Malik Šljivo: Stav prema mektebu mnogo zavisi od kućnog odgoja

Došlo je vrijeme za novu mektebsku godinu. Možete li nam reći kakav je trend mektebske nastave u posljednjih nekoliko godina i kakav je odaziv djece?

Prema Pravilniku o mektebima i mektebskoj nastavi, početak nove mektebske godine je drugog vikenda u mjesecu septembru. Tako će, ako Bog da, u subotu 13. septembra tekuće godiner mektebske učionice na području Medžlisa IZ-e Sarajevo biti otvorene za polaznike mektebske nastave. Ona djeca koja ne budu u prilici da se upišu prvi vikend, moći će to učiniti tokom mjeseca septembra, a na osnovu dosadašnjeg iskustva ima onih koji se upisuju i kasnije. Pohađanje mektebske nastave je na dobrovoljnoj bazi i uglavnom se nastava održava u dane vikenda, što nekada prestavlja opterećenje polaznicima jer se mnoge vannastavne aktivnosti po školama održavaju subotom.

Prema podacima kojim raspolažem,o a na osnovu pismenih izvještaja naših muallima na terenu, blago je povećanje upisanih polaznika mektebske nastave ali redovnost na nastavi je i dalje problem upravo zbog preopterećenosti djece školskim obavezama kao i nekim drugim faktorima.

Da li napretkom tehnologije i drugim promjenama u društvu se mijenja i proces mektebske nastave?

Islamska zajednica nastoji da prati nove pedagoške standarde koji se primjenjuju u školama, kao i tehnička pomagala kojima se muallimi koriste u cilju unapređenja i efikasnije nastave. Prije dvije godine svi mektebi na području Sarajevskog medžlisa koji imaju prostorne mogućnosti, opremljeni su po školskim standardima donacijom turske H.O. „Tika“. Nažalost, imamo manji broj mekteba u kojima se nastav održava u malim učionicima ili džamijskim prostorijama, što i nije adakvatan prostor za edukaciju naše djece. To su uglavnom mektebi na općini Stari Grad i koji se nalaze u sklopu džamija koje datiraju iz Osmanskog perioda.

Koliko vjeronauka i mektebska nastava nadopunjuju jedno drugo, odnosno, može li jedno bez drugog?

Mektebi su nezamjenjivi, a svakako da je imamima lakše raditi sa onom djecom koja pohađaju islamsku vjeronauku u školama. Smatramo da je i vjeroučiteljima također lakše raditi sa onom djecom koja pohađaju mektebsku nastavu. Svakako da se vjeronauka sa mektebskom nastavom nadopunjuje, i mora postojati veća suradnja vjeroučitelja i muallima.

Da li se u Sarajevu kao urbanoj cjelini, mekteb smatra zastarjelom, previše tradicionalnom metodom? Da li je primjetno veći broj polaznika/ca u prigradskim općinama?

Ne smatra se pohađanje mektebske nastave nešto što je zastarjelo. Stav prema mektebu mnogo zavisi od kućnog odgoja odnosno iz kakve porodice je dijete. Metode koje koriste muallimi u svom radu su različite. Zahvaljujući umijeću i vještini muallima mi imamo dobar odziv djece na mektebskoj nastavi.

Veći je broj djece u školama u prigradskim naseljima, pa je tako  u mektebima u prigradskim naseljima primjetno veći broj djece. Mi smo prije dvije godine radili jednu analizu koji broj djece po džematima odnosno općinama pohađa mektebsku nastavu. Bez obzira što je manji broj djece po mektebima na području općina Stari Grad i Centar, procentualno u tim općinama veći broj djece pohađa mektebsku nastavu u odnosu na druge općine.

Pored same nastave, koje su to aktivnoste za djecu i mlade koje MIZ Sarajevo organizuje?

Medžlis islamske zajednice Sarajevo u cilju edukacije i odgoja naše djece i omladine organizuje niz sadržaja koje nisu u okviru redovne mektebske nastave. Spomenuo bih Mektebsku ligu u malom nogometu, Plivački miting, Ljetnu školu Kur’ana, u okviru manifestacije „Selam, ya resulallh“ Otvoreni mektebski dan. Omladinski sektor pri Medžlisu u suradnji sa Omladinskim centrom Hrasno organizuje kurseve u Centru Hrasnom, predavanja u Tabačkom mesdžidu, a tokom mjeseca ramazana omladinske iftare i omladinska druženja.

 ostatak razgovora možete pročitati na portalu halalmagazin.com:

Malik Šljivo, zamjenik glavnog imama MIZ Sarajevo