Nedžad-ef. Grabus izabran za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH

Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus novi je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izabran je danas, 10. oktobra, na zasjedanju Izbornog tijela u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Pored Grabusa, kandidati za ovu dužnost bili su direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafiz prof. dr. Mensur-ef. Malkić i mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović. Izbor je obavljen tajnim glasanjem.

Grabus će naslijediti Huseina-ef. Kavazovića, koji je na čelu Islamske zajednice od 2012. godine. Novi mandat obuhvata period do 2033. godine.

Od Travnika i Sarajeva do Ljubljane

Nedžad-ef. Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987, a na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 1994, magistrirao 2001. i doktorirao 2008. godine.

Njegov akademski rad vezan je za akaid, odnosno islamsko vjerovanje. Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta, predavao na Fakultetu islamskih nauka i bio urednik religijskog programa na radiju. Objavljivao je stručne i naučne radove te prevodio tekstove iz oblasti islamske misli.

Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Nakon toga imenovan je za sarajevskog muftiju. Za doprinos radu u Sloveniji odlikovan je Srebrenim ordenom za zasluge Republike Slovenije.

Samostalna Zajednica i odgovornost prema članstvu

U predstavljanju programa Grabus je naglašavao institucionalnu autonomiju i jedinstvo Islamske zajednice. Među prioritetima naveo je unapređenje materijalnog i društvenog položaja imama, razvoj vakufa, obrazovanje i veće učešće mladih, žena i dijaspore u životu Zajednice.

U intervjuu objavljenom uoči izbora posebno je govorio o potrebi da mladi i članice Islamske zajednice učestvuju u osmišljavanju obrazovnih programa i radu njenih organa.

Ukazao je i na izazove digitalnog vremena: utjecaj umjetne inteligencije na obrazovanje i vjersko informiranje, potrebu jasnijeg djelovanja na internetu te zaštitu ličnih podataka članstva. Obrazovanje imama, muallima, muallima i profesora povezao je s njihovom odgovornošću da ostanu moralni uzori u društvu koje se mijenja.

Dijaspora kao važan dio Zajednice

U razgovoru s članovima izbornih okruga Zapadne Evrope Grabus je izdvojio očuvanje bosanskog jezika, rad s mladima i povezivanje novih generacija s Bosnom i Hercegovinom.

Govorio je o potrebi da Bošnjaci budu integrirani i odgovorni građani društava u kojima žive, uz očuvanje vjere, kulture i veze s domovinom. Za imame u dijaspori predložio je kontinuirano usavršavanje koje bi, uz islamske discipline, obuhvatilo jezike, poznavanje obrazovnih sistema, savremene komunikacije i rad s mladima.

Ove programske teme neposredno se tiču svakodnevnog života džemata: položaja imama, dostupnosti vjerskog obrazovanja i mogućnosti da mlađe generacije aktivnije učestvuju u radu Zajednice. Pred novim reisul-ulemom sada je zadatak da predstavljena opredjeljenja, zajedno s organima i ustanovama Islamske zajednice, pretoči u konkretne aktivnosti.

Portal akos.ba čestita prof. Grabusu i želi mu da dostojanstveno i ponosno i odgovorno, nosi ovu veliku obavezu na svojim plećima.

akos.ba