ostvarenim prihodom od 82.870.644 KM i firma Prevent FAD na 95 mjestu sa ostvarenim prihodom 73.608.871 KM. Kada je riječ o ostvarenom izvozu, firma Mann Hummel BA se svrstala na 19 mjesto sa ostvarenih 53.744.931 KM izvoza, slijedi Hifa-oil na 38 mjestu sa izvozom od 30.926.155 KM, a potom na 75 mjestu se nalazi firma Pobjeda sa izvozom od 17.067.198 KM.

“Bez ulaganja nema novog razvoja i stvaranja dodatne vrijednosti, a upravo u kategoriji 100 najvećih firmi u BiH u kategoriji realizovanih investicija nalazi se čak pet firmi iz Tešanj. Prevent FAD sa investiranih 8.494.026 KM je zauzeo 55 mjesto, slijedi Mann Hummel BA na 73.mjestu sa investiranih 4.515.125 KM, potom na 88. mjestu je Napredak sa investicijama u visini 4.618.395 KM, zatim firma Hifa-oil sa investicijama u visini 4.410.380 KM zauzima 91 mjesto, dok listu 100 najvećih zaključuje firma MADI sa realizovanom investicijom od 3.887.619 KM na godišnjem nivou. Kategorija ostvarene neto dobiti prepoznaje četiri firme iz Tešnja među 100 najvećih velikih kompanija u slijedećem redoslijedu: Hifa-oil na 35 mjestu sa ostvarenom dobiti od 9.363.372 KM, potom MADI na 50 mjestu sa dobiti u iznosu 6.675.301 KM, zatim Prevent FAD na 71 mjestu sa dobiti od 4.700.832 KM i Mann Hummel BA na 75. mjestu sa ostvarenom dobiti od 4.515.125 KM.Svi gore izneseni podaci govore u prilog tvrdnji: ‘više nije dovoljno biti dobar, morate biti najbolji među dobrima'”, naglašava Alagić.

Govoreći o izvozu tešanjske privrede Alagić kaže kako se on na kraju 2016. godine nalazi na razini posljednjih nekoliko godina, a to je podatak koji je daleko premašuje 300 miliona KM robe koja se godišnje plasira na tržišta više od 60 država svijeta. Nemali broj firmi ostvaruje izvoz u iznosu većem od 95 posto ukupnog prihoda, a postoje i manje firme kao što je npr. HRAST koje ostvaruju izvoz u vrijednosti 100 posto ukupnog ostvarenog prometa firme.

ZNANJEM DO USPJEHA

Uz ovakav uspjeh ide i dobar rad Agencije koja je prije nekoliko dana obaviještena od strane Međunarodne organizacije rada ILO da je njihov projekat “Umrežavanje konkurentnog tržišta radne snage i institucija za obuku na području općina Tešanj i Čelinac za potrebe privrede u okruženju sa ciljem povećanja broja zaposlenih” odabran od strane Lokalnog partnerstva za zapošljavanje LEP kao projekat koji će biti podržan za dalju razradu u obliku pune projektne aplikacije.

“U našim projektnim aktivnostima mi sarađujemo sa partnerima iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona. Projekat ‘Povećanje prihoda ranjivih skupina kroz porodičnu poljoprivredu’ je na samome početku očekuje nas podjela 50 plastenika veličine po 300 m2 za odabrane korisnike projekta i veoma bliska saradnja sa stručnjacima sa Mendelovog Univerziteta u Brnu iz Češke Republike i eminentnim domaćim stručnjacima. Naša osnovna maksima glasi: ‘Konkurentnost se gradi znanjem do uspjeha’.”

Prvi čovjek TRA kaže kako njihovi planovi u 2017. godini idu u smjeru afirmacije rada tri jedinice u okviru TRA Agencije za razvoj općine Tešanj, a to su: Centar za obrazovanje odraslih Tešanj, COBITES centra-Konkurentno poslovanje zasnovano na investicijama, trgovinskim uslugama i izvozu i ARC-Centar za agrokulturu i ruralni razvoj.

“Spremni smo da učimo od sviju koji su najbolji u svom poslu, a vjerno se pridržavamo latinske poslovice koja kaže: ‘Razlog zbog kojeg imamo dva uha, a samo jedna usta je da bismo mogli više slušati, a manje govoriti.’ . Neka o nama govore naša djela i naši rezultati, a jedino čemu mi stremimo sadržano je u poruci ‘barem za korak ispred konkurencije'”.

Akta.ba

Povezani članci