Alija Izetbegović – Državnik i lider

Alija Izetbegović (1925–2003), prvi demokratski izabrani predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, bio je ključna politička figura u savremenoj historiji BiH. Njegovo djelovanje kao lider i državnik ostavilo je dubok trag – kako zbog principijelne borbe za nezavisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine, tako i zbog ličnog integriteta, moralnog autoriteta i odlučnosti u najtežim trenucima za državu i narod.

Iz zatvora – u vrh politike

Rođen u Bosanskom Šamcu, a odrastao u Sarajevu, Izetbegović je rano pokazivao interes za društvene i filozofske teme. Njegova rana politička aktivnost bila je vezana za pokret “Mladi muslimani”, zbog čega je prvi put zatvoren 1946. godine. Tokom komunističkog režima, proveo je ukupno gotovo devet godina u zatvoru, uključujući i poznati “Sarajevski proces” 1983. godine, gdje je osuđen za navodni “islamski fundamentalizam” i verbalni delikt.

Uprkos progonima, Izetbegović je ostao dosljedan u borbi za slobodu izražavanja i prava muslimana da sačuvaju svoj identitet. Njegove knjige Islamska deklaracija i Islam između Istoka i Zapada svjedoče o njegovom intelektualnom kapacitetu, filozofskom promišljanju i viziji islama kao univerzalne civilizacijske vrijednosti.

Lider sa jasnom vizijom

U maju 1990. godine, Izetbegović je sa saradnicima osnovao Stranku demokratske akcije (SDA), a već u novembru iste godine, izabran je za predsjednika Predsjedništva RBiH na prvim višestranačkim izborima. Bez političkog iskustva i sa 65 godina života, postao je i ratni lider u okolnostima raspada Jugoslavije i brutalne agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Iako bez formalne vojne škole, Izetbegović je tokom agresije od 1992. do 1995. godine preuzeo odgovornost vrhovnog komandanta. Bio je svakodnevno prisutan u zgradi Predsjedništva u opkoljenom Sarajevu, koje je bilo na meti konstantnih granatiranja. Njegova smirenost, promišljenost i odlučnost u odbrani suvereniteta zemlje bile su presudne u očuvanju političkog jedinstva Bosne i Hercegovine.

Državnik u diplomatiji i borbi za mir

Izetbegović je ostao posvećen miru i dijalogu, u najtežim trenucima rata učestvovao je u brojnim pregovorima s međunarodnim zvaničnicima. Bio je ključni pregovarač u procesu koji je doveo do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Iako je često isticao da mir nije pravedan, bio je svjestan da je to najbolje moguće rješenje u datom trenutku:

“Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U svijetu kakav jeste – bolji se nije mogao postići.”

Američki diplomata Richard Holbrooke je izjavio da Bosna i Hercegovina “ne bi opstala da nije bilo Alije Izetbegovića”, a bivši američki izaslanik za Balkan Robert Gelbard govorio je o njemu kao o ozbiljnom, principijelnom lideru, čiji je politički integritet bio rijetkost u svijetu međunarodne politike.

Džordž Vašington Bosne i Hercegovine?

Poređenja Izetbegovića s historijskim ličnostima nisu izostala. Muhamed Šaćirbegović, nekadašnji ministar vanjskih poslova BiH, nazvao ga je “Džordžom Vašingtonom Bosne i Hercegovine” – liderom koji je, iako suočen s ogromnim gubicima, uspio očuvati ideju države i njenih institucija.

Njegova posvećenost jednakosti svih građana, bez obzira na vjeru i naciju, izražena je i u njegovom čuvenom stavu da Bosna i Hercegovina mora biti “zemlja u kojoj niko neće biti progonjen zbog vjere, nacije ili političkog uvjerenja”.

Naslijeđe i kontraverze

Alija Izetbegović je ostao kontroverzna figura u političkom životu regije. Dok ga mnogi Bošnjaci i građani BiH pamte kao moralnog vođu i državnika koji je dao sve za nezavisnost i mir, dio srpske javnosti ga smatra odgovornim za ratne zločine počinjene nad Srbima. Haški tribunal nikada nije podigao optužnicu protiv njega, iako su istrage bile otvorene. Glavna tužiteljica Karla del Ponte potvrdila je da su ispitivane i njegove veze s djelovanjem pojedinih jedinica Armije RBiH, ali do njegove smrti 2003. nije bilo dovoljno elemenata za formalno procesuiranje.

Smrt i naslijeđe

Alija Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Na dženazu mu je došlo više desetina hiljada ljudi, među kojima i visoki predstavnici država sa svih kontinenata. Sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači.

Danas, njegovo ime nose brojne ulice, trgovi, džamije i škole širom Bosne i Hercegovine. Postoje i Fondacija Alije Izetbegovića, te memorijalni muzej, čiji rad njeguje sjećanje na njegov doprinos očuvanju državnosti i dostojanstva naroda Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović ostaje upamćen kao čovjek koji je u najtežem vremenu stao na čelo svoje zemlje bez mržnje, bez vojne sile, ali s vizijom – da Bosna i Hercegovina opstane kao domovina svih njenih naroda.

Akos.ba